Tema

Tri alternativne opcije daljeg razvoja

U cilju procjene uspješnosti provođenja Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina u Ex-post analizi koju su proveli dr. sc. Aleksandra Vujić i Vladimir Vukićević korišteno je četiri kriterija za praćenje i evaluaciju: relevantnost, efektivnost, efikasnost i održivost. O prva dva kriterija je bilo riječi u prethodnim brojevima, u ovome nastavku prikazat ćemo rezultate praćenja i ocjenu efikasnosti i održivosti na osnovu monitoringa realizacije Akcijskog plana od 2016. do 2020. Također ćemo prikazati i rezultate anketiranja nacionalnih vijeća nacionalnih manjina za potrebe ove analize.

Efikasnost – otežano praćenje

U dijelu analize koji se odnosi na efikasnost provođenja aktivnosti cilj je bio ocijeniti koji je odnos rezultata i angažiranih resursa, odnosno koliko je bilo ekonomično provođenje aktivnosti i kako su se sredstva trošila. Međutim, to nije bilo moguće utvrditi iz jednostavnog razloga što izvještaji o realizaciji Akcijskog plana ne sadrže podatke o utrošku sredstava osim u slučajevima raspisivanja redovitih natječaja. Efikasnost se stoga mjerila praćenjem predviđenih rokova, adekvatnošću planiranih aktivnosti i procjenom postavljenih indikatora za rezultate.

Što se tiče rokova, u analizi se navodi kako nisu bili precizno postavljeni ili su bili preambiciozno postavljeni pa je većina aktivnosti kasnila s realizacijom. Analiza je također pokazala da »semafor metoda« nije bila sasvim precizna, jer je više aktivnosti ocijenjeno kao »u potpunosti realizirano« nego što su to ukazivali podaci u izvještajima. Jedan od razloga za to je što »semafor metoda« nije imala unaprijed definirane kriterije za procjenjivanje je li određena aktivnost realizirana u potpunosti (zeleno svjetlo), gotovo u potpunosti (narančasto), djelomično (žuto), nije realizirana (crveno) ili ne sadrži podatke (ljubičasto).

U pogledu efikasnosti izvještavanja, koje se odvijalo kvartalno, ocjena u analizi je da je ono bilo neujednačeno, da su se otežano pratile aktualne informacije i da su pojedini izvještaji sadržavali i nepovezane i nerelevantne podatke koji nisu u vezi s određenom aktivnosti koja se pratila.

Glavni problem koji se odnosi na efikasnost u odnosu na postavljene indikatore je što indikatori nisu bili specifični, mjerljivi, dostižni, relevantni i vremenski ograničeni (što se označava skraćenicom SMART), što je rezultiralo uopćenim izvještavanjem, slanjem nerelevantnih informacija i nemogućnosti zaključivanja je li aktivnost ispunjena ili ne, navodi se u analizi.

Kada je riječ o efikasnosti po poglavljima, u većini poglavlja je efikasnost bila uvjetovana nedovoljno preciznim aktivnostima, neadekvatnim indikatorima, nejasnom vezom aktivnosti i strateškog cilja i nejasno postavljenim nositeljima aktivnosti. Izvještaji o realizaciji aktivnosti su u nekim poglavljima bili teški za praćenje jer su sadržavali duge i opsežne tekstove od kojih se neki nisu direktno odnosili na aktivnost o kojoj se izvještava, primjerice u području obrazovanja, navodi se u analizi.

Održivost – prvi i jedini dokument

U pogledu održivosti Akcijskog plana u analizi se navodi da će, budući da je Akcijski plan prvi i jedini dokument javnih politika posvećen isključivo nacionalnim manjinama, da je njegovo donošenje bilo jedno od mjerila za otvaranje Poglavlja 23 i da ne postoji strategija u ovom području, i u budućnosti ovaj plan imati značajno mjesto.

Podjela na jedanaest poglavlja nije sporna i održiva je, ocjenjuje se u analizi, a kada je riječ o elementima koji čine obavezne dijelove plana svrsishodno je rukovoditi se načelima Zakona o planskom sustavu Srbije, koji je donesen nakon usvajanja Akcijskog plana. Ocijenjeno je i da je uključivanje Savjeta za nacionalne manjine kao monitoring tijela održivo, ali da bi se unaprijedila održivost realizacije kada bi ovo tijelo redovito i zasjedalo.

Rezultati ankete s predstavnicima vijeća

U sklopu EX-post analize provedena je i anketa predstavnika nacionalno-manjinskih vijeća. Ankete su poslane na adrese 23 nacionalna vijeća i pet nevladinih organizacija, a odgovore je poslalo tek osam vijeća: bunjevačko, crnogorsko, češko, grčko, hrvatsko, mađarsko, njemačko i Savez židovskih općina Srbije.

Četiri nacionalna vijeća su ocijenila da su Strateški ciljevi i opći rezultati ostvareni, ali da postoji prostor za poboljšanje dok su dva vijeća ocijenila da oni nisu ispunjeni a kao razlog su naveli »neažurnost pravnih subjekata, nekoordiniranost institucija i manjak volje«. Kao prepreke za ostvarivanje ciljeva navedeni su organizacijski problemi unutar samih nacionalnih vijeća, neupućenost i neznanje u lokalnim samoupravama i organizacijama s javnim ovlaštenjima te epidemija covid-19.

U pogledu efikasnosti nacionalna vijeća smatraju da su sredstva opredijeljena za nacionalna vijeća bila nedovoljna za ostvarivanje postavljenih ciljeva i postizanje rezultata, što je utjecalo na njihove mogućnosti za sudjelovanje u monitoringu. Ostalo je upitno i koliko su mogli svojim prijedlozima sudjelovati u monitoringu kao i utjecati na moficiranje aktivnosti ili sadržaj Akcijskog plana, ocijenili su.

Generalno su realizaciju ocijenili srednjom ocjenom uz napomenu da je nedovoljno efikasan.

Preporuke od strane nacionalnih vijeća su, među ostalim, da se izvrši jasnija podjela odgovornosti u cjelini na lokalu, da se više pažnje posveti educiranju i podizanju kapaciteta pripadnika nacionalnih manjina o prepoznavanju diskriminacije i zaštiti prava, da se više uključe u izvještavanje, da se organizira više sastanaka za svaku aktivnost i poglavlje i da se blagovremeno reagira na njihove primjedbe i pitanja.

Također su predstavnici nacionalno-manjinskih vijeća izrazili zahtjev da budu adekvatno uključeni u proces izrade sljedećeg Akcijskog plana u kojem bi aktivnosti bile kreirane spram potreba svake manjinske zajednice posebno.

Zaključci i tri opcije

U zaključcima Ex-post analize se navodi kako su strateški ciljevi, rezultati i aktivnosti realizirani ali ne u potpunosti zbog metodoloških nedostataka i logičkih nedosljednosti koji se odnose na neprecizne, nepotpune i nejasno definirane formulacije te nedvoljno konkretne i nemjerljive indikatore.

Realizacija je bila otežana, zaključuje se, zbog nedostatka sustavnog pristupa i logike u implementaciji kao i zbog nerealnih i ambiciozno postavljenih rokova, a dodatni problem su činili ljudski resursi.

Zaključak je da održivost postojećeg formata Akcijskog plana s uspostavljenih 11 poglavlja nije upitna, ali je upitna i neodrživa struktura plana zbog nedovoljno mjerljivih ciljeva, rezultata, aktivnosti i nositelja, indikatora i nejasne povezanosti između njih.

Na temelju provedene analize u zaključcima se ističu tri opcije. Prva je status quo koja podrazumijeva da se nastavi realizacija Akcijskog plana u sadašnjem formatu ili da se odustane od daljeg razvoja strateškog okvira u području prava nacionalnih manjina i da se zadrži dostignuti nivo razvoja. Druga opcija podrazumijeva korekciju postojećeg formata u skladu s Četvrtim mišljenjem Savjetodavnog komiteta Okvirne konvencije za zaštitu prava nacionalnih manjina Vijeća Europe, sa Zakonom o planskom sustavu i Uredbom o metodologiji upravljanja javnim politikama. Treća je pak opcija izrada revidiranog dokumenta javne politike višeg ranga – strategije ili programa koji bi bili zasnovani na metodološkim pravilima Zakona o planskom sustavu i Uredbi o metodologiji upravljanja javnim politikama.

Preporuke

Ex-post analiza utvrdila je i preporuke. U odnosu na sadržaj preporuka je da se prilikom definiranja strateških ciljeva vodi računa o drugim javnim politikama kako bi se izbjegle proturječnosti javnih politika.

U pogledu metodologije se, među ostalim, preporučuje da se korigira postojeći obrazac za izvještavanje, da se uspostave početne, prijelazne i ciljne vrijednosti indikatora kako bi se mogli mjeriti, da se uspostave kriteriji ocjenjivanja realizacije aktivnosti »semafor metoda«, da se unaprijedi metodologija iskazivanja troškova realizacije i druge.

U pogledu nositelja aktivnosti preporučuje se obuka državnih službenika i nacionalno-manjinskih vijeća, bolja koordinacija i formiranje timova i mehanizama za praćenje i provođenje plana, a u cilju inkluzivnosti se preporučuje veće uključivanje nezavisnih tijela i organizacija civilnog društva u izvještavanje.

Priredila: J. D.