Tema

Izrada Registra gospodarstvenika i poljoprivrednih gospodarstava

Fondacija Cro-Fond, čiji je osnivač Hrvatsko nacionalno vijeće u Srbiji, realizira projekt izrade Registra gospodarstvenika i poljoprivrednih gospodarstava pripadnika hrvatske zajednice u Srbiji u suradnji s Demokratskim savezom Hrvata u Vojvodini. Upis u ovaj Registar je započeo 1. rujna i još je u tijeku.

Fondacija Cro-Fond osnovana je s ciljem da se, pored standardnih područja za koje Hrvatsko nacionalno vijeće u Srbiji ima ovlasti, može baviti i ostalim područjima od vitalnog značaja za hrvatsku zajednicu u državi u kojoj žive. Kao glavna takva područja su gospodarstvo i socijalna skrb.

S upraviteljem Fondacije za razvoj hrvatske zajednice u Srbiji Cro-Fond Lazarom Cvijinom razgovarali smo o tijeku popisa, gdje se upis vršio i otvara li upis u Registar nove perspektive za gospodarstvenike i poljoprivredne proizvođače.

Upisnice još uvijek pristižu

»Upis u registar gospodarstvenika i poljoprivrednih gospodarstava započeo je 1. rujna i prvotno je bilo planirano da traje do 30. rujna. Zbog činjenice da informacija o ovom projektu nije stigla u istom trenutku do svih potencijalno zainteresiranih, shvatili smo da ćemo akciju morati produljiti, pa smo to u prvom mahu učinili do 15. listopada, a kasnije i do konca listopada. I sam termin upisa nije bio idealan, jer su u rujnu uveliko započeli jesenski radovi, pa je bilo prilično otežano upisivanje zbog zauzetosti ljudi. U ovom trenutku upisnice još uvijek pristižu s terena i mi ih, kako one stižu, unosimo u bazu. Cijenim da smo do sada u bazu uveli oko 80% upisanih i očekujemo da ćemo taj posao završiti do 15. prosinca kada ćemo moći iznijeti i službene podatke«, kaže Lazar Cvijin.

Razgovarali smo s Lazarom Cvijinom i o tome kakav je bio odziv pripadnika hrvatske zajednice koji imaju poduzeće, poduzetničku radnju ili poljoprivredno gospodarstvo za upis u Registar, te koliko je bilo popisivača i iz kojih su područja bili?

»Kao što sam već rekao, upis u Registar nije išao lako, no ipak smo zadovoljni jer imamo upisane u ovaj Registar iz preko 40 mjesta gdje žive Hrvati. Za sada imamo preko 1.000 upisanih u Registar poljoprivrednih gospodarstava i preko 100 gospodarstvenika. Cijenimo da je to tek četvrtina stvarnog broja, no očekujemo da će taj broj vremenom rasti i da ćemo obuhvatiti bar polovicu od ukupnog broja«, kaže Lazar Cvijin i navodi kako je u ostvarivanju ovog projekta fondacije Cro-Fond sudjelovalo mnogo popisivača.

»Upisom je bilo pokriveno preko 40 mjesta s 34 popisivača, s tim da su neki popisivači pokrivali više mjesta dok je u većim mjestima bilo više popisivača. Od 1. listopada upis u Registar se mogao izvršiti i u uredu Hrvatskog nacionalnog vijeća, što su mnogi i iskoristili. Najveći problem je bio upis u najvećim mjestima kao što su Subotica, Sombor, Novi Sad, Srijemska Mitrovica i druga mjesta, jer u urbanim sredinama je teže znati gdje sve žive pripadnici naše zajednice koji imaju registrirani obrt ili gospodarstvo.«

Perspektive postoje

Na koncu razgovora pitali smo Lazara Cvijina otvara li upis u Registar nove perspektive za gospodarstvenike i poljoprivredne proizvođače i što je krajnji cilj ovog projekta?

»Sigurni smo da perspektive postoje, jer da ne smatramo ne bismo se ni upuštali u realiziranje ovog projekta. Nakon završetka unosa u bazu napravit će se analiza i statistika koja će poslužiti za izradu strategije gospodarstva hrvatske zajednice u Srbiji. Paralelno s tim radit ćemo na međusobnom povezivanju gospodarstvenika naše zajednice i njihovom uključivanju u razvojne projekte u pojedinim područjima. Očekujemo da će se dodatne perspektive i same ukazivati kako se bude pravila analiza prikupljenih podataka. Ono na čemu ćemo mi kao vodstvo zajednice najviše raditi je formiranje prosperitetnog fonda uz pomoć Vlade Hrvatske i iz drugih potencijalnih izvora. Važno bi bilo da taj fond bude dugoročan sa stalnim izvorima za njegovo punjenje.«

U projektu Cro-Fonda upisa u Registar gospodarstvenika i poljoprivrednih gospodarstava pripadnika hrvatske zajednice u Srbiji u Tavankutu je radila i Lidija Cvijin.

»Budući da u Tavankutu imamo na raspolaganju prostor Galerije HKPD-a Matija Gubec, popis smo u dva navrata obavljali tamo. Prethodno smo telefonom kolega Tomislav Vojnić i ja pozivali sve one koje smo smatrali podobnim za ovaj popis, a bave se poljoprivrednom proizvodnjom. Neki su nam se javili i sami tako da je odziv bio zadovoljavajući. Oni koji nisu bili u mogućnosti doći na popis, mi smo išli kod njih po dogovoru. Popis je rađen u rujnu. Na popisu je znatno više poljoprivrednih proizvođača, koji su poslije ovog projekta u velikom očekivanju i nadi, jer je trenutna situacija u poljoprivredi poražavajuća. Nakon izrade ovog Registra mislim da bi Hrvati poljoprivrednici i gospodarstvenici dobili znatan vjetar u leđa koji bi im olakšao bavljenje njihovom djelatnošću. Pri samom popisu smo vidjeli da bi dosta njih uložilo u trenutnu djelatnost kojom se bave, a postoji i mogućnost da bi većina njih pokušala raditi i oprobati se u nečemu novom, za što za sada nisu u mogućnosti.«

O popisu smo razgovarali i s popisivačem na području Sombora Tomislavom Vukovićem.

»Popis je tekao u početku dosta sporo zbog same neinformiranosti naših ljudi, a po meni je postojala doza nepovjerenja ili nekog straha. Jednostavno, ljudi nisu baš bili voljni biti na određenom popisu. U mom slučaju to je bio uglavnon rad na terenu, gdje sam se ja prethodno čuo s onim koji se želio upisati u Registar i onda sam odlazio kod njega i obavio upis. Kasnije su se ljudi informirali jedni od drugih, pa su me sami počeli pozivati i organizirati se tako da se skupi njih 4-5 u jednoj kući i tako su mi puno olakšali posao u svezi popisa. Bilo je i onih koji su mi pomogli tako što su i sami u svom susjedstvu obavili popis za mene. Zadovoljan sam odzivom na popis, pogotovo sada, jer ljudi jedni druge informiraju, i evo sad imam desetak ljudi koji su mi se javili da se žele upisati u Registar, a neki na početku i nisu to željeli. Moji dojmovi su veoma pozitivni, kao i samih ljudi, i svi se iskreno nadaju da će projekt zaživjeti onako kako je i zamišljen. Na popis se javilo puno više poljoprivrednika nego gospodarstvenika, što je i logično zbog toga što naši ljudi uglavnom gravitiraju salašima i selu. Mislim da je ovo veoma važno za ovdašnje Hrvate i zbog buduće ekonomske osnaženosti, a i zbog samog osjećaja pripadnosti, kao dokaz da će i u ovom pogledu matična država misliti na njih«, kaže Vuković i naglašava kako je povezivanje gospodarskih resursa hrvatske zajednice u prstenove ili klastere dobro, kako za zajedničko sudjelovanje na raznim natječajima ili IPARD programima, tako i za mogućnost bolje konkurentnosti na ovdašnjem tržištu.

Zvonko Sarić