Aktualno
Status hrvatske nacionalne manjine
Fondacija Antun Gustav Matoš iz Bregrada organizirala je tribinu »Status hrvatske nacionalne manjine«. Osim o strateškim europskim konvencijama u kojima se štite prava nacionalnih manjina, govorilo se i o konkretnim problemima Hrvata u Srbiji.
Zamjenica šefa Ureda Vijeća Europe Nadia Ćuk podsjetila je u svom izlaganju da je najvažnija konvencija Vijeća Europe koja je potpuno posvećena zaštiti nacionalnih manjina Okvirna konvencija o zaštiti nacionalnih manjina i ona je jedina europska konvencija koja u svakom svom članku dotiče suštinske elemente života svake nacionalne manjine.
Opunomoćemi ministar Veleposlanstva Hrvatske u Beogradu Stjepan Glas podsjetio je da Srbija ne provodi Međudržavni sporazum i hrvatska manjna u Srbiji nema svoje predstavnike u zastupničkom tijelu i izvršnoj vlasti ni približno u odnosu na brojnost.
Govoreći o problemima hrvatske manjine u Srbiji, Glas je istaknuo govor mržnje, pa čak i fizičke nasrtaje.
»O tome se šuti kako u državnim tijelima tako i u mainstream medijima. Veleposlanstvo Hrvatske u Beogradu provodi brojne aktivnosti u cilju sprječavanja otimanja kulturne baštine Hrvata u Srbiji, kao što su upis Dužijance u registar nematerijalne kulturne baštine, procesi standardizacije novoštokavskog ikavskog dijalekta i njegovo proglašenje jezikom i uvođenje u služebnu uporabu u Subotici. Veleposlanstvo je angažirano na rješavanju povrata imovine hrvatskih udruga u Srijemskoj Mitrovici i Rumi. Održano je više sastanaka u Agenciji za restituciju. Svaki puta dobili smo u Agenciji isti odgovor – ne postoji pravni slijed i ne može se donijeti pozitivno rješenje. Na kraju je preporuka bila da to rješavamo na državnoj razini«, kazao je Glas.
On je istaknuo i projekt izrade registra gospodarstvenika koje vodi Fondacija Cro Fond.
»Isto tako trebalo bi uraditi i jedan registar nezaposlenih pripadnika hrvatske zajednice s podacim o stručnoj spremi, radnim iskustvom, godinama starosti što bi se iskoristilo prilikom razgovora s hrvatskim tvrtkama koje posluju u Srbije u smislu traženja mogućnosti za upošljavanje tih ljudi. Iskreno, nije to jednostavno kada sugeriramo da uposle naše ljude, jer oni u prvi plan ističu potrebnu stručnost, ali kada bismo imali popis, sigurno bismo mogli naći za sebe adekvatan kadar«, kazao je Glas.
Govoreći o Hrvatima u Beogradu, Surčinu i Zemnu upraviteljica Fondacije Antun Gustav Matoš Katica Naglić kazala je da su Hrvati u Surčinu i Zemunu uglavnom okupljeni oko crkve, postoje aktivne udruge i veći broj ljudi koji je aktivan u tim udrugama.
»U Beogradu je zajednica razuđena, ljudi se ne izjašnjavaju kao Hrvati i ne zanamo kako do njih doći. To nam je i najveći problem. Kako se poštuju njihova prava, mi ne znamo. Iz svog osobnog iskustva i iskustva ljudi koje poznajem mogu kazati da to ovisi od okruženja u kome rade i žive. Puno je nacionalno mješovitih brakova i djeci je teško opredijeliti se, izjasniti svoju nacionalnu pripadnost po majci ili ocu. I to moramo razumjeti. Veliki posao predstoji u susret predstojećem popisu stanovništva. Jedna od ideja je uključivanje poznatih osoba koje bi se pojavile u javnosti, medijima. Držim da najviše uspjeha možemo postići izlaskom u javnost i isticanjem pozitivnih primjera«, kazala je Naglić.
Tribina »Status hrvatske nacionalne manjine« održana je u prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu 27. siječnja. Priređana je u sklopu projekta »Osnaživanje hrvatske nacionalne manjine«, koji financira The Balkan Trust for Democracy. Skup je moderirala zamjenica veleposlanika Hrvatske u Srbiji Maja Bogdan.
Z. V.
