
Vratiti predstavnike Hrvata u parlament
Republička izborna komisija proglasila je danas izbornu listu Zajedno za Vojvodinu – Vojvođani koalicije manjinskih stranaka iz Vojvodine, među kojima je i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini. Lista ima 26 kandidata za zastupnike Narodne skupštine, a uz nju je predano 5.237 pravno valjanih izjava birača. Ovoj izbornoj listi potvrđen je položaj izborne liste nacionalne manjine. Prvi na listi je predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.
Na prvoj konferenciji za medije nakon proglašenja liste, održanoj u sjedištu stranke u Subotici, predsjednik Žigmanov je rekao kako su Hrvati u Srbiji »kao lojalni građani i ovoga puta iskazali svoju odgovornost i učinili sve kako bi izišli na izbore radi toga što smo zainteresirani za budućnost demokracije, za društveno-politički život države čiji smo uredni i iznadprosječni platiše. Također smo zainteresirani i dajemo prinose za budućnost i razvoj hrvatske zajednice, a našim sudjelovanjem u ovom najvažnijem aktu političkog života, izbornom procesu, želimo dati svoj neveliki ali simboličan doprinos«.
Politički zahtjevi
Žigmanov je ponovio kako je njihov osnovni politički zahtjev, kada su u pitanju mogućnosti za izbor i političku reprezentaciju nacionalnih zajednica, da se pitanje demokratske participacije riješi onako kako je ono riješeno i u drugim državama poput Sjeverne Makedonije, Rumunjske, Hrvatske i Crne Gore. »Vidjet ćete da u tim državama postoji institut zajamčenih mandata. To je i međunarodna obveza koju je Srbija potpisivanjem međudržavnog Sporazuma s Hrvatskom prihvatila, ali 17 punih godina ne primjenjuju. U situacijama kada se to ne primjenjuje, za razliku od načina kako je to riješeno za predstavnike srpske zajednice i drugih nacionalno-manjinskih zajednica u Hrvatskoj, mi nismo zauzeli poziciju Kalimera da pokazujemo određenu vrstu nesuradljivosti, nespremnosti, nego smo u domenama danih mogućnosti uspjeli naći saveznike s kojima ćemo pokušati ostvariti ono što nam je osnovni cilj, a to je da vratimo i Hrvate iz Vojvodine u republički parlament.«
Žigmanov je rekao kako u ovoj stranci i koaliciji misle da je to »i više nego poželjno iz vizura očekivanja jedne razvijene demokracije za koju mi želimo da Srbija bude i da predstavnici nacionalnih manjina mogu biti sudionici u procesima donošenja odluka. To ćemo uraditi u savezu s predstavnicima drugih nacionalnih manjina s teritorija Vojvodine koji su nam u političkom smislu i vrijednosnom, a na temelju dosadašnjih iskustava, nekako najbliži«.
Ista platforma za djelovanje
Žigmanov je u kratkim crtama predstavio političke ciljeve, odnosno platformu ove koalicije, rekavši da je ona već poznata i koja sadrži ciljeve kao što su: dostojan život od vlastitog rada, decentralizacija Srbije, europske integracije, jednako razvijena komunalna i druga infrastruktura u svim dijelovima države, ekološki prihvatljiva i održiva privreda, uključenost manjina i razvijanje politika usmjerene prema mladima...
»Hoćemo biti građani države koja je posvećena europskim integracijama u punom kapacitetu. To je političko načelo DSHV-a od početka. Srbiji je mjesto u EU. Srbija mora svoj institucionalni i pravni okvir saobraziti spram onoga što su standardi i načela EU i DSHV je i do sada a i od sada će i ubuduće davati svoje prinose tome. Želimo Srbiju koja će imati u svakom području u kojem njezini stanovnici žive kvalitetne uvjete i jednako razvijenu i komunalnu infrastrukturu. Ne možemo biti svjedoci da u pojedinim područjima ne postoji dostupnost za pitku vodu, ne možemo biti svjedoci u državi da se ne provode uvijek i do kraja ekološki prihvatljiva rješenja, da se u Vojvodini grade industrijski pogoni koji nisu vezani uvijek uz ono što je tradicionalno i što je primjereno prirodnim uvjetima, nismo za to da se na području Srbije realiziraju aktivnosti koje nemaju u sebi održivost kao ključni element svih ili koji bi trebao imati status ključnog elementa u svim programima koji će se provoditi«, rekao je Žigmanov i dodao da su vrlo zainteresirani za razvijanje politika koje će biti usmjerene na mlade kako bi što manje odlazili iz zemlje.
Za suradnju u zemlji i regiji
Govoreći o suradnji, Žigmanov je rekao kako su uvijek bili okrenuti suradnji s drugima, kako s većinskim narodom tako i s drugim nacionalnomanjinskim zajednicama:
»Svjesni smo da samo zajedničkim nastupom, a ne separatnim i namirivanjem interesa vlastite zajednice, možemo učiniti Srbiju i Vojvodinu poželjnim mjestom za pripadnike svih nacionalnih zajednica. Naravno, to pretpostavlja jednake mogućnosti za sudjelovanje u javnom životu bez obzira na nacionalnu pripadnost, to jest cjelovitu integraciju svih pripadnika nacionalnih manjina u srbijansko društvo«.
Istaknuo je i da su »više nego zainteresirani« za odnose u regiji, napose za odnose s Hrvatskom.
»Oni, na žalost, u proteklih nekoliko godina nisu na razini koju bismo mi voljeli. Tome nismo ni na koji način pridonosili. Naprotiv, našim smo držanjem i postupcima svjedočili da gradimo mostove prijateljstva, da hoćemo suradnju koja će pretpostavljati dobrosusjedske odnose, a naša bogata, višeslojna i intenzivna suradnja s predstavnicima srpske zajednice u Hrvatskoj mislim da bi u ovom trenutku čak mogla biti i uzor kada su u pitanju odnosi između dviju država«, rekao je i istaknuo kako su Hrvati u Srbiji u hrvatsko-srpskim odnosima konstruktivni element koji ključno pridonosi da se pogoršanja ne odvijaju.
J. D.