Širom Vojvodine

Četvrta generacija u istom poslu

Obitelj Turkalj iz Monoštora mesarskim zanatom bavi se od 30-ih godina prošlog stoljeća. Službeno su obrt za klanje i preradu mesa registrirali 1947. godine, ali je i prije registriranja ovoga posla Marin Turkalj bio poznati predratni mesar u Monoštoru. Za ovaj posao zainteresirao se i njegov sin Adam, pa ga je otac poslao da izuči mesarski zanat. Sa suprugom Mandom Adam je otvorio svoju mesnicu, a nakon njih posao su preuzeli Adamov sin Marin i supruga Marija. Poslije Marinove smrti Marija je s nepunih 27 godina sama nastavila obiteljski posao.

Marija Turkalj bila je ne samo poznati i priznati poduzetnik već i osoba koja je pored obitelji i posla uspjela biti temeljom očuvanja identiteta Hrvata-Šokaca Monoštora kao predsjednica KUDH-a Bodrog.

Od početka rada obiteljska mesnica i klaonica nalaze se na istoj adresi, nekad Ulica Zelena danas Zabrebačka. Posao danas vodi Marijin sin Marin uz suprugu Tatjanu.

Ekonomist u mesarskom poslu

Marin je po obrazovanju ekonomist, ali mu nedostatak formalnog obrazovanja iz posla kojim se danas bavi nije prepreka.

»Od malena sam prošao sve dijelove posla, od otkupa stoke, posla u samoj klaonici, preradi, prodaji, pa do marketinga, te poznajem sve tajne ovog zanata. Pomaže mi i supruga Tatjana. Tenutačno je 17 uposlenih. Oni su raspoređeni u klaonicu s pogonima za klanje, obradu i preradu mesa u Monoštoru, te u tri prodajna mjesta u kojima se prodaju isključivo naši proizvodi, i to u Monoštoru, Somboru i Kupusini. Uz to, opskrbljujemo i dvije veletrgovine. Nudimo i mogućnost uslužnog klanja i obrade, već po želji naručitelja. Sposobne i kvalitetne radnike nije danas lako naći, naročito je teško zadržati ih duži period. Smatram da uposleni u Klaonici Turkalj imaju i više nego solidna primanja za današnje vrijeme. Uposlene smatram na neki način i članovima svoje obitelji, te smo spremni pomoći u svakoj prilici što znači i izvan posla«, kaže Marin.

Manjim proizvođačima, kao što je Klaonica Turkalj, danas su konkurencija veliki tržni centri u kojima se nudi veliki asortiman, a kako kaže Marin protiv toga se bore kvalitetom svojih proizvoda.

»Kod većine proizvoda naše cijene su povoljnije, te se i u tom dijelu možemo nositi s velikim trgovinama. Ono po čemu smo prepoznati na tržištu su originalni proizvodi visoke kvalitete, izbalansirana cjenovna politika, što znači da imamo razumne cijene i za svačiji džep. Naravno, opet uz naznaku da je kvalitetan, originalan i tradicionalni proizvod ono što Klaonicu Turkalj u mnogome razlikuje od drugih«, kaže Marin.

Za kvalitetan proizvod kvalitetna sirovina

Govoreći o planovima, Marin ističe nabavu suvremenijih strojeva, ali naglašava da i dalje ima poslova u kojima je ljudska ruka nezamjenjiva.

»Uz to, važna je i kvalitetna sirovina, i to u kontinuitetu. To znači da bi svinje i goveda koja dolaze u našu klaonicu trebali biti uzgajani u otvorenim uvjetima. Kao nekada, kada je stoka bila puštena u dijelove šume (žirovanje svinja) i u naša ravničarska prostranstva gdje nema oranica. Na ovakav način uzgajana stoka daje sasvim drukčiju kvalitetu krajnjeg proizvoda«, pojašnjava Marin.

Želja mu je na takav način uzgojiti svoju, crnu svinju fajfericu, te brendirati proizvode od nje. No, kaže da je danas to teško ostvariti.

»Kao prvo, nema zakonskih uvjeta, a nema izgleda ni volje ni ideje u tom pravcu, iako su ovo europski, da ne kažem svjetski trendovi. Smatram da bismo se u ovom slučaju trebali ugledati na Slavoniju, gdje je već uveliko zaživio uzgoj stoke na otvorenom i uzgoj starih vrsta. Hoću reći kako je veliki problem u poslu kvalitetna sirovina i kontinuitet proizvodnje«, kaže naš sugovornik koji ovaj posao ne gleda samo kao proizvodnju mesa i prerađevina već i kao proizvodnju vlastitih sirovina, čime bi zaokružio ciklus i na taj način stvorio svoj brend u ovoj branši.

Tu bi dobro došla pomoć države koja bi kroz poticaje i povoljne kredite trebala pomoći proizvođače koji su čuvari izvornosti, originalnosti i kvalitete. Marin Turkalj upisao se u Registar gospodarstvenika Cro-Fonda. Pozdravlja inicijativu da država Hrvatska pomogne gospodarstvenike iz hrvatske zajednice u Srbiji i dodaje da je to trebalo uraditi monogo ranije.

Ž. Šeremešić