Aktualno
Tražimo pravdu za ubijene vojvođanske Hrvate
U povodu održane komemoracije obitelji Zec, Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata podsjetila je danas na civilne žrtve među vojvođanskim Hrvatima počinjene u razdoblju srpske agresije na Hrvatsku, upozorivši kako su te žrtve do danas u javnosti prešućene.
»Moramo se podsjetiti da su za vrijeme srpske agresije na Hrvatsku i na području Srbije, gdje nije bilo rata, ubijane i cijele obitelji samo zato što su hrvatske nacionalnosti«, ističe se u priopćenju Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata. Kao primjer navode obitelji Oskomić i Matijević iz Kukujevaca, te slučaj dvojice braće iz obitelji Abjanović iz Morovića, odvedenih u nepoznato u službenom vozilu JNA u pratnji uniformiranih osoba 1991., od kada im se, kako navode, gubi svaki trag.
Ističu i kako je među ubijenim članovima obitelji Matijević i maloljetno dijete Franjo Matijević, čije je tijelo, zajedno s onim njegovih roditelja, ekshumirano 30. travnja 1998. iz masovne grobnice u selu Mohovo u blizini Iloka u Hrvatskoj, oko 35 kilometara od Kukujevaca. »Maloljetni Franjo pronađen je s rukama vezanim žicom na leđima. Prilikom identifikacije je utvrđeno da je ubijen iz lovačke puške, i to iz neposredne blizine«, stoji u priopćenju.
U Srbiji ni nakon tridesetak godina od tih ubojstava nema nigdje nikakvog spomen-obilježja za zločine počinjene nad Hrvatima u Vojvodini tijekom 1990-ih, a svaki uloženi napor Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata u proteklih 30 godina da se po tom pitanju nešto promijeni i konkretno učini, ne dovodi do rješenja, dodaje se.
Napominju kako među mještanima hrvatske nacionalnosti u mjestima gdje su počinjeni zločini i provođeno etnički motivirano nasilje još živi strah zbog tragedije srijemskih Hrvata iz 1990-ih, ali i od odmazde u slučaju da se javno postavi spomen-obilježje u znak sjećanja na to teško razdoblje, dok istodobno uporno izostaje konkretna podrška dosadašnjih predstavnika vlasti RH, te volja da se riješe te nepravde nanesene vojvođanskim Hrvatima.
»Spominjati žrtve samo jedne strane i pritom optuživački upirati prstom u nju, dok se istovremeno prešućuju žrtve zločina druge strane kao i bol nanijeta obitelji ubijenih, dovodi do pitanja zar životi ubijenih, nestalih Hrvata iz Hrvatske i iz Vojvodine tijekom 1990-ih ne vrijede baš ništa, čak i ako je među ubijenima dijete«, upozoravaju iz Zajednice.
Prigodom 30. obljetnice Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata koja se obilježava ove godine, od mjerodavnih institucija u Srbiji i Hrvatskoj traže da se to ispravi, »da se da prostora u javnosti žrtvama među vojvođanskim Hrvatima iz tog razdoblja, da se krivci sankcioniraju, da se nestali pronađu, da pravda napokon bude zadovoljena, jer obitelji nestalih i ubijenih to zaslužuju«.
H. R.
