Tema

Efektivnost koju je teško mjeriti

U nastavku analize koju su u cilju procjene uspješnosti provođenja učinaka Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina u Ex-post analizi proveli dr. sc. Aleksandra Vujić i Vladimir Vukićević, po kriteriju efektivnosti su detaljno analizirane planirane aktivnosti jesu li bile relevantne i adekvatne za postizanje rezultata i kakav je napredak ostvaren.

U ranijem dijelu autori analize su ocijenili da je najveći dio strateških ciljeva »djelomično ostvaren«, a da su »u velikoj mjeri ciljevi ostvareni« samo u devetom i desetom poglavlju (od 11) koji se odnose na nacionalna vijeća nacionalnih manjina i ekonomski položaj nacionalnih manjina.

Problemi s indikatorima

Najveći dio Ex-post analize posvećen je detaljnom navođenju ostvarenosti aktivnosti i rezultata. »Aktivnosti su generalno vodile ka ostvarenju rezultata, ali između rezultata i aktivnosti često nije postojala dovoljno konkretna veza, te je ostalo nejasno koja je aktivnost relevantna za koji rezultat«, navodi se u analizi. Nadalje, navodi se kako su za svaku aktivnost bili postavljeni indikatori (pokazatelji) koji su, međutim, u najčešćem slučaju bili nemjerljivi i neprecizni.

Najviši nivo sistematičnosti i međusobne logičke povezanosti autori su uočili kod normativnih aktivnosti dok se u drugim aktivnostima uočava nedostatak logičkog slijeda i nedovoljna operacionalizacija rezultata. Na nivou aktivnosti Akcijski plan generalno odlikuje nejasan kriterij definiranja nivoa željene intervencije koje variraju od organiziranja okruglog stola do razmatranja promjene Ustava, navodi se u analizi.

Od ukupno 115 aktivnosti realizirano je 51% (59), 37% (43) su realizirane djelomično, a 11% aktivnosti (13) nije realizirano.

Kada je riječ o rezultatima, po pitanju efektivnosti je od 30 postavljenih Općih rezultata (u svih jedanaest poglavlja) u potpunosti postignuto 13 rezultata, djelomično 9, a 8 nije ostvareno, navodi se u analizi uz napomenu da zbog nemjerljivih pokazatelja nije moguće u potpunosti procijeniti u kojoj su mjeri postignuti rezultati i ostvareni.

Ostvarenost rezultata i aktivnosti

U poglavlju »osobni statusni položaj« rezultati su djelomično ostvareni usvajanjem, izmjenama i dopunama zakona i podzakonskog akta, čime su stvoreni uvjeti za unos podataka o nacionalnoj pripadnosti u matičnu knjigu rođenih i unaprijeđeno je povezivanje posebnog biračkog popisa s jedinstvenim biračkim popisom. Time je omogućeno slobodno izražavanje nacionalnog identiteta na dobrovoljnoj osnovi. Međutim, rezultat koji se tiče prikupljanja podataka o broju pripadnika nacionalnih manjina radi praćenja i analize stupnja ostvarivanja manjinskih prava nije ostvaren. Preporuka je da se postave početne, prijelazne i krajnje vrijednosti na osnovu kojih bi se pratilo kretanje statističkih podataka i da se pokazatelji dodatno preciziraju kako bi bili mjerljivi.

U poglavlju »zabrana diskriminacije«, među aktivnostima koje se ne mogu smatrati realiziranima je »suzbijanje govora mržnje u medijima i na socijalnim mrežama«. U analizi se navodi kako niti jedan pokazatelj ove aktivnosti nije ispunjen – ne postoje informacije o broju poduzetih mjera za sprječavanje širenja govora mržnje, niti o broju priloga u medijima u kojima se osuđuje govor mržnje kao ni o nezavisnim analizama i studijama kojima se potvrđuje da je smanjen broj slučajeva širenja govora mržnje. Također ne postoje precizne informacije niti u kojoj je mjeri očuvan nivo dostignutih ljudskih i manjinskih prava i osigurano ostvarivanje prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina. Preporuka je, kao i u prethodnom poglavlju, da se definiraju vrijednosti i preciziraju indikatori.

U području kulture aktivnosti se, iako se teško prate zbog nejasnosti i nepreciznosti pokazatelja, realiziraju na polju financiranja i sufinanciranja suvremenog stvaralaštva, ali se ne ostvaruje na polju zaštite kulturnog naslijeđa.

Što se tiče medija, navodi se kako je većina aktivnosti realizirana, ali je manje od polovice provedeno po planu i u predviđenom roku, dok dvije aktivnosti nisu realizirane. Rezultat je da su djelomično ispunjeni indikatori koji se odnose na dostupnost medijskih sadržaja u skladu s potrebama manjina i indikatori dovoljnog broja medijskih sadržaja na jezicima manjina na javnim medijskim servisima.

U pogledu slobode vjeroispovijesti konstatira se kako su rezultati postavljeni općenito, što u kombinaciji s uopćenim izvještavanjem otežava utvrđivanje ostvarenosti. U analizi se konstatira kako nije bilo značajnijeg napretka u ovom području (nije bilo promjene zakona), a što se tiče olakšanja pristupa nacionalnih manjina vjerskim obredima nije bilo pomaka, a i ne postoje podaci o svim crkvama i vjerskim zajednicama u kojima se koriste jezici svih nacionalnih manjina.

Od tri opća rezultata u pogledu upotrebe jezika i pisma navodi se kako je jedan ostvaren (upis osobnog imena u matične knjige), a drugi su ostvareni djelomično ili nije moguće utvrditi nivo realizacije (u pogledu fleksibilnog uvođenja jezika i pisma nacionalnih manjina u službenu upotrebu i razvoja višejezičnosti u AP Vojvodini). Što se tiče aktivnosti, od 14 planiranih sedam je provedeno, pet je realizirano djelomično dok dvije aktivnosti nisu realizirane, od kojih se jedna odnosi na »preispitivanje mreže sudova tako da se pripadnicima nacionalnih manjina unaprijedi pristup sudovima«.

U području obrazovanja svih 21 predviđenih aktivnosti se realiziraju, ali ne ispunjavaju u potpunosti postavljene indikatore i planiranu dinamiku, navodi se u analizi. Navodi se i kako su opći rezultati u ovom širokom području preširoko postavljeni i nisu postavljene polazne, prijelazne i ciljane vrijednosti te je teško donijeti zaključak u kojoj su mjeri ostvareni opći rezultati i indikatori.

Nepoznate polazne vrijednosti

U pogledu demokratske participacije jedan opći rezultat je djelomično ostvaren dok drugi nije. Naime, nije došlo do promjene modela demokratske participacije niti do promjene u nivou zastupljenosti nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima na republičkoj, pokrajinskoj i lokalnoj razini (opći rezultat 2). Jedino što je provedeno je izrada uporedno-pravne analize modela demokratske participacije u izbornom procesu u zemljama EU i regije, koji su preko odbora Vlade Srbiije bili upućeni Akcijskoj grupi za reformu političkog sustava pri Narodnoj skupštini.

U poglavlju osam, koje se odnosi na odgovarajuću zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u javnom sektoru i javnim poduzećima, bila je predviđena 21 aktivnost. Usuglašeni su pojedini zakoni i drugi propisi kojima se uređuje radno-pravni status i stvaraju mehanizmi za prikupljanje podataka o zastupljenosti manjina. Međutim, kako se navodi u analizi, nije moguće utvrditi je li uopće došlo do postupnog povećanja zastupljenosti manjina u javnoj upravi na svim razinama, jer nisu utvrđene polazne, prijelazne i konačne vrijednosti na osnovu kojih bi se moglo vršiti mjerenje postupnog povećanja zastupljenosti. Među ostalim, nije izrađen četverogodišnji plan zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina.

Što se tiče poglavlja devet, koje se odnosi na nacionalna vijeća nacionalnih manjina, opći rezultati su ostvareni usklađivanjem zakonodavnog okvira i osiguranjem sredstava.

U pogledu poboljšanja ekonomskog položaja pripadnika manjinskih zajednica ostvaren je napredak, međutim predviđeni rezultati su postavljeni na uopćeni način s pokazateljima koji su teško mjerljivi što otežava i procjenu ostvarenosti rezultata. U analizi se navodi kako je »nesporno da su uloženi značajni napori unaprjeđenju ekonomskog položaja nerazvijenih regija«, međutim konkretan utjecaj ovih aktivnosti na ekonomski položaj nije moguće utvrditi jer su svi »programi usmjereni k općoj populaciji bez obzira na etničku pripadnost«.

Što se tiče posljednjeg poglavlja, međunarodne suradnje, opći rezultat je ostvaren, navodi se, jer je nastavljena aktivna međunarodna suradnja Srbije s Mađarskom, Hrvatskom, Rumunjskom i Sjevernom Makedonijom po pitanjima od značaja za nacionalne manjine, ali nisu potpisani novi bilateralni sporazumi. I u ovom poglavlju su indikatori nejasni, podaci o broju realiziranih aktivnosti ne postoje te je teško zaključiti jesu li aktivnosti ostvarene te je preporuka, kao i u drugim poglavljima, da se rezultati i indikatori preciziraju kako bi bili mjerljivi.

Priredila: J. D.