Tema

Za deset godina 400.000 ljudi manje

Hrvatska ima nešto manje od 3,9 milijuna stanovnika, što je za skoro 400.000 manje nego li 2011., pokazali su prvi rezultati Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021. kojeg je tijekom prošle godine proveo Državni zavod za statistiku. Smanjenje broja stanovnika posljedica je negativnog prirodnog prirasta stanovništva i migracijskog salda, odnosno toga što Hrvatska već godinama bilježi više umrlih nego rođenih i više iseljenih nego doseljenih.
Demografe ovi podaci nisu iznenadili, jer već godinama unazad upozoravaju na negativne demografske trendove i nepovoljnu demografsku strukturu (staro stanovništvo) što je i dovelo do ovako velikog smanjenja broja stanovnika.

»To je sve očekivano, ali ne znači da je manje bolno«, kazao je po objavljivanju prvih rezultata istaknuti demograf, akademik Anđelko Akrap.
Komentirajući neuspjeh dosadašnjih demografskih politika i mjera da preokrenu negativne trendove ocijenio je:

»Nije problem trenutne vlasti niti jedne vlasti nego čitavog društva i države. Iskustvo mi kazuje – dok demografska politika ne bude donosila izborne glasove od toga neće biti ništa«, poručio je Akrap.

Prvi rezultati

»Prema prvim rezultatima, na dan 31. kolovoza 2021. ukupan broj stanovnika u Hrvatskoj iznosio je 3.888.529 osoba. Broj kućanstva bio je 1.438.423 (smanjenje od 5,31%), a stambenih jedinica 2.350.444 (povećanje od 4,61%). Usporede li se ti podaci s konačnim podacima popisa iz 2011. (kada je u Hrvatskoj godine živjelo 4.284.889 stanovnika), vidimo da se broj stanovnika smanjio za 9,25 posto, odnosno za 396.360 osoba«, rekla je na konferenciji za novinare glavna ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković.

Uzroci ovako velikog pada broja stanovnika su u negativnom prirodnom prirastu i migracijskom saldu. »U razdoblju od 2011. do 2020. godine prirodni prirast, odnosno razlika između rođenih i umrlih je -141.707 stanovnika, a ako se tome dodaju privremeni podaci za 2021., prirodni prirast je -164.641 stanovnik. Migracijski saldo pak od 2011. do 2020. iznosi -111.922 stanovnika«, kazala je Brković.

Vidljiv je pad stanovnika u svim županijama. Najmanji je u Gradu Zagrebu (2,54 posto, odnosno 20.073 stanovnika), Dubrovačko-neretvanskoj županiji (5,47 posto, 6.706 stanovnika) te u Zadarskoj županiji (5,69 posto, 9.677 stanovnika).

Najveći pad broja stanovnika bilježi Vukovarsko-srijemska županija, gdje je smanjen za 19,54 posto, odnosno za 35.083 stanovnika. Slijede Sisačko-moslavačka županija s padom od 18,49 posto, odnosno 31.890 stanovnika, te Brodsko-posavska županija gdje je zabilježen pad za 17,53 posto, tj. 27.793 stanovnika.

Samo tri grada, Zagreb, Split i Rijeka, imaju više od 100 tisuća stanovnika. Osijek je pao ispod tog broja.

Razlozi demografskog pada

U emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju Željka Josić rekla je da demografi već nekoliko desetljeća upozoravaju na velik pad broja stanovnika u Hrvatskoj. Dodala je da je ovaj popis i znak za uzbunu i istaknula kako se to moglo i očekivati jer su se, zbog otvaranja granica i ulaska Hrvatske u Europsku uniju te zbog boljih plaća i uvjeta u drugim državama, mladi u velikom broju iseljavali.
Izjavila je kako se ne može reći da se ništa ne radi vezano za demografsko pitanje:

»Radi se, ali u dvije, tri ili četiri godine jednog mandata ne možemo napraviti značajna čuda. Činjenica je da sve što se radi, mora se nadopunjavati, izgrađivati i jednostavno poticati da sve mjere i projekti koji se rade budu svima dostupni i budu na razini cijele Hrvatske«. 

Demograf Ivan Čipin je rekao u istoj emisiji kako se može reći da je ovaj popis stanovišta jedan od najcrnjih dana u suvremenoj hrvatskoj povijesti.
»Nama demografima je bilo sasvim jasno da će brojevi ovim popisom biti ovakvi. Ja sam očekivao, recimo, nešto više od 3,9 milijuna stanovnika. Ono što je popis pokazao je da je negativan prirodni prirast pridonio za četrdeset posto smanjenje stanovnika, a negativne neto migracije za čak šezdeset posto. Što će biti u budućnosti, za broj stanovnika u sljedećih deset godina, sigurno će to biti i manje nego što je danas, a za koliko će biti manji, to ovisi o rađanju, umiranju i migraciji«, poručio je Čipin.
Naglasio je da »Hrvatska ima negativan demografski momentum«, odnosno nepovoljnu dobnu strukturu koja će otežavati ikakve buduće mjere koje bi mogle davati neke značajne pozitivne rezultate. 

Demograf Dražen Živić istaknuo je pak kako je u Vukovarsko-srijemskoj županiji situacija najlošija jer je nestao svaki peti stanovnik.
Osim negativnog prirodnog prirasta i iseljavanja, ova je »županija bila i najviše pogođena ratom te samim time ima i velike gubitke«, jer su izgubljene generacije koje su mogle sudjelovati u demografskom razvoju, ali i u društvenom i u gospodarskom.

»No, mislim da ta činjenica ima sve manju važnost. Jedan nerazvojni koncept i Vukovarsko-srijemske županije, a ja bih se usudio reći i istoka Hrvatske, koji ima i svoje dublje korijene, znači, slab društveni i gospodarski napredak upravo je odredio da hrvatski građani u tom dijelu naše zemlje, ali i na nacionalnom teritoriju percipiraju Hrvatsku u jednom negativnom kontekstu. Odnosno, stanje u društvu i gospodarstvu negativno utječe na njihovo ponašanje«, rekao je Živić.

Začarani krug neuspješnih mjera

»Moramo priznati sami sebi da imamo problem koji postaje sve veći jer se ne rješava. Još 70-ih godina demografi su predviđali ovakav razvoj događaja koji vodi k tome da neće biti dovoljno mladih ljudi koji će biti nositelji novih znanja. Kad bi bilo moguće, trebalo bi odmah useliti 300.000 mladih ljudi koji bi dali snažnu injekciju hrvatskom društvu koje je demografski staro i kojemu je nužan demografski preokret«, kazao je prof. dr. Anđelko Akrap za Jutarnji list i dodao kako je nužno krenuti sa sustavnom demografskom politikom koja neće ovisiti o političkim promjenama.

»Iz zemlje iz koje se mladi iseljavaju neće doći neki novi mladi, jer ni njima ne odgovara to što se zbiva u Hrvatskoj. Ne možemo nikoga privući. Primjerice, 2011. imali smo u radnoj populaciji od 16 do 64 godine 2,9 milijuna građana, a sad ih imamo 2,3 milijuna. Do 2050. moguće je da ćemo ih imati samo 1,8 milijuna. Da bi se to spriječilo, nužne su dugoročne demografske politike koje se u Hrvatskoj ne provode. U retorici hrvatskih političara uvriježilo se da kad govore o demografiji, uglavnom kažu – mjera nije dala rezultat, ali ne kažu da to niti nije bilo moguće jer su trajale prekratko«, objasnio je prof. dr. Akrap. Istaknuo je i kako opravdanje za nečinjenje ne može biti da se to događa i drugima u Europi, jer tako veliki problem nemaju, primjerice, ni Slovenija, ni Poljska, ni Mađarska.

Prema profesoru Akrapu moraju postojati politike koje su različite za različite dijelove zemlje, uključujući i poreznu politiku.

»Pretvorili smo se u zemlju trgovaca i konobara. Hrvatska se u potpunosti okrenula manje produktivnim djelatnostima, odnosno uslužnima, a nema dovoljno radne snage da to i odradi. To nisu razvijajuće djelatnosti, a osjetljive su na promjene. Hitno je potrebno da se gospodarstvo prestrukturira, jer je upravo to vrlo važno za promjenu demografskih trendova na bolje«, rekao je profesor Akrap.

»Činjenica je da nam društvo stari, da mladi odlaze. To će za posljedicu imati i neke druge lošije trendove. Naime, stariji manje troše, a to znači da se manje puni proračun. No, istodobno se više mora trošiti za mirovine, za zdravstvo i socijalu. To je začarani krug, a nema politike koja bi to prekinula. Nažalost, izbore ne dobivaju oni koji bi predložili kvalitetnu demografsku politiku jer najšira glasačka baza za to nije zainteresirana«, zaključio je prof. dr. Akrap.

Demograf Stjepan Šterc je, komentirajući rezultate popisa, za RTL danas rekao kako je »Hrvatska javnost naučena slušati stavove političara« i da se sve odluke donose po političkom osjećaju a da se znanstvenici gotovo ne uključuju ni u što i da gotovo nema znanstvene logike.

Po njegovom mišljenju Hrvatska bi trebala uvesti populacijsku politiku po uzoru na Mađarsku:

»Hrvatska mora uvesti revitalizacijske modele. Prvi je vezan uz klasičnu populacijsku politiku, poticanje rađanja i tu bi trebalo slijediti mađarski model. Prvo što se treba uvesti je poticanje bračnosti, gotovo 80 posto djece se rađa iz brakova, treba usmjeriti kreditne linije prema mladim ljudima koji zasnivaju obitelj. Drugi model koji se mora uvesti odmah, jer time počinje revitalizacija, je selektivna imigracija. Kroz nju Hrvatska može dobiti mlado stanovništvo, ali se za oba modela moraju složiti poticani modeli«, kazao je Šterc. 

Na pitanje ako se ne posluša demografe što će se događati, Šterc je kazao ako se muk političkog sustava nastavi, da možemo izgubiti kroz 10 godina gotovo 500 tisuća ljudi.

»Velik je gubitak prirodni nestanak Hrvatske, on je 160 tisuća osoba, ovi ostali koji su napustili Hrvatsku u nekoj normalnoj razvojnoj koncepciji države mogu biti hrvatsko bogatstvo kao što su to bogatstvo u nekim drugim zemljama koje imaju više stanovnika u iseljeništvu nego domicilnom prostoru«, kazao je Šterc. 

Tko ima utjecaja na demografsku politiku?

Nakon objave prvih rezultata popisa, premijer Hrvatske Andrej Plenković je rekao da će Vlada učiniti sve da ublaži negativne trendove i poboljša pozitivne, ali i da je pitanje demografije puno šire od okvira jedne Vlade.
»Čitav niz različitih mjera je usmjeren na poboljšanje okvira da bi ljudi koji zasnuju obitelj imali više djece. Ali to nije samo ekonomsko, financijsko pitanje, pitanje politika, to je kulturološko pitanje«, rekao je hrvatski premijer i dodao Hrvatska još nije u situaciji da te trendove kompenzira useljavanjem.

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je, s druge strane, ustvrdio kako ovo nije kraj Hrvatske i hrvatstva. Na pitanje što je on učinio za demografska pitanja dok je bio premijer, odgovorio je:

»Ono što sam mogao, što nije mnogo, ali bar ni u koga nisam upirao prstom, nisam optuživao za ono na što nemaju previše utjecaja. Isti ljudi koji su prije šest-sedam godina mene i moje suradnike optuživali za veleizdaju, sada se suočavaju s dvostruko lošijim rezultatima i prave se nevinima«, rekao je Zoran Milanović i dodao kako na to nema utjecaja Plenković, a nije imao ni on.

Jasminka Dulić