Tema

Od 19 lista osam manjinskih

Po predviđanjima političkih analitičara budući parlament, nakon izbora 3. travnja, više neće biti monolitan, kao u prethodnom dvogodišnjem sazivu, i u njemu će, zahvaljujući i tome što oporba ovoga puta ne bojkotira izbore, biti više različitih političko-ideoloških opcija. U političkoj ponudi je 11 lista od ljevice do desnice i 8 nacionalnomanjinskih stranaka.

S kakvim programima i porukama izlaze političke stranke i koalicije na parlamentarne izbore sažeto ćemo predstaviti u ovome tekstu.

Od ljevice prema centru

Socijalistička partija Srbije, Jedinstvena Srbija i Zeleni izlaze na izbore s listom pod nazivom »Ivica Dačić – premijer Srbije« s rednim brojem 2. Njihov predsjednički kandidat je Aleksandar Vučić, a glavni adut im je Ivica Dačić kao kandidat za premijera. Jedan od najiskusnijih političara na srpskoj političkoj sceni Dačić je bio zastupnik u parlamentu, predsjedavajući Narodne skupštine, predsjednik Vlade, ministar unutarnjih i ministar vanjskih poslova. Upravo je dugovječnost ove stranke i Dačića adut i osnov njihove kampanje, kako je to Dačić poručio – njihova postojanost, nemijenjanje stavova, znanje i iskustvo znače kako »s njima nema neizvjesnosti«. »Jaka, stabilna i pravedna Srbija«, socijalna pravda, rodna jednakost i nacionalna sigurnost uz suradnju s Rusijom glavne su parole ove koalicije.

Lista s rednim brojem 14 se također poziva na političko iskustvo, u njihovom slučaju nekadašnjeg predsjednika Srbije Borisa Tadića, danas predsjednika SDS-a. Lista se zove »Boris Tadić – Ajmo ljudi« – Socijaldemokratska stranka – Nova stranka – 1 od 5 milijuna – Tolerancija Srbije – Ujedinjeni pokret zelenih Srbije – Bošnjačka građanska stranka – Stranka Crnogoraca«. Nositelj liste je stručnjak za javne financije Goran Radosavljević, koji je bio savjetnik u Vladi Srbije i državni tajnik u Ministarstvu financija. Lista nema svog predsjedničkog kandidata već podržava oporbene kandidate, ali nikog konkretnog. Osnov kampanje im je »novi ekonomski program« temeljen na reformama poljoprivrede i energetike, obrazovanja, zdravstva i socijalne politike.

Za razliku od prethodne dvije, koalicija »Moramo« je nova politička opcija koja nudi »nove ljude« okupljene uglavnom oko ekoloških tema. Predizborna koalicija pod rednim brojem 9 s punim nazivom »Moramo – Akcija – Ekološki ustanak – Ćuta – Ne davimo Beograd« okuplja nekoliko stranaka i pokreta i lidera različitih ekoloških prosvjeda u cilju zaštite prirode i okoliša. Osnov kampanje koalicije »Moramo« su »novi ljudi« koji žele pobuditi »novi optimizam«. Zalažu se za decentralizaciju, socijalnu pravdu, funkcionalno obrazovanje, stvaranje takvih ekoloških i socijalnih uvjeta kako ljudi ne bi bježali iz Srbije već ostali u njoj.

Lista pod nazivom »Marinika Tepić – Ujedinjeni za pobjedu Srbije« pod rednim brojem 5 okuplja uglavnom stranke koje su 2020. bojkotirale izbore i organizirale brojne prosvjede kako zbog loših izbornih uvjeta tako i korupcije, te iznosili različite »afere« nositelja vlasti u prethodnom razdoblju. Ovu najširu oporbenu koaliciju čine Stranka slobode i pravde, Narodna stranka, Demokratska stranka, Pokret za preokret, Pokret slobodnih građana, Pokret Slobodna Srbija, Udruženi sindikat Srbije Sloga, Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara, Vlaška stranka i Stranka Makedonaca Srbije. Nositeljica liste je Marinika Tepić, a kandidat za predsjednik ove koalicije Zdravko Ponoš.

»Promjena iz korijena« je slogan ove koalicije kojom poručuju da će »državu promijeniti iz korijena«, a osnovni ciljevi za koje se zalažu su »pravedna Srbija, ekonomski patriotizam, čovjek na prvom mjestu i život iznad profita«.

Na ove izbore izlazi i lista Grupe građana pod nazivom »Otete bebe – Ana Pejić« s rednim brojem 17 i 27 kandidata za zastupnike. Listu čine građani iz nekoliko udruga roditelja koji sumnjaju da su im djeca oteta i nestala, iz udruga roditelja djece s autizmom, gluhih osoba, kao i iz udruge za legalizaciju kanabisa. Zalažu se za razrješenje slučajeva, kako tvrde, »sustavnog oduzimanja novorođenčadi od roditelja po rođenju, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća«, ali najavljuju da će se baviti ostalim temama, a pod motom »Dosta nam je, aman, više ovog života, ne valja«.

Od centra ka desnici

Lista s rednim brojem 1 »Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve« nosi ime dosadašnjeg, i njihovog aktualnog kandidata za predsjednika Srbije, koji međutim nije i na listi za zastupnike. U njihovoj kampanji, osim predsjednika Vučića, aduti ove liste su i istaknuti stručnjaci, znanstvenici i umjetnici koji su među prvih 15 kandidata za zastupnike. Prva na listi je liječnica dr. Danica Grujičić, zatim slijede znanstvenici, umjetnici, sportaši sve do broja 15 na kojem je ime aktualne premijerke Ane Brnabić.

Bez izraženih ideoloških odrednica SNS nastavlja svoju dosadašnju politiku i retoriku kojom nastoji osvojiti glasače najrazličitijih političkih orijentacija. »Djela govore« je okosnica kampanje ove koalicije, kojom se pozivaju na sve što je urađeno u proteklom razdoblju, od kada su na vlasti, prije svega na ekonomskom i infrastrukturnom planu, tražeći od građana novi mandat kako bi se projekti nastavili i završili. Parola »Zajedno možemo sve« je moto njihove kampanje kojom poručuju da se ponose svojim rezultatima »koje su uradili s narodom« i koga dosadašnja premijerka poziva da »Srbija postane pobjednička zemlja«. Od početka rata u Ukrajini kampanja se usmjerila ka stabilnosti i sigurnosti Srbije u novim međunarodnim okolnostima.

Za razliku od SNS-a, na ove izbore stranke desne orijentacije, kojih ima više, izlaze s jasnijim ideološkim porukama. Tako se lista pod rednim brojem 6 »Dr. Miloš Jovanović – Nada za Srbiju« zalaže za obnovu Kraljevine Srbije, a predvode je Demokratska stranka Srbije i Pokret za obnovu kraljevine Srbije (Monarhisti) – Vojislav Mihailović. Nositelj ove liste je general-major u mirovini Božidar Delić, a njihov kandidat za predsjednika je dr. Miloš Jovanović, predsjednik DSS-a. Delić je kazao da će se boriti za bolji status boraca ratova devedesetih, a koalicija vodi kampanju na ideji borbe protiv partokratske države i obnovu kraljevine, te zahtijeva izmjenu izbornog sustava.

Koalicija »Suverenisti«, pod rednim brojem 10, zalaže se za slobodu i samostalnost države. Čine je stranka Dosta je bilo čiji je predsjednik Saša Radulović i nositelj liste. Drugi na listi je predsjednik Zdrave Srbije Milan Stamatović, a predstavnica Pokreta Živim za Srbiju trećeg partnera u koaliciji, doktorica Jovana Stojković, koja se zalagala protiv mjera i obveznog cijepljenja u epidemiji covida, je peta na listi. Ova koalicija ima i kandidatkinju za predsjednicu Srbije – Branku Stamenković. Suverenisti se zalažu za »samostalnu, suverenu i slobodnu zemlju«, protive se globalizaciji, a njihova ključna poruka da »Srbija nije na prodaju« podrazumijeva »zdrav, nacionalni, patriotski program, zasnovan na stručnom i profesionalnom iskustvu«.

Druga lista koja se zalaže se obnovu kraljevine je lista »Boško Obradović – SP Dveri – Miloš Parandilović – Patriotski blok za obnovu kraljevine«, pod brojem 11. Prvi kandidat na ovoj listi i njihov kandidat za predsjednika države je Boško Obradović, predsjednik Srpskog pokreta Dveri. Drugi je Žika Gojković, koji predvodi Pokret za obnovu kraljevine Srbije. Zalažu se za očuvanje Kosova u sastavu Srbije, promjenu partijskog sustava, borbu protiv kriminala i obiteljske vrijednosti. Ova lista nudi novi koncept života kojim bi se riješila, tvrde, pitanja stambenog zbrinjavanja, ekološke održivosti, energetske sigurnosti i efikasnosti i humanog života posvećenog obitelji.

Kandidatkinja za predsjednicu Srbije Milica Đurđević-Stamenkovski istovremeno je i nositelijca liste kandidata pod nazivom »Srpska stranka Zavetnici« pod brojem 7 na parlamentarnim izborima. »Svoji na svome« je moto pod kojim Zavetnici vode kampanju, jer, kažu, »borit će se za slobodu naroda da bude na svojoj zemlji, svom ognjištu, živeći od svog rada«. Protive se partijskom zapošljavanju, progonu neistomišljenika, ulasku Srbije u Europsku uniju i NATO, a zalažu za očuvanje Kosova i tradicionalnih vrijednosti.

Lista broj 4 nosi naziv »Dr. Vojislav Šešelj – Srpska radikalna stranka«. Stranka izlazi bez koalicijskih partnera i na listi su samo članovi stranke, a nositelj liste je predsjednik stranke Vojislav Šešelj. Zanimljivo, Šešelj je do sada bio šest puta kandidat za predsjednika Srbije ali ovoga puta ne, sada se kandidira za premijera. »Šešelja za premijera« i »Pod zastavom Srbije« su parole njihove kampanje kojom se kandidiraju za »najsnažniju nacionalnu političku opciju u Skupštini Srbije, koja će biti brana kidanju KiM iz teritorijalnog integriteta Srbije, koja će uvijek zastupati Republiku Srpsku i njen opstanak, kao i nacionalni interes našeg naroda, poručuje Aleksandar Šešelj.

Nacionalnomanjinske stranke

Samostalno ili u koaliciji na izborima će se za ulazak u parlament boriti osam nacionalnomanjinskih lista.

»Savez vojvođanskih Mađara – István Pásztor« izlazi na izbore pod brojem 3 i s 250 kandidata na izbornoj listi. Listu predvode dosadašnji zastupnici Bálint Pásztor, Elvira Kovács i Árpád Fremond, a na njoj se ne nalazi ime nositelja liste. S oko 70.000 glasova je ova stranka u prethodnom sazivu imala devet zastupničkih mjesta, što im je cilj i ovoga puta kao i održavanje jake pregovaračke pozicije.

Listu bošnjačke nacionalne manjine pod nazivom »Muftijin amanet – Stranka pravde i pomirenja«, s rednim brojem 8, predvodi sin preminulog predsjednika i bivšeg muftije Muamera Zukorlića po kome lista nosi ime – Usame Zukorlić. Na popisu se nalazi133 kandidata uglavnom iz Sjenice, Tutina, Novog Pazara i Priboja. Stranka se zalaže za povratak etike u politiku, interese bošnjačke zajednice i politiku pomirenja. U prethodnom mandatu ova stranka je imala tri zastupnika.

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini i stranka rusinske nacionalne manjine Zajedno za Vojvodinu nastupaju zajedno s listom »Zajedno za Vojvodinu – Vojvođani« pod rednim brojem 12, s 26 kandidata za zastupnike. Na prethodnim izborima za republički parlament ove dvije stranke su skupa s Ligom socijaldemokrata Vojvodine, Srbijom 21, Građanskim demokratskim forumom i drugima činile koaliciju Ujedinjena demokratska Srbija koja nije prešla cenzus od 3% (oko 30.000 glasova) te nisu imali zastupnike. Nositelj liste je predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov, koji se zalaže da se Vojvodina »vrati u parlament« kao i da se vrati »pravo Hrvata da sudjeluju u donošenju republičkih odluka«. Predstavnik Zajedno za Vojvodinu Aleksandar Olenik zalaže se da »o Vojvodini odlučuju Vojvođani« i da »ono što se proizvede u Vojvodini u njoj i ostane«.

Druga lista bošnjačke nacionalne manjine »SDA Sandžaka – dr. Sulejman Ugljanin« je pod brojem 13 na zbirnoj izbornoj listi. Predsjednik SDA Sandžaka, čije ime je u nazivu liste, nije na popisu od 45 kandidata, a prvi na listi je jedan od tri zastupnika koje je stranka imala u prethodnom sazivu Enes Imamović. Na početku kampanje su lideri ove stranke poručili kako je njihov cilj borba protiv »velikosrpske politike«, koja je »nanijela najveće zlo svim narodima na Balkanu u proteklom razdoblju«. Na prethodnim izborima je ova lista osvojila oko 24.000 glasova i imala tri zastupnika.

Za glasove albanske nacionalne manjine će se, kao i za glasove Bošnjaka, boriti dvije stranke, dvije liste koje su na prethodnim izborima imale zajedničku listu i osvojile 26.437 glasova, odnosno imale tri zastupnika.

Listu s deset kandidata i pod nazivom »Alternativa za promjene – Albanska demokratska alternativa«, s rednim brojem 15, predvode bivši predsjednik Skupštine općine Preševo i predsjednik Albanske demokratske alternative Shqimpri Arifi i predsjednik Pokreta za promjene Sami Salihu. Zalažu se za bolji život Albanaca u mjestima u kojima žive.

Druga lista albanske manjine ima deset kandidata, izlazi pod nazivom »Koalicija Albanaca Doline«, a predvodi je Shaip Kamberi. Ova lista se nalazi pod rednim brojem 16. Kao i prethodna lista, zalažu se za bolji život Albanaca, prije svega u Preševskoj dolini, odnosno lokalnim sredinama u kojima većinom žive.

S rednim brojem 18 na izbore izlazi »Romska partija – Srđan Šajn« ali, kao ni u više slučajeva na ovim izborima, ni predsjednik ove stranke po kojoj lista nosi naziv ne nalazi se na listi s petnaest kandidata za zastupnike već je prvi na listi Saćip Saćipović. Šajn je dva puta bio zastupnik, jednom samostalno, a drugi put na listi SNS-a. Zalažu se za borbu protiv diskriminacije, bolji život Roma, jednake uvjete zapošljavanja i bolje radne uvjete.

Na broju 19 nalazi se lista pod nazivom »Ruski manjinski savez – Milena Pavlović, Pavle Bihali Gavrin (Srpsko-ruski pokret, Srpsko-ruska partija Vukovi, Pokret Grka Srbiza)«, koju je u naknadnom postupku, nakon zaključivanja zbirne izborne liste, Republička izborna komisija proglasila, na osnovu presude Upravnog suda na osnovu žalbe koju su predstavnici te liste podnijeli nakon prvobitnog odbijanja proglašenja liste od strane RIK-a.

Priredila J. D.