Tema

Inovativna rješenja za razvoj poljoprivrede

Digitalizacija, kao produkt razvoja tehnike i tehnologije ujedno predstavlja i susretanje staroga/tradicionalnoga i novoga/modernoga i upravo stoga udruženje Inovativna mreža, u okviru projekta »Digitalizacijom do znanja i razvoja« kojeg provodi uz potporu Pokrajinskog tajništva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, organizira predavanja za poljoprivrednike kako bi ih upoznali s mogućnostima inovativnog razvoja poljoprivrede, primjenom novih mjera, alatki, pametnih strojeva, poput agrodronova. Posljednja u nizu ovih radionica održana je u četvrtak, 3. ožujka, u Galeriji Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu, u organizaciji mjesnog HKPD-a Matija Gubec.

Benefiti digitalizacije

Inovativna mreža je udruženje koje je u prethodnom razdoblju provodilo projekte u poljoprivrednom sektoru i jedan od velikih projekata provedenih uz potporu Europske unije bio je onaj pod nazivom »Korak do zelene ekonomije«, gdje je bilo riječi o zelenoj ekonomiji i zelenom poduzetništvu. Projekt menadžerica spomenutog udruženja Jadranka Stantić kaže da su tada, među ostalim, došli do zaključka kako pomoći »velikim« poljoprivrednicima.

»Uz veliki broj poljoprivrednika koji imaju male površine zemljišta (obično ispod pet hektara) tu su i oni koji raspolažu velikim površinama, koji se profesionalno bave poljoprivredom i prednosti koje njima možemo dati u vidu različitih inovativnih rješenja su svakako mogućnosti digitalizacije u poljoprivredi i mogućnosti primjene tzv. agrodronova, na što je i ovaj naš aktualni projekt fokusiran.«

Kako ističe, digitalizacija je zapravo produkt razvoja tehnike i tehnologije i ona dovodi do toga da naša poljoprivreda bude održiva i to ne samo u proizvodnom procesu već i u ekologiji kao i sa samog sociološkog aspekta na način da ljudi koji troše određene poljoprivredne resurse, troše na takav način da oni ostaju i za buduće generacije.

»Također, digitalizacija omogućava da se pomoću različitih alatki, aplikativnih rješenja te pametnih strojeva, kreiraju znanja koja pomažu poljoprivrednicima da donose odluke, kako u samoj poljoprivredi tako i u okviru samog lanca opskrbe, znači u odnosu i na dobavljače, i na kupce i na krajnje potrošače. Važno je također da dovodi do produktivnosti u poljoprivredi, odnosno do veće efikasnosti, što se vidi u samim financijskim pokazateljima. Produktivnost se vidi u tome što se zahvaljujući agrodronovima i procesu digitalizacije već u samoj pripremi dolazi do kvalitetnijih informacija o samom zemljištu, o inputima koji ovdje trebaju biti dani, i na taj način se već u prvom koraku smanjuje nepotrebna potrošnja. Isto tako se dolazi do kreiranja zdravih proizvoda koji u sebi ne sadrže nepotrebne kemijske supstance zato što je točno proračunato na kojim dijelovim površine, kod kojih usjeva se mogu koristiti odgovarajući preparati za zaštitu i tu dolazi do njihove uštede od 30 do 50 posto. Digitalizacija pomaže i u samoj prodaji. Naime, ovdje se dolazi do stvaranja jednog kvalitetnog poljoprivrednog proizvoda i svaki poljoprivredni proizvođač treba znati od kojih se komponenti sastoji i čime je tretiran njegov proizvod. Da bi sve ovo moglo biti ispunjeno, neophodna nam je digitalizacija koja omogućuje da na tansparentan način budu podijeljene informacije od polja pa do same ambalaže«, pojašnjava Jadranka Stantić benefite digitalizacije.

Po pitanju primjene inovativnih rješenja kod malih poljoprivrednih proizvođača, ona ističe kako oni, kao prvo, trebaju shvatiti da tako nešto postoji, da budu otvoreni za nova znanja, da se upoznaju s prednostima korištenja dronova ili raznih aplikacija, »jer kada se radi s dronovima mogu se postaviti aplikacije koje mogu biti i na mobitelima i na računalima i tada oni u točno određenom momentu znaju koje podatke imaju na kojim površinama, javljaju se u određenim momentima upozorenja što se treba uraditi i zahvaljujući tome oni mogu unaprijediti svoju proizvodnju«.

Važnost ovog predavanja istaknuo je predsjednik HKPD-a Matija Gubec Ladislav Suknović, koji je rekao kako u okviru Tavankutskog festivala voća, evo već 11 godina, nastoje ne samo promovirati ono što naši poljoprivredni proizvođači proizvode i rade već im pokušavaju približiti novine koje su vezane za poljoprivredu, za tehnologiju u poljoprivredi, voćarstvu, i osluškivati sve njihove potrebe i probleme s kojima se suočavaju tijekom cjelogodišnje proizvodnje.

Predavači i teme

Budući da je poljoprivredna proizvodnja posljednjih godina značajno ugrožena intenzivnim klimatskim promjenama, degradacijom kvalitete zemljišta, te vrlo intenzivnom i jednostranom upotrebom pesticida, odnosno kemijskih sredstava koja se koriste u ishrani i zaštiti bilja što dovodi ne samo do povećane osjetljivosti biljaka i veće podložnosti prema različitim bolestima i patogenima već i do nižih prinosa i lošije kvalitete samih poljoprivrednih proizvoda, neophodno je pristupiti pravovremenoj detekciji, identifikaciji i praćenju dinamike populacije različitih štetnika. O ovoj je temi govorila istraživačica suradnica s Departmana za fitomedicinu i za zaštitu životnog okoliša Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Novom Sadu Marta Loc.

»Kada govorimo o samoj detekciji i identifikaciji, ono što se zahtijeva od svih metoda jest da daju brze rezultate, da utvrdimo prisustvo određenih patogena u polju i da se u skladu s tim poduzimaju određene mjere. Upravo s tim ciljem, uz pomoć razvoja informacionih tehnologija, stvoren je niz različitih dijagnostičkih alata, senzora, čipova itd. koji omogućuju praćenje vitalnih parametara biljke gdje se može uočiti prisustvo određenog patogena u polju. Tu su i različiti imunosenzori koji djeluju vrlo slično kao serološki testovi gdje postoji mogućnost razlikovanja i mjerenja sadržaja samih antigena i antitijela u serumu i na ovaj način je moguće detektirati u prilično malim koncentracijama neki virus. Tu su i fotografije koje prave multispektralne i termalne kamere i na kojima različiti indeksi ukazuju da je biljka ili neki njen dio već izložen napadu patogena. Da bi svi ovi alati bili primjenjivi u širim masama, potrebna je velika sprega i suradnja znanstvenih istraživača iz različitih područja, trebalo bi uključiti privatni i javni sektor, sve to regulirati zakonom i tako zavrijediti povjerenje samih poljoprivrednih proizvođača«, rekla je Marta Loc.

Asistentica na užem naučnom području fitopatologija na spomenutom fakultetu Tatjana Dudaš ovom je prigodom istaknula kako su informacijske tehnologije te koje mogu pomoći kod upravljanja epidemijama biljnih bolesti. Jedan način su RFID sustavi, to su bežični uređaji za identifikaciju koji rade na osnovu radiofrekvencija. Ove tehnologije se ipak, dodaje ona, ne primjenjuju u velikoj mjeri, a glavni uzrok za to su ekonomski razlozi prije svega kod malih i srednjih proizvođača.

»Ono gdje informacijske tehnologije imaju veliki potencijal i gdje će se najvjerojatnije koristiti u budućnosti jest za održivu upotrebu pesticida da bi se proizvela i pratila hrana visoke kvalitete i zaštićenog podrijetla, kao i za digitalno praćenje biljaka i patogena na njima«, kaže Dudaš.

O mogućnostima inovativnog razvoja poljoprivrede kroz procese digitalizacije i primjenu agrodronova govorio je magistar Igor Marinović iz firme Manufaktura koja se već 20 godina bavi dronovima, odnosno radi na geografskim informacijskim sustavima. Kako ističe, dronovi mogu poslužiti kao jako dobro tehničko oruđe u agraru s ciljem pravljenja snimki terena kako bi se procijenilo stanje vegetacije te na vrijeme uočila rana pojava bolesti i tako blagovremeno reagiralo.

»Dronovi su sve dostupniji i mogu se koristiti za nadgledanje i snimanje terena, kao i za pravljenje digitalnih površina i mapa koje se kasnije mogu ubaciti u geografske informacijske sustave i koristiti za različite svrhe. Nekima su dovoljne samo satelitske snimke s boljom rezolucijom, ali s dronom imate tu nezavisnost u smislu da možete uzletjeti kad hoćete, snimiti primjerice ako je u pitanju neko rizično doba za prijavljivanje bolesti. Za profesionalniji rad trebaju bolji dronovi, a jedan od takvih je tzv. RTK dron koji ima totalno preciznu točnost. Ako želimo vidjeti preciznije, trebamo koristiti multispektralne dronove i s njima možemo vidjeti primjerice gdje 'škripi' što se tiče rasta biljaka, gdje se pojavljuju bolesti i da se što ranije otkrije žarište«, pojašnjava Marinović, a na pitanje o cijeni dronova, kaže da oni koji služe i za zalijevanje, koštaju više od deset tisuća eura, oni za nadgledanje terena i pravljenje mapa oko tisuću i pol, ali ih ima i za nekoliko stotina eura.

I. Petrekanić Sič