Tema
I dalje na čekanju
Hrvatsko nacionalno vijeće usvojilo je koncem 2016. godine Strategiju obrazovanja na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji za razdoblje od 2017. do 2021. godine. Na temelju te strategije urađen je Elaborat obrazovno-odgojnog centra u Subotici, a Nacrt Elaborata službeno je predan kao dokument na sedmoj sjednici Međuvladinog mješovitog odbora, održanoj 30. i 31. siječnja 2018. godine u Beogradu i Monoštoru te je njegov osnutak ušao u preporuke ovog odbora. Od tada je prošlo više od tri i pol godine, ali je cijela priča i dalje gotovo na samom početku. Usprkos tome što se 2019. godine činilo kako će i Pokrajina i Grad Subotica poduzeti korake koji su potrebni da se priča o hrvatskom školskom centru počne i realizirati.
Pokrajina: Sve ispočetka
Jedna od razina vlasti koja svojim odlukama treba omogućiti osnivanje Hrvatskog obrazovno-odgojnog centra je i Pokrajina, koja je nadležna za mrežu srednjih škola. Iako je još prije dvije godine na sastanku radne skupine pri resornom Pokrajinskom tajništvu za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice koja je formirana radi osnivanja Centra najavljeno da će Autonomna Pokrajina Vojvodina na prvoj narednoj sjednici Skupštine usvojiti odluku o izmjeni akta o mreži srednjih škola, to se nije dogodilo ni nakon dvije godine. A kako se da iščitati iz odgovora koji je Hrvatskoj riječi dostavljen iz Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, upravu, propise i nacionalne manjine – nacionalne zajednice cijela priča vraća se na početak. Usprkos tome što je početkom 2020. godine Hrvatska riječ iz istog tog tajništva dobila odgovor da je materijal predan Tajništvu Pokrajinske vlade, gdje se, kako je tada rečeno, nalazi u fazi pripreme radi usvajanja na jednoj od narednih sjednica. Kako je tada rečeno nakon usvajanja od strane Pokrajinske vlade materijal treba biti upućen u dalju proceduru, radi usvajanja na sjednici Skupštine AP Vojvodine. No, čini se da je s novim sazivom pokrajinske Vlade stvar otišla korak unazad.
»Kako prethodni saziv Pokrajinske vlade nije razmatrao Prijedlog odluke o osnivanju Hrvatskog obrazovno-odgojnog centra, a u međuvremenu je, nakon održanih izbora formirana nova Pokrajinska vlada, postojala je potreba da se materijali koji su predani u proceduru, a nisu se našli na dnevnom redu Pokrajinske vlade, upute podnositeljima na doradu. Također, u međuvremenu je došlo i do personalnih promjena u sastavu radne skupine za osnivanje Hrvatskog obrazovno-odgojnog centra i to predstavnika Hrvatskog nacionalnog vijeća i Subotičke biskupije. U skorašnje vrijeme očekuje se sastanak i nastavak rada ovog tijela«, navodi se u odgovoru koji je potpisao pokrajinski tajnik za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice Zsolt Szakállas, ne obrazlažući što još u materijalu čiji je već dio dostavljen Tajništvu Vlade APV, treba doraditi.
Grad: Šutnja
Istodobno, kada je prije dvije godine, na sastanku Radne skupine najavljeno kako će izmjena mreže srednjih škola uskoro biti pred nadležnim tijelima, obećano je i da će Grad Subotica potrebna akta, također u najbržem roku, staviti u skupštinsku proceduru, ali se na dnevnom redu Skupštine Grada Subotice još uvijek nije našao Prijedlog odluke o mreži osnovnih škola i vrtića. Zašto? To i još nekoliko drugih pitanja koja su vezana za Hrvatski obrazovno-odgojni centar poslali smo putem press službe gradskoj vlasti u Subotici, ali 12 dana nije bilo dovoljno da dobijemo odgovore. A htjeli smo znati zašto Grad Subotica još uvijek nije donio Odluku o izmjeni mreža predškolskih ustanova i osnovnih škola, što je preduvjet za dalje korake glede osnutka Hrvatskog školskog centra. Obzirom da su negativno mišljenje dostavili Nacionalni savjet bunjevačke nacionalne manjine i Nacionalni savjet njemačke nacionalne manjine uz isto obrazloženje – iz Elaborata se treba isključiti izučavanje bunjevačkog govora, je li to, bez obzira što ova mišljenja nisu obvezujuća, jedan od razloga odgađanja donošenja odluke o izmjeni mreže predškolskih ustanova i osnovnih škola? Ukoliko jeste, na temelju kojih propisa? Na ta i još neka druga pitanja odgovore do zaključenja ovog broja nismo dobili, pa će to biti tema kojom ćemo se baviti i u narednom broju Hrvatske riječi.
Centar
U Hrvatskom obrazovnom-odgojnom centru u Subotici predviđeno je izvođenje nastave na predškolskoj, osnovnoškolskoj te srednješkolskoj razini koja bi trebala biti realizirana po uzoru na ustanove sličnoga tipa u Pečuhu, Sarajevu i Banjoj Luci. Školski centar treba biti smješten u zgradama u ulicama Matije Gupca 8-10 i Harambašićevoj 5, koje su trenutačno u vlasništvu Subotičke biskupije, a koja ih je suglasna ustupiti za potrebe obrazovanja na hrvatskom jeziku. Prema Nacrtu elaborata, obrazovno-odgojni centar sadrži tri ustanove koje će obavljati djelatnost predškolskog, osnovnoškolskog i srednjeg obrazovanja i odgoja s maksimalno 430 djece. Nastava će se odvijati na hrvatskome jeziku, jednosmjenski u prijepodnevnoj smjeni. U predškolskoj ustanovi planirano je tri odgojno-obrazovne skupine – jasleni uzrast, mješovita skupina i pripremni predškolski program s najviše 70 učenika. Za osnovnoškolsku naobrazbu predviđeno je osam odjela (od 1. do 8. razreda) u kojoj bi bilo do 240 učenika, dok će srednja škola biti gimnazija općeg tipa i imat će četiri odjela (od 1. do 4. razreda) s maksimalno 120 učenika.
Centar treba biti opremljen suvremenim namještajem za odgojne sobe i učione, učilima i opremom, sukladno standardima koje propisuje Srbija, ali i dodatno opremljene suvremenim učilima i opremom kao što su: montesori materijali, interaktivne ploče, bijele ploče, računala i projektori, sportski rekviziti, kabineti za fiziku i kemiju, jezike, informatički kabinet, ormarići u holu škole za odlaganje stvari učenika, izložbeni prostor.
Z. V.
