Širom Vojvodine

Počela obnova Špilerove kuće

U prvom radnom tjednu ove godine započela je obnova Špilerove kuće, prizemnoga objekta koji se nalazi u Petrovaradinu (Stari Majur), u Ulici Vladimira Gortana br. 9, službeno najstarijoj kući toga mjesta i novosadskog područja. Obnovom rukovodi Zavod za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada.

Sukladno prvobitnom izledu

Kako navode u Zavodu, započinju građevinsko-obrtnički i konzervacijsko-restauracijski radovi na obnovi uličnih pročelja i krova ovoga objekta, koji obuhvaćaju zamjenu oštećenih i degradiranih elemenata pročelja i krova, restauraciju i konzervaciju dekorativne žbuke, stolarskih i bravarskih izvedbi. Radovima će biti tretiran i ogradni zid s polukružnom kapijom. Dotrajale i oštećene površine žbuke bit će obijene, do opeke, a novo žbukanje izvest će se tvornički spravljenom žbukom koja je namijenjenja renoviranju povijesnih objekata. Predviđena je zamjena cijelog krovnog pokrivača novim, kao i popravak i zamjena oštećenih dijelova krovne i stropne konstrukcije koje su stradale u požaru. Obnovit će se i ovom objektu svojstveni elementi krova, u svemu sukladno autentičnoj obradi sljemena i grbina od lima. Stari lijevkovi će biti demontirani i izrađeni novi, okomiti i horizontalni. Oštećena limarija na krovu bit će zamijenjena, dimnjaci sanirani, rastresene dimnjačke kape preziđivane i nanovo žbukane.

Radovima je obuhvaćena konzervacija i restauracija originalne drvenarije, zamjena elemenata koji su znatno oštećeni, kao i ugradnja novih elemenata izrađenih po uzoru na originalne koji su ranijim intervencijama uklonjeni ili zamijenjeni neadekavatnim. Ovim radovima obuhvaćeni su prozori sa svim elementima, po uzoru na originalne. Naknadno otvorena vrata u bočnom zidu bit će zazidana. Velika ulazna drvena dvokrilna kapija s pješačkim ulazom bit će zamijenjena novom, u svemu po uzoru na postojeću. Restaurirat će se kapije na ulazima u podrum, kao i ulazna dvokrilna i jednokrilna vrata na dvorišnoj strani. Restaurirat će se i konzervirati svi elementi od kovanog željeza: prozorske rešetke, elementi ograde na podestu i nosači lijevaka. Cijelo pročelje će se završno obojiti silikatnom bojom po izboru Zavoda.

Cjelina s kućom bana Jelačića

»Predstavnici hrvatske zajednice iz Petrovaradina dugo su se borili da Špilerova kuća uđe u program zaštite, jer je zahvaljujući nebrizi ona u vrlo lošem stanju. Nakon više godina uspjeli smo u tome. Drago nam je što je Ministarstvo kulture Srbije opredijelilo sredstva koja će biti plasirana u obnovu i konzervaciju te kuće. Preuzimanjem rodne kuće bana Jelačića i ulaskom u posjed Špilerove kuće od strane Grada kanimo napraviti osnov za prostornu cjelinu za održavanje kulturnih manifestacija, a predstavnici hrvatskih udruga mogu na taj način kvalitetnije djelovati. Siguran sam da ćemo skupa s predstavnicima Grada Novog Sada i Zavoda naći najbolje rješenje glede toga. Velika je i značajna vijest da spomenici vezani za Hrvate u Petrovaradinu, koji govore o višestoljetnom životu naše zajednice na ovim prostorima, neće nestati nego će biti obnovljeni«, kaže za naš tjednik zamjenik pokrajinske tajnice za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskm zajednicama Goran Kaurić.

Ugovoreni završetak radova je 150 radih dana po otpočinjanju radova (sedam mjeseci). Obnova podrazumijeva konzervacijske mjere zaštite sukladne odluci Vlade Srbije iz 2013. godine kojom je Špilerova kuća proglašena spomenikom kulture. Objekt je u osobnom vlasništvu, te, iako nema informacija o njegovoj budućoj namjeni, vlasnik je javno izrekao namjeru da ga daruje Gradu Novom Sadu.

Špilerovu (Špilerkinu) kuću, baroknih značajki, izgradili su isusovci za vijeme boravka u Petrovaradinu, koncem XVII. ili početkom XVIII. stoljeća. Služila je kao ljetnikovac u Starom Majuru, za zajednicu redovnika koja je djelovala u samostanu i crkvi sv. Jurja na Petrovaradinskoj tvrđavi. U svojoj dugoj povijesti bila je i škola (isusovačka gimnazija, ustanovljena 1765. godine, daleko je najstarija škola na području današljeg Novog Sada), najčešće osobna kuća, a u njoj je snimljeno i nekoliko filmova.

M. Tucakov