Aktualno
Za dijalog vlasti i predstavnika manjina
Demokratska zajednica Hrvata je politička stranka vojvođanskih Hrvata, osnovana 2007. godine u Subotici. Nakon duljeg vremena neaktivnosti, reaktivirala se i izabrala novo vodstvo na čelu s Marinkom Prćićem te definirala svoj program djelovanja. S članom Predsjedništva ove stranke Darkom Sarićem Lukendićem razgovarali smo o izbornim uvjetima za prestojeće izbore i nihovim planovima za sudjelovanje na njima.
Kako ocjenjujete izborne uvjete, općenito i za manjinske stranke, nakon usvajanja dva dokumenta koji su rezultat dijaloga političkih stranaka?
Pošao bih od elementarne činjenice: niti jednu vlast u svijetu ne legitimizira izborni rezultat već demokratičnost izbornog procesa i radnji koje mu prethode, a koje se posljedično manifestiraju u prisustvu oporbe u parlamentu nakon izbora, u postotku koji je veći od statističke greške. Okolnost da neko predstavničko tijelo broji više od dvije trećine, ili ne daj Bože potpunu, stopostotnu dominaciju predstavnika jedne izborne liste jasno govori da nešto s izbornim procesom, ili općenito društvom, odnosno zajednicom, u kojoj se taj izborni proces provodi, ozbiljno nije u redu. Jednako važi za opće, građanske izbore, kao i za izbore za predstavnička tijela manjinske samouprave. Nakon izbora održanih prošle godine u Srbiji, vlast je ovu činjenicu shvatila, očigledno vrlo ozbiljno i potaknuta, što kritikama oporbe što europarlamentaraca, otpočela je dijalog o izbornim uvjetima. U prethodnoj rečenici ključna je riječ dijalog, jer bez konsenzusa, ostvarenog putem dijaloga, svih zainteresiranih čimbenika, o izbornim uvjetima i mehanizmima, sami temelji društva, odnosno zajednice, su dovedeni u pitanje. Važno je razumjeti da je konsenzus o izbornim uvjetima jedna od temeljnih pretpostavki na kojoj počiva svako, pa i naše društvo, bez kojeg razvoj demokratskih institucija, te dugoročni prosperitet i stabilnost društva, odnosno zajednice, nisu mogući. Važno je također razumjeti da nitko iz van nje može i ne treba »praviti reda u našem dvorištu«. To je nešto što moramo učiniti mi, sami, kao građani Srbije. Zbog nas samih i naše budućnosti. Oporba se izborila za svoje pravo da u dijalogu sudjeluje. Politički predstavnici manjina očigledno nisu, premda pripadnici manjina čine značajan postotak građana Srbije. Time je propuštena jedna šansa da se o pitanjima političke participacije manjina, kao bitnog elementa društvenog konsenzusa, progovori na relevantan način. Teme i pitanja vezana uz političku participaciju manjina u predstavničkim tijelima u Srbiji, očigledno, još uvijek nisu došli na dnevni red. Analizirati, stoga, efekte ovih dvaju sporazuma na otvorena pitanja političke participacije manjina u predstavničkim tijelima u Srbiji posve je izlišno, jer, da podsjetim, to nije, uopće niti bila tema ovih razgovora. Možemo stoga samo konstatirati da su ova pitanja i dalje u punoj mjeri otvorena i neriješena, te da ih treba rješavati putem dijaloga predstavnika vlasti i manjina.
Planirate li izići na izbore?
Iz perspektive političkog djelovanja stranke koja okuplja i predstavlja nacionalnu manjinu, postavlja se pitanje što dalje. Jasno je da bojkot nije rješenje. Moramo, stoga, nastojati da se, kao zajednica, za pravo na sudjelovanje u dijalogu o društvenom konsenzusu o svim pitanjima izborimo, te da putem tog dijaloga i neke rezultate za hrvatsku zajednicu polučimo. Ako dopustite, infantilan je pristup političkom djelovanju sadašnjih nominalnih i formalnih čelnika hrvatske zajednice koji se zasniva isključivo na »kukanju i zapomaganju« u očekivanju da netko izvana rješava probleme i izazove s kojima se mi ovdje suočavamo. Takav je pristup razvidno neučinkovit i jasan je pokazatelj nemoći i nesposobnosti da se s ključnim akterima uspostavi dijalog koji vodi k ostvarenju željenog cilja. Naglasit ću našu posvećenost punoj implementaciji Međudržavnog sporazuma o zaštiti srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj i hrvatske u Srbiji, što bi u praksi značilo garantirane mandate za političke predstavnike Hrvata u Srbiji na svim razinama, na sličan način kako je to omogućeno Srbima u Hrvatskoj. Svojevrsni problem na ovom putu predstavlja činjenica da se Srbija odlučila za sustavno drugačiji pristup, koji pretpostavlja snižavanje izbornog praga za izborne liste nacionalnih manjina, umjesto garantiranih mandata. Na tragu takvoga pristupa pitanju participacije manjina u predstavničkim tijelima kao iskorak u pravom smjeru ocijenio bih usvajanje prošlogodišnjih amandmana koje je podnio Bálint Pásztor, a kojima se izbornim listama nacionalnih manjina prirodni prag dodatno snižava za 30%. Ipak, ocijenio bih to kao nedostatno u smislu odredbi članka 9. prethodno spomenutog sporazuma.
J. D.
