Tema

Uključiti zahtjeve manjinskih naroda u izmjene izbornog sustava

Političke stranke bošnjačke nacionalne manjine aktivno sudjeluju u političkom životu na svim razinama, od lokalnih do republičkih, od samih početaka ponovnog uvođenja višestranačja u Srbiji. Jedna od najstarijih i najistaknutijih bošnjačkih stranaka, Stranka demokratske akcije Sandžaka, osnovana je 29. srpnja 1990. u Novom Pazaru, ali je pod ovim imenom prvi put službeno upisana u Registar 26. rujna 1996. godine.

Analiza rezultata izbora koje je provela doc. dr. sc. Jelena Lončar u radu pod nazivom »Politička zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkim institucijama: preporuke za izmenu izbornog zakonodavstva« govore da izborni uvjeti omogućuju zastupljenost jedino najbrojnijim manjinama među koje spada i bošnjačka nacionalna manjina. Prema posljednjem popisu u Srbiji se 145,3 tisuće stanovnika izjasnilo Bošnjacima i teritorijalno su koncentrirani u nekoliko općina na jugu Srbije – Novi Pazar, Tutin, Sjenica, Prijepolje i Priboj.

Međutim, prema indeksu reprezentacije, koji predstavlja razmjeru između postotka osvojenih mandata i postotka manjine u ukupnoj populaciji, ni brojnost i teritorijalna koncentiranost nije bila dovoljna sve do izbora 2020. da bi Bošnjaci bili razmjerno predstavljeni u parlamentu. Kako navodi dr. sc. Lončar »Bošnjaci se tek 2016. godine približavaju značajnijoj vidljivosti u parlamentu. Ovakvi podaci govore da sve do 2020. godine u Srbiji izborni sustav, čak i nakon usvajanja afirmativnih mjera 2004. godine, nije omogućavao značajniju vidljivost nijedne nacionalne manjine u parlamentu«.

Mjere usvojene 2020. godine – prirodni prag s umanjenim količnikom su pridonijele porastu broja predstavnika političkih partija mađarske, bošnjačke i albanske manjine, međutim, navodi Lončar, proporcionalna nadpredstavljenost tri najveće nacionalne manjine (za Bošnjake indeks reprezentativnosti iznosi 1,39) u parlamentu rezultat je ne samo povoljnijih izbornih uvjeta nego i bojkota izbora od strane oporbe, odnosno malog broja kandidiranih lista i nešto nižeg postotka izišlih birača na izbore. Drugim riječima, u drugačijoj situaciji ta reprezentativnost možda ne bi bila postignuta.

Reformirati i unaprijediti izborni sustav

Kako u SDA Sandžaka vide postojeći izborni sustav i koji su njihovi zahtjevi za izmjene izbornih zakona kako bi se poboljšala zastupljenost nacionalnih manjina i kako bi sve nacionalne manjine bile ravnopravno zastupljenje u tijelima u kojima se donose najznačajnije političke odluke, razgovarali smo s generalnim tajnikom stranke Ahmedinom Škrijeljom.

On kaže kako je u svim razgovorima u kojima je sudjelovao u svezi reforme izbornog sustava i osiguravanja uvjeta za održavanje demokratskih i slobodnih izbora tražio da »zahtjevi SDA Sandžaka budu ne samo sastavni dio preporuka već i da se neodložno pristupi njihovoj realizaciji«.

»Smatramo da u političkom i društvenom smislu nije dobro da se ovaj dijalog svede na međusobni dogovor srpskih političkih stranaka i da se zanemare zahtjevi SDA Sandžaka, ali i političkih stranaka drugih manjinskih naroda. SDA Sandžaka smatra da potrebe, zahtjevi i interesi političkih stranaka manjinskih naroda trebaju biti sastavni dio konačnog dogovora, odnosno rješenja koja će dovesti do unaprjeđenja izbornog procesa i do slobodnih, fer i demokratskih izbora«, smatra Škrijelj te isitče kako su »Europska unija kao posrednik u ovom dijalogu i Vlada Srbije kao direktno odgovorna za politički ambijent u društvu i negativan odnos prema Bošnjacima i drugim manjinskim narodima, dužne s posebnom pažnjom prići zahtjevima SDA Sandžaka i iste prihvatiti i implementirati«.

Stav SDA Sandžaka je da je postojeći izborni sustav i izborni proces neophodno reformirati, unaprijediti i uskladiti s potrebama bošnjačkog i drugih manjinskih naroda.

»U skladu s tim, mi smo EU, Vladi Srbije i svim relevantnim domaćim i međunarodnim organizacijama predložili konkretne mjere i dali prijedlog kako treba reformirati izborni sustav i kako treba unaprijediti izborni proces«, kaže Škrijelj.

Zahtjevi SDA Sandžaka za unaprjeđenje izbornog sustava

Zahtijev SDA Sandžaka za reformu izbornog sustava i unaprjeđenje izbornog procesa podrazumijeva da se: »Sandžak definira kao zasebna izborna jedinica iz koje se bira najmanje 20 narodnih zastupnika u Narodnu skupštinu Republike Srbije, te definiranje Preševske doline kao zasebne izborne jedinice iz koje se bira najmanje 5 narodnih zastupnika«.

Nadalje, ova stranka traži da se smanji broj potpisa potrebnih za podnošenje izborne liste za političke subjekte manjinskih naroda, budući da je sada potrebno prikupiti 10.000 potpisa i za manjinske kao i za sve druge liste. Također traže i da se ukine obaveza plaćanja takse za ovjeru potpisa podrške izbornim listama i da se poveća »postotak sredstava za financiranje troškova izborne kampanje te smanji izborno jamstvo za političke subjekte manjinskih naroda«.

U SDA Sandžaka smatraju kako se treba uvesti »obaveza da kandidati za narodne zastupnike na listi političkog subjekta manjinskog naroda moraju biti upisani u poseban birački popis nacionalne manjine koju žele predstavljati«.

U ovoj stranci zahtjevi za izborne uvjete odnose se i na vidljivost i ravnopravnu prisutnost u medijima te zahtijevaju da se osigura »konstantan ravnopravan tretman u medijima svim političkim subjektima, bez obzira na vlasničku strukturu u medijima.

Nadalje, traže da se »provodi posebna kontrola nad radom i postupanjem republičkih inspekcija, naročito u periodu od šest mjeseci prije izbora do okončanja izbornog procesa, i da se zakonom utvrdi obaveza Republičkoj izbornoj komisiji da u nacionalno mješovitim jedinicama lokalne samouprave, biračke odbore za provođenje izbora za izbor narodnih zastupnika imenuje shodno sastavu skupštine jedinice lokalne samouprave, odnosno razmjerno broju vijećnika, vijećničkih grupa u skupštini jedinice lokalne samouprave u cilju zastupljenosti manjinskih političkih stranaka u radu biračkih odbora«.

»Ako se sagledaju ovi zahtjevi SDA Sandžaka, evidentno je da postojeći izborni sustav i izborna pravila ne nude adekvatna rješenja kada je u pitanju položaj manjinskih političkih stranaka u izbornom procesu. Zahtjevi SDA Sandžaka su koncipirani na taj način da budu prihvatljivi i drugim manjinskim političkim strankama i dobar dio njih, koji su sudjelovali ili sudjeluju u međustranačkom dijalogu, je i prihvatio ove naše zahtjeve«, tvrdi Ahmedin Škrijelj.

J. D.