Tema

U očekivanju izbora

Nakon održanog referenduma 16. siječnja ustavne promjene u području pravosuđa su usvojene sa 60% glasova »za« od 30% izišlih građana. Promjene stupaju na snagu kada budu proglašene u Narodnoj skupštini i očekuje se da će sjednica biti zakazana vrlo brzo, odmah po utvrđivanju konačnih rezultata referenduma. Danom proglašenja izmjene stupaju na snagu, ali pred Narodnom skupštinom ostaje da, u roku od godinu dana, donese pet zakona u području pravosuđa – Zakon o sucima, Zakon o javnom tužiteljstvu, Zakon o uređenju sudova, Zakon o Visokom savjetu sudstva i Zakon o Visokom savjetu tužiteljstva – koji će biti usklađeni s usvojenim ustavnim amandmanima. Nakon toga slijedi i usklađivanje drugih zakona s izmijenjenim Ustavom u području pravosuđa za što je predviđen rok od dvije godine.

Što se tiče vladajuće koalicije referendum je uspio »na dobrobit svih građana«, a što se tiče oporbe s jedne strane se osporava referendum tvrdeći da se dogodila krađa (Suverenisti, Dveri, Vladan Glišić) dok se s druge strane postignuta većina onih koji su glasali »protiv« u Beogradu, Nišu i Novom Sadu tumači kao pokazatelj opadanja popularnosti SNS-a i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i pokazatelj moguće pobjede oporbe u ovim gradovima.

Proglašenje Ustava pa donošenje pravosudnih zakona

»Građani su potvrđivanjem Akta o promjeni Ustava kvalificirali Srbiju za 'pravosudnu Ligu šampiona', ali će nam protivnici, odnosno izazovi na putu izgradnje neovisnog pravosuđa biti upravo ti pravosudni zakoni. Oni trebaju popuniti dobar ustavni okvir koji smo postavili. Mnogo će zavisiti i od iskrenog nastojanja kako predstavnika vlasti, tako i zainteresiranih subjekata da se donesu kvalitetni pravosudni zakoni. Život pravosuđa ne ovisi isključivo od Ustava nego upravo od zakona koji trebaju biti donešeni«, rekao je za Politiku profesor Ustavnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, sudac Ustavnog suda, član Venecijanske komisije i član Radne grupe za izradu Akta o promjeni Ustava Vladan Petrov.

Petrov je ocijenio da će nastavkom rada na izradi pravosudnih zakona, bez ikakvog zastoja i izgovora pa ni zbog predstojećih izbora, aktualna vlast pokazati da ustavne reforme provodi u iskrenoj namjeri da reformira pravosuđe.

S druge strane, sudac Apelacijskog suda u Beogradu i član Centra za pravosudna istraživanja Miodrag Majić, koji je od samog početka bio protiv »brzanja« s izmjenom Ustava i referenduma, smatra da set pravosudnih zakona teorijski može poboljšati ustavne amandmane, ali ne vjeruje da će do toga doći.

»Na našem europskom putu, kako mi to kažemo, pravosuđe je uvijek bilo najveća prepreka. Bojim se da će tako i ostati. I sam način na koji smo sada, poslije toliko godina, promijenili stvari ne daje previše razloga za optimizam. Reforma je vođena od strane praktično jednopartijskog parlamenta. Kada se tome doda ovako mali broj građana koji su glasali, osnovano je postaviti pitanje legitimnosti čitavog procesa«, rekao je Majić za isti list.

Majić osobito spornim smatra nejasne kriterije za izbor istaknutih pravnika u visoki savjet sudstva i tužiteljstva kao i nedostatak kriterija za izbor sudaca, ocjenjujući da i dalje ostaje prostor za političke utjecaje.

Po proglašenju ustavnih promjena, sadašnji suci i zamjenici javnih tužitelja koji su izabrani na probno razdoblje od tri godine automatski se prevode na stalnu funkciju, a formalnu odluku o tome donijet će Visoki savjet sudstva i Visoki savjet tužiteljstva, dok će suce i zamjenike tužitelja koji budu prvi put birani na funkcije u razdoblju do donošenja seta zakona i konstituiranja novih saziva ova dva tijela, birati Narodna skupština.

Vlast i oporba o referendumu

Iako je tema referenduma bila poboljšanje pravosuđa, rasprave u medijima, nakon što je održan, većinom se nisu odnosile na to što sada slijedi i kakve će promjene usvojeni ustavni amandmani donijeti pravosuđu i građanima već na to što znači izlaznost od 30% i kako tumačiti većinsko opredjeljivanje protiv ustavnih promjena građana u Beogradu, Novom Sadu i Nišu. A sve to u kontekstu izbora koji su zakazani za 3. travnja.

Naime, u Beogradu je 54% građana glasalo protiv ustavnih promjena, u Novom Sadu 57,8% a u Nišu 53%. Ti su podaci potakli već postojeća očekivanja oporbe da mogu pobijediti u glavnom gradu a Demokratska stranka je ocijenila da je došlo do »kraha referenduma« i da je »rejting režima« u neuzastavljivom padu«. Istog je mišljenja i Narodna stranka koja je ocijenila da »režim više nema većinu«, kao i inicijativa »Ne davimo Beograd« koji su ocijenili da »potencijal za promjene postoji«.

Predsjednik Srbije i lider Srpske napredne stranke Aleksandar Vučić je, međutim, komentirajući rezultate, ocijenio da je dobar dio onih koji su glasali protiv ustavnog referenduma iz SNS-a.

»Samo im je trebalo 220.000 da preokrenu na drugu stranu«, rekao je Vučić.

Potvrdio je novinarima da nije zadovoljan rezultatima referenduma (i svojom strankom) i rekao da je bilo teško voditi kampanju za promjene Ustava, jer je referendum »tema koja malo koga interesira« i dodao da jedan dio SNS-a »ne trpi mješanje stranaca«. Prema njegovim riječima, među 60% onih koji su glasali »za« je najviše onih koji manje ili više podržavaju SNS, ali i da je u onih 39% »najveći kolač bio SNS«.

Oporba, s druge strane, smatra da su ti glasovi »njihovi«. Dio oporbe je stoga nastavio rasprave o potencijalnim kandidatima za predsjednika države i gradonačelnika Beograda, dok su Suverenisti i Dveri optužili vlasti za falsificiranje rezultata, ističući kako je ključ za uspjeh na izborima koji predstoje u kontroli biračkog procesa za što je potrebno oko 25.000 ljudi.

Pokret Dveri je podnio tužbu protiv 29 članova biračkih odbora u 12 općina, zbog »očigledne krađe glasova na referendumu«. Lider Dveri Boško Obradović je izjavio da pokret na taj način »poručuje vlasti da će braniti i čuvati svaki glas i svaku glasačku kutiju na travanjskim izborima«.

»Na referendumu su Dveri imale 2.500 čuvara kutija u 138 općina Srbije. Kaznene prijave smo podnijeli za flagrantna kršenja Zakona«, kazao je Obradović.

On je naveo da su u pitanju »teška kaznena djela – od preuzimanja izbornog materijala od osobe koja nije član glasačkog odbora, preko zloupotrebe prava glasanja van biračkog mjesta zabilježeno u više općina, do toga da je u zapisnicima konstatirana stopostotna izlaznost i da su svi izišli birači glasali za promjenu Ustava«.

Suverenisti, predvođeni s Dosta je bilo, tvrde, na osnovu njihove analize rezultata, da je došlo do falsificiranja rezultata i »krađe« na velikom broju biračkih mjesta (3.932) na kojima oporba nije imala kontrolu.

Suverenisti su podnijeli kaznenu prijavu protiv članova biračkih odbora za falsificiranje zapisnika i potpisa birača na velikom broju biračkih mjesta na kojima oporba nije imala svoje članove u biračkim odborima. U njihovo ime je neovisni zastupnik Vladan Glišić podnio prigovor Republičkoj izbornoj komisiji koja je odbačena. Pravni tim Suverenista je, navodi se u priopćenju, nakon toga podnio žalbu Upravnom sudu sa zahtjevom da se Rješenje RIK-a poništi zbog »pravno-tehničkih i suštinskih pogrešaka i besmislica«.

Lider DJB-a Saša Radulović je optužio stranke iz »bojkot oporbe« za to što nisu vodili aktivnu kampanju za izlazak na referendum i glasanje protiv jer su se »bojali Europske unije«. Ocijenio je da tamo gdje su bili osigurani kontrolori iz oporbe nije bilo krađe i istaknuo da će kontrola izbornog procesa biti ključna i na izborima na proljeće.

Referendum je prošao, predstoje izbori.

J. D.