Tema

Kao feniks iz pepela…

Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Bunjevačko kolo utemeljeno je na svečanoj osnivačkoj skupštini 18. siječnja 1970. u Gradskoj vijećnici. Za predsjednika Društva izabran je Ivo Stantić (sudac Okružnog privrednog suda u Subotici), za dopredsjednike Josip Buljovčić (profesor Više pedagoške škole u Subotici) i diplomirani pravnik Pajo Pavluković, za tajnike Naco Zelić, Milivoj Prćić i Grgo Bačlija, za ekonoma Ante Pokornik, za blagajnicu Justina Francišković. Oni su s još 46 članova činili Upravni odbor. Međutim, vrijedi odmah napomenuti da sastav predsjedništva i upravnog odbora nije odslikavao pravo stanje u društvu. U stvarnosti, samo je manji dio članstva bio aktivan i ispunjavao svoje dužnosti. U prvom redu treba izdvojiti Marka Peića (dopredsjednika Općine Subotica) i trećeg tajnika Bačliju (tajnika JKP-a Subotica trans). Ovaj tandem je odrađivao sve tehničke poslove: pronalaženje prostorija, vođenje dokumentacije, razgovori s ostalim društvima itd.

Rad HKUD-a odvijao se kroz osam sekcija: sekcija za Dužijancu na čelu s predsjednikom gore spomenutim Peićem, sekcija za znanstveno-istraživački rad na čelu s Markom Horvackim (sucem Ustavnog suda SAP Vojvodine), sekcija Pučke kasine na čelu s Grgom Prćićem (sucem Okružnog privrednog suda u Subotici), likovna sekcija na čelu s Ivanom Tikvickim Pudarom (sucem Okružnog suda u Subotici), muzička sekcija na čelu s Pavlom Bačićem (profesorom Muzičke škole u Subotici), folklorna sekcija na čelu s Kalom Margetićem (nastavnikom u OŠ Matko Vuković), sekcija za organizaciju i ustrojstvo članstva i društva na čelu s Jakovom Kujundžićem (sucem Općinskog suda u Subotici) i dramska sekcija na čelu s Blaškom Ivićem.

Ishodi

HKUD je zacrtalo sebi ambiciozni plan i program. Međutim, samo manji dio toga je mogao biti izveden. Brojni čimbenici su priječili društvo u ostvarivanju naumljenog. Prije svega, pitanje prostorija je ostalo otvoreno sve do 1973. godine. U međuvremenu, društvo se moralo zadovoljiti privremenim rješenjima, koja nisu bila idealna, ali su pružala minimalne uvjete za opstanak i rad. I pod takvim okolnostima društvo je zabilježilo vidljive rezultate u kulturnom životu grada Subotice. Već prve godine svoga postojanja održalo je nekoliko masovnih manifestacija. Kolovoza 1970. obiježena je Dužijanca, koja po svečanosti nije nimalo zaostajala za onima iz 1968. i 1969. Uspjeh u revitalizaciji Dužijance potaknuo je društvo na po uzoru na stara prela, koja su 1879. do 1941. održavana u organizaciji najstarije hrvatske kulturne ustanove u Subotici Pučke kasine, početkom 1971. (30. siječnja) priredi u Sajamsko-sportskoj dvorani u Subotici Veliko prelo. Ova manifestacija okupila je oko 2.000 posjetitelja i protekla je uz bogati folklorni i glazbeni program.

HKUD se nije zadržalo samo na tradiciji i etnografiji. Ono je doista nastojalo opravdati svoje ime i razgranatu strukturu. Tako je na poticaj znanstvene sekcije u povodu 100 godina od pokretanja Bunjevačkih i šokačkih novina održala u velikoj dvorani subotičkog Narodnog kazališta prigodni program (14. ožujka 1971.). Prva godina rada zaključena je na godišnjoj skupštini 21. ožujka 1971. u Velikoj vijećnici Gradske kuće. Pored članova, prisutni su bili gosti iz Hrvatske Mladen Iveković i Miroslav Vaupotić, predsjednik i dopredsjednik Matice hrvatske. Ovako uspješan početak, nezabilježen u povijesti kulturnog života Subotice, izazvao je zavist mnogih. Upravo su na prijelazu iz 1970. u 1971. stvari počele ići nizbrdo. Društvo je izloženo kritikama i sumnjičenjima. Povod za to su dale aktivnosti pojedinih članova. Blaško Gabrić i Matija Poljaković su surađivali u Subotičkoj Danici za 1971., koja je ocijenjena kao nacionalistička. Na proslavi 100. godišnjice Bunjevačkih i šokačkih novina pročitani su brzojavi Ante Sekulića i Mihovila Kataneca, dvojice istaknutih, ali istodobno i nepodobnih radnika u kulturnom pokretu bačkih Hrvata 1930-ih.

Šarčevićeva bista i nastupi u Hrvatskoj

Drugu godinu rada HKUD-a obilježilo je nekoliko vrijednih ishoda. Na inicijativu znanstvene sekcije otkriveno je poprsje hrvatskog preporoditelja Ambrozija Boze Šarčevića u Nazorovoj ulici u Subotici 4. travnja 1971. Tako je rad Ivana Meštrovića poslije gotovo dva desetljeća konačno dobio zaslužno mjesto u gradu. Nažalost, nisu svi bili sretni zbog toga. Malograđanština se žalila kako je spomenik postavljen na pogrešnom mjestu, jer tobože zatvara ulicu. Tražila je objašnjenje tko je Šarčević i zašto baš on, a ne neki heroj iz narodnooslobodilačke borbe dobija spomenik na uglednom mjestu u gradu. Znanstvena sekcija je upravo radila na tom problemu. Prikupljala je gradivo za povijest preporodnog pokreta bačkih Bunjevaca 1870-ih. Međutim, ovaj posao nije mogao biti realiziran iste, 1971., godine. Pa ipak, na znanstvenom i književnom polju, godina nije prošla bez rezultata. Upravo te godine Matica hrvatska je objavila dvije knjige Geze Kikića o antologiji pjesništva i proze bačkih Hrvata. Istodobno, u istoj nakladi izašle su bajke Balinta Vujkova. Subotički izdavač Osvit objavio je pjesnički prvijenac Vojislava Sekelja i zbirku bunjevačkih narodnih pjesama Ive Prćića st. Tako su udareni temelji za svestraniju revitalizaciju kulture bačkih Hrvata.

Društvo se istaknulo i na polju etnografije. Sa svojom folklornom sekcijom nastupalo je na više manifestacija po Vojvodini i Hrvatskoj, od kojih naročito vrijedi izdvojiti proslavu 100. godišnjice rođenja hrvatskog narodnog vođe Stjepana Radića u Đakovu 12. i 13. lipnja (na čelu s predsjednikom Ivanom Stantićem i tajnikom Markom Horvackim), na »Večeri bunjevačkih Hrvata« u okviru svečanosti »U svijetu bajke Ivane Brlić Mažuranić« u Slavonskom Brodu 9. listopada 1971., te na Đakovačkim vezovima i Vinkovačkim jesenima iste godine.

Komunisti uzvraćaju udarac

HKUD je od početka svog postojanja bilo izloženo sumnjičenjima i osudama za unošenje nacionalizma u »idealne međunacionalne odnose Subotice«. Njegov rad na oživljavaju bunjevačke baštine i sjećanja na istaknute pojedince (Bozu Šarčevića) nisu svi pozdravljali i odobravali. Društvo je u početku uživalo protekciju mjesnih komunista, koji su spriječili najgore: razbuktavanje kritika. Međutim, na prijelazu iz 1970. u 1971. članstvo je zbog svojih nedopustivih veza s Maticom hrvatskom i katoličkim klerom dalo povoda za niz kritika i rapidno gubiti povjerenje vrhuške.

U napadima na HKUD su se isticali ing. Josip Stipić, te novinari Luka Ivković i Slobodan Stanojević. Kroz Subotičke novine, Borbu, NIN, Večernje novosti i druga glasila oni su širili alarmantne vijesti o HKPD-u. Međutim, njihove otrovne strijelice nisu samo kaljale ugled društva. One su popločale put do pakla, koji je uslijedio nakon 21. sjednice Predsjedništva SKJ-a u Karađorđevu 30. studenog i 1. prosinca 1971.

Vladimir Nimčević