Tema
Pitanje legitimiteta i koalicija
Izbori u Beogradu još uvijek traju, a kada se i završe, po najavi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a po želji oporbe, prije svega lidera Ujedinjenih za pobjedu Dragana Đilasa, se ponavljaju. Kako je rekao Vučić, Đilas smatra kako je pitanje legitimiteta u Beogradu sporno, a on sam je, kako kaže, »alergičan« na to suštinsko pitanje demokratskih vlasti – pitanje legitimiteta.
Do ovakve odluke, došlo je nakon sastanka Đilasa s predsjednikom Vučićem 11. travnja, kada je lider najsnažnije oporbene stranke Stranke slobode i pravde zatražio nove izbore u Beogradu, »jer je volja Beograđana nova vlast u glavnom gradu«.
Termin ponovljenih izbora je za sada nepoznat, Vučić je predložio ožujak sljedeće godine, a »ako oporba želi« i ranije, na jesen.
I nakon izbora, izbori?
»Složili smo se da vlast mora imati legitimitet, a da to ne bi bilo tako ukoliko bi vijećnici stranaka, koje su do izbora bile oporbene, prešli na stranu SNS-a«, izjavio je Đilas nakon sastanka s predsjednikom Srbije.
Đilas je novinarima tada rekao kako se ne slažu oko svega, ali se slažu »da će pred Srbijom biti veliki izazov s obzirom na to da je Srbija podijeljena«, i da vlast »mora imati legitimitet« kako bi funkcionirala.
Kako Đilas, tako i Vučić su rekli kako nije moguća njihova suradnja u formiranju vlasti. Đilas je rekao kako nije moguća »nikakava suradnja« dok je Vučić rekao kako je pitanje stvara li se postizborna koalicija s Đilasom neozbiljno i da ne promovira Đilasa za lidera oporbe. Predvidio je, međutim, da će Đilas sigurno u budućnosti napredovati.
Formiranje Vlade s manjinama?
Iako su naprednjaci ostvarili lošiji rezultat na izborima nego ranije, postoji mogućnost da formiraju većinu u Skupštini Srbije bez socijalista.
Plan lidera SNS-a Aleksandra Vučića, u slučaju da rukovodstvo SPS-a nastupi »ucjenjivački« i ne ogradi se javno od potpore Rusiji, jest formiranje vlasti sa Savezom vojvođanskih Mađara, koalicijom »Zajedno za Vojvodinu« i grupacijom »Muftijin amanet«, prenosi Nova-S.
Lista »Zajedno za Vojvodinu« osvojila je dva mjesta u parlamentu. Prvi na listi je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov, a drugi odvjetnik Aleksandar Olenik iz Kikinde rusinskog podrijetla. Dok je Žigmanov rekao za naš list kako je »spreman razgovarati o svemu, pa i o sudjelovanju u procesima odlučivanja« radi ostvarivanja interesa hrvatske zajednice u Srbiji, Olenik je rekao za N1 kako »nije uopće realno« da ta lista da podršku novoj vlasti i »za njega je to nemoguće«. Dodao je kako ne bi zamjerio Žigmanovu da ako dođe do razgovora, podrži novu Vladu i uzme funkciju ali da za njega to nije moguća opcija.
Koalicijski partner Dragana Đilasa, prije svega predsjednik Narodne stranke Vuk Jeremić uputio je oštre kritike na račun ovog sastanka rekavši, među ostalim, kako je »odlazak kod Vučića izuzetno štetan korak, s nesagledivim posljedicama za budućnost«. Đilas je na kritike odgovorio da su »sve što ih tišti« trebali reći prije nego li su pravili koaliciju sa SSP-om, i na taj način odgovorio na pitanje ima li šanse da na ponovljene izbore u Beogradu ponovo ide u koaliciji s Narodnom strankom.
Jeremić je pak u emisiji Utisak nedelje rekao kako bi oporba, ako budu raspisani novi izbori za Skupštinu Beograda, trebala razmisliti kako na njih izići »da ne ponovi greške iz prethodne kampanje«.
»Želim da se sačuva jedinstvo i da se nastupi uz mnogo više dogovaranja, a manje nametanja i silovanja partnera«, poručio je Jeremić.
U četvrtak su ponovljeni izbori na još dva biračka mjesta u Beogradu, nakon ponovljenog glasanja na četiri biračka mjesta u subotu. Međutim, ovi izbori ne mogu značajnije promijeniti konačne rezultate beogradskih izbora, pa rezultat ostaje i dalje isti prema kojima bi vladajuća koalicija SNS-a i SPS-a mogla formirati vlast s tankom većinom od 56 mandata (od ukupno 110 vijećnika gradske skupštine).
No, ni ovo ne mora biti i posljednje ponavljanje glasanja jer su nakon 3. travnja predstavnici oporbe i grupa građana podnijeli više od tri stotine prigovora na nepravilnosti na biračkim mjestima. Gradska izborna komisija je većinu prigovora odbila, pa su pojedine izborne liste podnijele žalbe Upravnom sudu.
Pavle Dimitrijević iz Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), rekao je za Danas da se trenutno ne zna koji je broj žalbi po prigovorima uopće izjavljen Upravnom sudu, od čega ovisi koliko će biti pojedinačnih presuda Upravnog suda i koliko će odlučivanje trajati.
Rezultati izbora ne mogu se zaključiti dok Upravni sud ne donese odluke o svim žalbama, ali i dok ne proteknu svi rokovi za izjavljivanje prigovora na ponovljeno glasanje, ukoliko ih bude.
Ujedinjavanje na desnici
I dok u koaliciji Ujedinjeni za pobjedu traju rasprave i sporenja, na desnici se stranke koje su prešle cenzus ujedinjuju.
Stranka Zavetnici i pokret Dveri su 13. travnja i formalno obilježili početak suradnje zbog, kako su naveli, »unutarnjih i vanjskih izazova« i pozvali na nacionalno okupljanje »državotvornih snaga«.
Ove dvije stranke započele su formiranje zajedničke platforme, a okosnicu čine pitanje Kosova, vojne neutralnosti i uvođenja sankcija Rusiji.
Predsjednica stranke Zavetnici Milica Đurđević-Stamenkovski je ocijenila da je sastanak Vučić-Đilas služio za »stvaranje programske parlamentarne većine koja bi omogućila političku atmosferu za uvođenje sankcija Rusiji«, čemu se ove dvije stranke oštro protive. Naglasila je da će »državotvorne snage« zajedno inicirati niz različitih aktivnosti i u parlamentu i u javnom i političkom životu kako bi se učvrstila pozicija srpske vojne neutralnosti i kako bi se Srbija definirala kao »ona država koja ne uvodi sankcije jer je i sama bila izložena sankcijama«.
Predsjednik pokreta Dveri Boško Obradović je rekao da »aktualna vlast mijenja vanjskopolitički kurs Srbije, stajući na stranu NATO-a i protiv Rusije«, da su »za nekoliko mjeseci uvedene sankcije Bjelorusiji i tri puta glasano protiv Rusije u UN« i da smatraju vjerojatnim da je sljedeći korak uvođenje sankcija Rusiji. Istaknuo je »da je to bilo i bit će 'Ne u naše ime' i da je apsolutna većina građana Srbije protiv toga«.
Pozvao je na »jedinstvo svih patriotskih političkih snaga i formiranje bloka protiv uvođenja sankcija Rusiji«.
Konstituiranje parlamenta i konzultacije o Vladi
U međuvremenu će se nastaviti konstituiranje parlamenta, a što se tiče formiranja vladajuće većine i Vlade tek predstoje konzultacije predsjednika Vučića sa svim predstavnicima zastupničkih grupa kada se one formiraju.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao u emisiji Hit-tvit, odgovarajući na pitanje voditeljice o pritiscima u regiji i iz svijeta, kako će raditi ono što je najbolje za Srbiju, kako vodi nezavisnu politiku i da mu nitko neće određivati tko će biti u novoj Vladi. Nije moguće da mu itko 'sastavlja Vladu', rekao je Vučić i istaknuo da je suština na nezavisnoj i samostalnoj politici u vođenju Srbije. Dodao je i da će se »kad Vlada bude sastavljena, vidjeti tko će biti u njoj«.
»Tek mi predstoje konzultacije i izbori još formalno nisu završeni. Kada budu završeni, pozvat ću sve predstavnike zastupničkih grupa na konzultacije, pa kada ih sve saslušam predložit ću mandatara koji će započeti pregovore oko nove Vlade«, rekao je Vučić.
Pitanje koalicije sa Socijalističkom partijom Srbije je ostalo bez odgovora, kao i pitanje budućih članova Vlade, jedino je Vučić decidno rekao kako »skretanje udesno ugrožava ekonomiju Srbije, doslovno ju razara«.
J. D. / Foto: srbija.gov.rs
