Tema

Velikani i dva desetljeća manjinske samouprave

I ove godine nastavlja se projekt »Godine novog preporoda«, koji za cilj ima podsjetiti na značajne Hrvate i Hrvatice, ali i važne događaje koji su obilježili povijest hrvatske zajednice u Vojvodini, odnosno Srbiji. Isprva naslovljen kao »Godina hrvatskih velikana«, a u međuvremenu snažnije uobličen, projekt se realizira od 2012. godine a inicirao ga je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Projekt »Godine novog preporoda« planira se i ove godine realizirati kroz zajedničko djelovanje aktera društvenoga života u hrvatskoj zajednici: od institucija i ustanova, preko udruga, Crkve i medija.

Tim povodom, prošloga tjedna u Subotici održan je sastanak na kojem su sudjelovali predstavnici ZKVH-a, HNV-a, te NIU Hrvatska riječ.

Uzori za nasljedovanje

Kako je na sastanku istaknuto, kroz oduživanje istaknutim predšasnicima gradimo kulturu sjećanja, a generacijama koje dolaze nudimo uzore koje mogu nasljedovati. Kao i ranijih godina, u sklopu ovog projekta planiraju se različiti programi od predavanja i kolokvija, izložaba, tiskanja knjiga, digitalizacije starih knjiga, periodike i drugih zapisa… Također, te obljetnice pratit će i objave u ovdašnjim medijima na hrvatskom jeziku.

Kada su u pitanju velikani, u planu je da se obilježe sljedeće obljetnice: 275 godina od smrti jezikoslovca i franjevca koji je pripadao tzv. budimskom krugu Stjepana (Stipana) Vilova (potkraj XVII. st. – 1747.); 175 godina od rođenja odvjetnika i gradonačelnika Subotice u razdoblju od 1884. do 1902. Lazara Mamužića (1847. – 1916.); 150 godina od rođenja kipara i jednog od utemeljitelja modernog hrvatskog kiparstva Roberta Frangeša Mihanovića (Srijemska Mitrovica, 1872. – Zagreb, 1940); 125 godina od smrti književnika, preporoditelja i svećenika Ilije Okrugića Srijemca (Srijemski Karlovci, 1827. – Petrovaradin, 1897.); 100 godina od rođenja subotičkog dječjeg pisca i kulturnog djelatnika Ive Popića (Kaštel Štafilić kod Splita, 1922. –- Subotica, 1993.); 100 godina od rođenja slikara, dizajnera i scenografa iz Subotice Gustava Matkovića (1922. – 1990.); 75 godina od smrti subotičkog prozaika i nastavnika Ivana Malagurskog Tanara (1895. – 1947.) te 50 godina od smrti književnika i kulturnog djelatnika iz Subotice Matije Evetovića (1894. – 1972.).

20 godina manjinske samouprave

Poseban naglasak ove godine bit će na obilježavanju 20 godina od donošenja Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina u Srbiji i Crnoj Gori, kojim su ovdašnji Hrvati, nakon raspada SFRJ i nesigurnih i tragičnih 90-ih, dobili status nacionalne manjine. Taj Zakon bio je pretpostavka za institucionalno ustrojavanje hrvatske zajednice: već u svibnju je osnovana Novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ, a u prosincu imali smo prvi saziv Hrvatskog nacionalnog vijeća. Iste godine u rujnu još jedan povijesni događaj: počela je nastava na hrvatskom jeziku u osnovnim školama.

Na tragu spomenuta Zakona i demokratizacije društva, 2002. dolazi i do osnutka više udruga s hrvatskim predznakom: KPZH Šokadija iz Sonte, HKPD Tomislav iz Golubinaca, Hrvatska čitaonica Subotica, HKUPD Dukat iz Vajske i Bođana, ZHZ Ilija Okrugić iz Zemuna, HKPD Đurđin iz Đurđina, HUK Lajčo Budanović iz Male Bosne, HKPD Stjepan Radić iz Novog Slankamena (osnovan je 1902., a reosnovan 2002.). Te udruge, od kojih je većina aktivna, slave dva desetljeća postojanja.

Kako je 2022. godina popisa stanovništva u Srbiji, u okviru programa »Godine novog preporoda« radit će se i na promociji slobodnog izjašnjavanja nacionalne i vjerske pripadnosti među ovdašnjim Hrvatima.

»Ovo je bitna godina da vidimo gdje smo stigli, što smo stvorili u protekla dva desetljeća. Neki programi koji životom i djelom velikana povezuju različite postore, poput recimo velikog kipara Frangeša Mihanovića, koji je među ostalim izradio i spomenik kralju Tomislavu u Zagrebu, bit će realizirani u suradnji s institucijama u Hrvatskoj. Važno je da svojim programima budemo vidljivi i izvan našeg manjinskog kulturnog prostora, odnosno da 'uđemo' u ustanove kulture u Srbiji. Primjerice, programe vezane za gradonačelnika Subotice Lazara Mamužića ili slikara Gustava Matkovića planiramo realizirati u suradnji s ovdašnjim ustanovama i institucijama. Slično se planira i u drugim mjestima, recimo u slučaju Ilije Okrugića koji je iz Srijemskih Karlovaca«, kaže menadžerica kulturnih aktivnosti ZKVH-a Katarina Čeliković.

Premda se korona epidemiji navodno nazire kraj, i ovoga puta način realizacije projekta ovisit će o protuepidemijskim mjerama.

D. B. P.