Tema
Povrijeđena prava nacionalnih manjina
Pučki pravobranitelj zatražio je od Ministarstva prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja Srbije da do početka iduće školske godine povuče iz upotrebe udžbenik za srpski jezik za osmi razred osnovne škole u kojem se negira postojanje hrvatskog, bosanskog i crnogorskog jezika. Na pitanje hoće li povući udžbenik Ministarstvo prosvjete ne odgovara konkretno već se poziva na mišljenje Odbora za standardizaciju srpskog jezika.
Iznenađujuća i ohrabrujuća odluka
Četiri mjeseca nakon što je Hrvatsko nacionalno vijeće pučkom pravobranitelju dostavilo pritužbu zbog diskriminacije i negiranja hrvatskog jezika pučki pravobranitelj zatražio je od Ministarstva prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja povlačenje udžbenika srpskog jezika za 8. razred u kojima se negira postojanje hrvatskog, bosanskog i crnogorskog jezika. Kako se navodi u priopćenju pučkog pravobranitelja, u postupku kontrole utvrđeno je da je resorno ministarstvo odobrilo izdavanje udžbenika za srpski jezik za osmi razred osnovne škole u kojem je u definiciji podjele južnoslavenskih jezika navedeno da se Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci koriste srpskim jezikom, ali ga nazivaju hrvatskim, bosanskim i crnogorskim jezikom.
»Odobrenjem udžbenika u kojem stoji ovakva definicija povrijeđena su prava pripadnika nacionalnih manjina, jer se negira postojanje ovih jezika, od kojih su hrvatski i bosanski jezik u službenoj uporabi u Republici Srbiji. Istovremeno, Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja je prilikom ocjene rukopisa udžbenika morao uzeti u obzir da način na koji je Odbor za standardizaciju srpskog jezika definirao podjelu južnoslavenskih jezika može za posljedicu imati povredu prava pripadnika nacionalnih manjina i dovođenje priznatih jezika nacionalnih manjina u neravnopravan položaj« navodi se u mišljenju pučkog pravobranitelja.
Razlozi
Pučki pravobranitelj ne spori činjenicu da je Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja prilikom donošenja ocjene za odobravanje rukopisa udžbenika imao mogućnost da pribavi mišljenja relevantnih znnastvenih institucija i lingvističkih stručnjaka, kao ni činjenicu da pitanje jezika jeste oblast lingvističke znanosti, ali, kako se navodi u priopćenju, smatra da je Zavod prilikom donošenja ocjene rukopisa udžbenika morao da uzme u obzir i sljedeće činjenice: Republika Srbija prihvatila Europsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima (1992) i ratificirala je Zakonom o ratifikaciji Povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima čime je ovaj dokument postao deo zakonodavstva koji se tiču zaštite i unapređenja prava pripadnika nacionalnih manjina, Republika Srbija je navedenim multilateralnim ugovorom prihvatila hrvatski i bosanski jezik kao manjinske jezike koje je dužna štititi, hrvatski i bosanski jezik su u službenoj uporabi u Republici Srbiji, u određenim osnovnim i srednjim školama u Republici Srbiji izučavaju predmeti Hrvatski jezik sa elementima nacionalne kulture i Bosanski jezik sa elementima nacionalne kulture, u određenim osnovnim i srednjim školama u Republici Srbiji izvodi kompletna nastava na hrvatskom i bosanskom jeziku.
Razlog je to što u preporukama za otklanjanje nedostataka pučki pravobranitelj traži od resornog ministarstva povlačenje spornih udžbenika do početka nove školske godine. Isto Ministarstvo dužno je u roku od 60 dana obavijestiti pučkog pravobranitelja o postupanju po ovom zahtjevu.
»Zahtjev pučkog pravobranitelja nas je iznenadio, ali u pozitivnom smislu. Budući da smo do sada, na žalost, imali samo iskustva nereagiranja od strane institucija Srbije postojanja problema i da moramo bilježiti svaki pa i najmanji pomak, ovo je zaista dobar osjećaj da ima nade, makar za početak, za buntom protiv nevladavine prava u Srbiji. Čekalo se, naime, na odgovore nadležnih institucija četiri mjeseca da bi se donijelo konačno mišljenje institucije kojoj smo se žalili, koja ima moć donositi preporuke. Ministartsvo prosvjete, nauke i tehološkog razvoja Srbije odgovorilo je tek nakon druge urgencije pučkog pravobranitelja, ali na način da je opralo ruke, navodeći kako su sve procedure ispoštovane i da nema osnova za povlačenje udžbenika. Ministartsvo prosvjete navelo je kako je predmetni udžbenik odobren na osnovu pribavljene stručne ocjene Zavoda za unapređenje obrazovanja i vaspitanja, Zavod je rekao da je odluku donio na osnovu mišljenja Odbora za standardizaciju srpskog jezika i kada je Adam krivicu svalio na Evu, Eva na zmiju svi su bili ’čisti’ i zaključeno je kako nema nikakve zapreke da institucije Srbije djeluju suprotno njezinom zakonodavstvu«, kaže za Hrvatsku riječ predsjednica HNV-a Jasna Vojnić.
Nepostojeći jezik, a u službenoj uporabi
Hoće li postupiti po zahtjevu pučkog pravobranitelja i povući sporne udžbenike pitali smo Ministarstvo prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja. Odgovor nije konkretan, ali iz njega se da iščitati da ipak neće. U kratkom odgovoru koji je dostavljen Hrvatskoj riječi navodi se kako su ovo ministarstvo »i Zavod za unapredjivanje obrazovanja i vaspitanja, kao nadeležan za odobravanje rukopisa udžbenika, dostavilili opširnu dokumentaciju pučkom pravobranitelju, uz mišljenje Odbora za standardizaciju srpskog jezika, kao i mišljenja skoro svih katedri za srpski jezik filoloških fakulteta u Srbiji«. No, predsjednica HNV-a Vojnić ipak očekuje povlačenje spornih udžbenika.
Očekujemo podršku međunarodne zajednice
»Kao Bošnjačko nacionalno vijeće, najviše političko i predstavničko tijelo koje Bošnjaci Sandžaka biraju na direktnim i neposrednim izborima, nastavit ćemo boriti se i ustrajavamo na tome da Bošnjaci u punom kapacitetu ostvaruju svoja individualna i kolektivna i građanska i manjinska prava garantirana Ustavom i zakonima u Srbiji. Očekujemo da za ovo dobijemo podršku i međunarodne zajednice u procesu pristupanja Srbije Europskoj uniji kako bi izgradili društvo jednakih šansi za sve, zasnovano na vladavini prava, pravnoj sigurnosti i jednakosti pred zakonom. Toga danas u Srbiji za Bošnjake nema, to pokazuje i ovakvo diskriminatorno postupanje najviših državnih tjela. Ono što očekujemo od međunarodne zajednice, prevashodno Europske unije, jeste da ohrabri Srbiju da poduzima afirmativne mjere da i na taj način podstakne Bošnjake, i ostale etničke zajednice da koriste i u punoj mjeri ostvaruju svoja Ustavom i zakonima garantirana prava«, kaže za Hrvatsku riječ Mirza Hajdinović, tajnik Bošnjačkog nacionalnog vijeća.
»Očekujemo, i zahtijevat ćemo do kraja. Institucije Srbije svojim postupcima i obrazloženjima jasno su pokazale da nešto debelo ne štima u vladavini prava. Srbija je privatila Europsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima i ratificirala Zakon o ratifikaciji povelje o regionalnim i manjinskim jezicima čime je taj dokument postao dio zakonodavstva Srbije. Tim dokumentima Srbija je priznala postojanje hrvatskog jezika, uvela ga u službenu uporabu u pojedinim mjestima, pa čak i omogućila nastavu na tom za njih sada nepostojećem jeziku. U pitanju je očito i vjerodostojnost politika«, kaže Vojnić.
A na pitanje koji će biti dalji koraci ukoliko Ministarstvo ne povuče udžbenike, Vojnić odgovara:
»Ako se prisjetimo prije dvije godine ministar prosvjete je povukao iz uporabe udžbenik hrvatskog jezika samo na osnovu medijskih spinova bez ikakve osnove. Sada kada postoji jasna kolizija između djelovanja institucija i zakonodavstva Srbije, sigurna sam da država neće sebi dozvoliti ovakvu sramotu pred institucijama Europske unije. Naši daljnji koraci ovisit će, na žalost, o mudrosti i postupcima nadležnih institucija«.
Z. V.
