Tema
Potpora i saborskih zastupnika
Hrvatska zajednica u Srbiji obilježila je blagdan sv. Josipa, jedan od svoja četiri praznika, a ujedno i 20. obljetnicu formalno-pravnog priznanja Hrvata nacionalnom manjinom u Srbiji.
Tim povodom u posjet hrvatskoj zajednicu došlo je petero saborskih zastupnika, na čelu sa zastupnicom i izaslanicom predsjednika Hrvatskog sabora Zdravkom Bušić te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas. Gosti iz Hrvatske prvo su se susreli s predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća, kao i drugih institucija hrvatske zajednice, a nakon toga prisustvovali su svečanoj akademiji.
Sve veća potpora iz matice
Izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, ujedno i predsjednica Saborskoga Odbora za Hrvate izvan RH, Zdravka Bušić kazala je kako je cilj ovoga posjeta dati potporu Hrvatima u Srbiji. Posebno je istaknula zalaganje za provedbu međudržavnog sporazuma u dijelu koji se tiče garantiranih zastupničkih mandata za Hrvate u Srbiji.
»Hrvatska ima tri predstavnika srpske manjine u Saboru, a nadamo se da će doći vrijeme da ćemo imati i predstavnika hrvatske manjine u parlamentu Srbije. To nije nešto što se može u nedogled odugovlačiti. Posebno sada, kada Srbija želi ubrzati svoje korake prema EU, nadam se da će se to uskoro i ostvariti«, rekla je Bušić.
Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić istaknula je kako je potpora Hrvatske veoma važna za Hrvate u Srbiji. Kako je navela, Hrvatska podupire institucionalno i kadrovsko snaženje hrvatske zajednice, kao i sve druge ključne projekte, a ta je potpora iz godine u godinu sve veća.
Državni tajnik Zvonko Milas podsjetio je na potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Hrvatima u Srbiji, kao i na podatak da se ta sredstva povećavaju od dolaska Vlade Andreja Plenkovića.
»Hrvatska zajednica u Srbiji je jedna od najagilnijih hrvatskih zajednica izvan Hrvatske. Zadovoljstvo je surađivati s njima na svim područjima života koji mogu pridonijeti očuvanju njihova kulturnog i vjerskog identiteta, ali i razvijanja suvremene kulture. Imamo dobre partnere u hrvatskoj zajednici i Vlada RH i Središnji državni ured su to prepoznali. Projekata i potencijala je puno, oni se počinju ostvarivati i na planu europskih fondova, na nama je da to na najbolji mogući način iskoristimo«, kazao je Milas.
Na sastanku je, među ostalim, ukazano i na probleme s kojima se susreće ovdašnja hrvatska zajednica, u prvom redu isključenost iz procesa donošenja odluka te neriješeno pitanje instituta zajamčenih mandata, kazao je predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.
»Vjerujemo da se prepoznajemo kao partneri vlasti u Hrvatskoj, da odgovorno obnašamo naše dužnosti, da kvalitetno artikuliramo interese unutar prostora hrvatske zajednice i da s vlastima Srbije, ukoliko oni iskažu pozitivnu vrstu stava i odnosa, također možemo biti instance koje grade svjetliju budućnost hrvatske zajednice, ali i Srbije kao demokratskog društva«, kazao je Žigmanov.
Dužnosnici iz Hrvatske upoznati su i s tijekom izgradnje Hrvatske kuće u Subotici, projekta kojega financira hrvatska država.
Postignuća i uspjesi
Svečana akademija povodom praznika hrvatske zajednice priređena je istu večer, 18. ožujka, u čitaonici Gradske knjižnice u Subotici. Proslava je bila u znaku 20. obljetnice formalno-pravnog priznanja Hrvata u Srbiji nacionalnom manjinom, što je omogućeno 27. veljače 2002. godine, usvajanjem saveznoga Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina.
Kako je istaknuto u filmu koji je prikazan, na tragu spomenutog Zakona već 2002. osniva se krovna institucija hrvatskog naroda u Srbiji – Hrvatsko nacionalno vijeće, na teritoriju Grada Subotice uvodi se mogućnost obrazovanja na hrvatskom jeziku, osniva se NIU Hrvatska riječ, stabilizira se informiranje na hrvatskom u okviru Televizije Novi Sad, čine se prvi koraci na planu uvođenja hrvatskog jezika i pisma u službenu uporabu na teritoriju AP Vojvodine, osniva se desetak hrvatskih udruga kulture. Od tada do danas borba za ostvarivanje prava hrvatske zajednice nije prestala, o čemu svjedoče današnjih oko 1.000 djece u obrazovanju, 50 aktivnih udruga, oko 300 manifestacija godišnje, zgrada HNV-a, izgradnja Hrvatske kuće u Subotici, rodna kuća bana Jelačića u Petrovaradinu, prostor za Hrvate u Beogradu, Šokačke kuće u Vajskoj, Monoštoru, Beregu i Sonti, područni ured u Srijemskoj Mitrovici, prostor za udruge u Banatu, redakcija na RT Vojvodine, blizu 1.000 brojeva Hrvatske riječi, lektorat u Novom Sadu, 4 strategije, 20 elaborata za nove projekte razvoja zajednice...
Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić je u svojem obraćanju podsjetila kako je ovo posljednja godina četvrtog saziva HNV-a, da su u ovom sazivu ostvarena brojna postignuća i uspjesi te da nam dolaze izbori i popis stanovništva »kada je vrijeme da se u tišini počinju zbijati redovi i učvršćivati utvrde koje smo mukotrpno gradili«. Dodala je kako hrvatsku zajednicu u Srbiju čeka popis stanovništva i izbori za HNV. »Vrijeme je da se u tišini počinju zbijati redovi i učvršćuju utvrde koje smo mukotrpno gradili. Baš kao što je i sv. Josip to činio. Šutljivi svetac predan radu. Svetog Josipa nazivaju šutljivim, jer evanđelja ne prenose niti jednu jedinu riječ koju je on izgovoro. I naša djela nažalost često ostanu u mraku. Bez odaziva medija. I naša djela često ostanu bez podrške vlasti, kao i danas. Ipak, sve to ne umanjuje ni njegovu, a ni našu ulogu koja nam je povjerena. Bez ijedne riječi nastavit ćemo jednako ustrajno i jednako posvećeno, i jednako ponosno bez obzira na to kada će se početi računati sve ono što smo zajedno za dobro našeg naroda uspjeli ostvariti. Kako je rečeno, u filmu je 20 godina formalnog-pravnog postojanja premalo u odnosu na više stoljeća postojanja Hrvata na ovim prostorima. Mi ne zaboravljamo računati na puno više. I na puno dalje. S pravednošću, ustrajnošću i vjerom sv. Josipa, s podrškom i povjerenjem svih vas koji ste večeras ovdje«, kazala je Vojnić.
Na akademiji su se obratili i visoki dužnosnici iz Hrvatske – državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas i predsjednica Saborskog Odbora za Hrvate izvan RH Zdravka Bušić.
Nova stranica u povijesti
O značaju Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina iz 2002., kao akter procesa izgradnje hrvatske manjinske infrastrukture nakon donošenja toga akta govorio je Tomislav Žigmanov. Nakon raspada države u kojoj su Hrvati bili konstitutivni narod i proglašenja Hrvatske neovisnom državom 1991. godine, prva zajednička izjava između Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije o normalizaciji odnosa i otvaranja službenih predstavništava bila je 1994., a 1996. godine potpisan je Sporazum o normalizaciji odnosa i iste godine otvoreno Veleposlanstvo RH u Beogradu i ambasada SRJ u Zagrebu. Dio tog Sporazuma bio je i položaj Srba u Hrvatskoj i Hrvata u SRJ.
»Pitanje ostvarivanja manjinskih prava u SRJ nije bilo na zadovoljavajućoj razini. Uz pozitivne aspekte, kao što je dobivanje formalne jednakosti s tzv. starim manjinama te osnutak manjinskih institucija, zakon je imao i slabosti, poput toga da nije imao status ustavnog zakona te da u njemu nisu jasno definirani kriteriji koje sve zajednice imaju pravo biti manjinom, a prava starih i novih nacionalnih manjina nisu bila izjednačena«, kazao je Žigmanov.
Prijelomna godina u suvremenoj povijesti Srbije bila je 2000. godina. Održani su savezni izbori čiji rezultati su obranjeni 5. listopada. Stvara se otklon od režima Slobodana Miloševića. Republički izbori održani su u prosincu i uvjerljivu pobjedu ostvario je DOS.
»Kada su u pitanju nacionalne manjine, ponovno je 2001. godine ratificirana Okvirna konvencija o ljudskim i manjinskim pravima. Na valu svih tih promjena usvojen je Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina SRJ«, kazao je Žigmanov i dodao da je to bio jedan od ključnih uvjeta uključivanja u institucije međunarodne zajednice. Hrvatima u Srbiji priznat je status nacionalne manjine i oni su formalno bili izjednačeni s drugim nacionalnim manjinama.
»Zakon možemo različito vrjednovati, ali ono što je suštinski jeste da je 2002. nova stranica u povijesti Hrvata u Srbiji, da je taj Zakon omogućio inicijative za sve ono što danas imamo. S druge strane, bilo je problema u primjeni, neke institucije iz toga zakona nikad nisu zaživjele poput Saveznog fonda za financiranje manjinskih prava, politika financiranja manjinskih samouprava nije izgrađena. Institut zajamčenih mandata nikada nije zaživio, jer je državna zajednica trajala svega dvije godine. Odlaskom Crne Gore 2006. godine ovaj Zakon postaje dio pravne stečevine Srbije, a 2009. godine Srbija donosi novi Zakon o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, koji je izmijenjen prije četiri godine«, naveo je Žigmanov.
U programu proslave nastupili su zbor iz vrtića Marija Petković – Sunčica, recitator Pavao Huska i tamburaši HGU-a Festival bunjevački pisama iz Subotice.
Središnje misno slavlje povodom blagdana sv. Josipa služeno je 19. ožujka u subotičkoj crkvi sv. Roka. Misno slavlje predvodio je katedralni župnik mons. Stjepan Beretić, u koncelebraciji s drugim svećenicima Subotičke biskupije.
J. D. / D. B. P. / Z. V.
