Tema

Mediji i njihova uloga

Hrvatska matica iseljenika organizirala je 25. studenog 27. Forum hrvatskih manjina. Tema ovogodišnjeg foruma bila je »Mediji i hrvatske manjinske zajednice«. Kako se predstavljamo? Kako nas predstavljaju? Kako je istaknuto, mediji imaju značajnu ulogu u stvaranju predodžbe o hrvatskim manjinskim zajednicama među većinskim narodom, ali i unutar samih zajednica i dominantnom kulturom unutar koje višestoljetno žive, ali isto tako i u Hrvatskoj, matičnoj zemlji.

Forum je otvorio predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković uz nazočnost drugih dužnosnika i predstavnika hrvatskih manjinskih zajednica iz zemalja europskoga susjedstva.

Prema riječima premijera Plenkovića Vlada je od 2016. godine učetverostručila proračun Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, a povrh toga i na druge načine financiraju se projekti Hrvata koji žive izvan domovine.

»To činimo sa snažnim uvjerenjem da moramo i dalje raditi na onoj temeljnoj tezi prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana o jedinstvu domovinske i iseljene Hrvatske i povezivanju svih Hrvata gdje god živjeli, zato što je to važno za naš opstanak i za koheziju nacionalnoga bića. Uloga medija, osobito specijaliziranih programa Hrvatske radiotelevizije, posebno je važna, kao i medija Hrvata izvan Hrvatske, a koje hrvatska država kontinuirano podupire. S obzirom na izrazito visoki stupanj zaštite manjinskih prava u Hrvatskoj, na isti način treba podizati stupanj zaštite Hrvata koji žive u drugim zemljama«, kazao je Plenković.

»Potpora Hrvatima u svijetu nikada nije bila snažnija, kao ni naša globalna vidljivost: ostvarili smo sve vanjskopolitičke ciljeve«, rekao je na otvorenju stručnoga skupa ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Izaslanica predsjednika Zorana Milanovića Melita Mulić istaknula je kako je cilj je da manjine budu prisutne u hrvatskoj javnosti kao integralni dio hrvatskoga naroda.

»Koliko će vas cijeniti Hrvatska, toliko će vas cijeniti i države u kojima živite«, kazala je Mulić.

Sustavna potpora

Tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas detaljno je govorio o potpori Hrvatima izvan Hrvatske, a pitanje osiguravanja medija na manjinskome jeziku uvijek je jedno od najvažnijih pitanja svake manjine, pa tako i naše hrvatske manjine u 12 europskih država te jedna od ključnih tema na različitim bilateralnim susretima.

»Jedan od učinkovitih bilateralnih okvira su međuvladini mješoviti odbori za zaštitu nacionalnih manjina. Od ukupno četiri koje imamo osobito dobro funkcionira onaj s Mađarskom, koji su i OESS i Vijeće Europe višekratno predstavili kao primjer najbolje europske prakse«, kazao je Milas.

On je podsjetio i na potporu projektima od strateškog značaja i posebnu upisnu kvotu za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva. U svom obraćanju izdvojio je projekt izgradnje Hrvatske kuće u Subotici, budućeg središta ključnih institucija hrvatske zajednice u Srbiji, koji je Vlada Hrvatske poglasila projektom od strateške važnosti.

»Uz kadrovsko osnaživanje hrvatske zajednice u Srbiji od 2020. godine projektima od strateške važnosti proglašeni su i projekti Potpora Hrvatskom kazalištu u Pečuhu, uz HNK u Mostaru jedinom profesionalnom hrvatskom kazalištu izvan Hrvatske, potpora Radiju hrvatske nacionalne manjine – Radio Duxu, jedinom elektroničkom mediju Hrvata u Crnoj Gori te potpora Hrvatskim novinama iz Željeznog, tjedniku gradišćanskih Hrvata s bogatom tradicijom od 113 godina izlaženja, najdulje od svih časopisa na hrvatskome jeziku. Ovi projekti imaju vrlo veliki doseg, značahjno doprinose razvoju hrvatskoga identiteta i jasno svjedoče o čvrstim vezama s matičnom domovinom Hrvatskom«, kazao je Milas, koji je Forumu nazočio i kao izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića.

Zalaganjem Središnjeg državnog ureda, uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja, i velikim razumijevanjem hrvatskih visokih učilišta osigurana je posebna upisna kvota na hrvatskim visokim učilištima.

»Sveučilište u Zagrebu osiguralo je pripadnicima hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva posebnu upisnu kvotu za upis u studijske programe u akademskoj godini 2018./19. Program se kroz godine uspješno nastavio i razvio, tako da je za ovu akademsku godinu sedam visokih učilišta (Sveučilište u Zagrebu, Hrvatsko katoličko sveučilište, Sveučilište u Osijeku, Sveučilište Sjever, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Zadru i Veleučilište u Vukovaru) otvorilo svoja vrata mladim Hrvatima izvan Hrvatske i pružilo im mogućnost upisa željenog u posebnoj upisnoj kvoti. Studij je do sada upisao 101 student iz 18 država, najviše iz Srbije, potom iz Njemačke, a značajan broj studenata dolazi i iz Mađarske, Argentine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije«, naglasio je Milas, dodajući da se u okviru spomenutih sveučilišta može studirati u Hrvatskoj i komunikologija i novinarstvo.

Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić je u svom obraćanju istaknuo da je zadaća Hrvatske matice iseljenika da proba pozicije manjina učiniti boljim, lakšim, funkcionalnijim.

»Hrvatske nacionalne manjine iz zemalja srednje i jugoistočne Europe u suvremeno doba imaju na materinskome jeziku tridesetak novina, časopisa i drugih serijskih publikacija u klasičnom i elektroničkom obliku te na internetu. Prednost je što su svi medijski ljudi u manjinskim glasilima izvan Hrvatske, svi urednici i urednice, novinari i novinarske dvojezični ljudi s odličnom humanističkom naobrazbom budući da djeluju u višekulturnome i višejezičnome prostoru srednje i jugoistočne Europe u kojemu se s hrvatskim dodiruje 12 europskih jezika (talijanski, njemački, slovenski, mađarski, češki, slovački, srpski, crnogorski, makedonski, rumunjski, bugarski, albanski…)«, kazao je Marić.

Zaključci Foruma

U drugom dijelu Foruma govorili su urednici Glasa hrvatske i međunarodnog programa Hrvatske radiotelevizije namijenjenog Hrvatima izvan domovine, i to glavni urednik Ivo Kujundžić, te urednica Tanja Rau kao i urednica Doris Vrandečić, koja je najavila serijal dokumentarnih emisija o hrvatskim manjinama u 12 europskih zemalja.

O medijima na hrvatskom jeziku u državama u kojima žive govorili su urednici manjinskih medija iz Italije, Austrije, Mađarske, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Rumunjske.

Znanstvenica Instituta za migracije i narodnosti te Filozofskoga fakulteta iz Zagreba dr. sc. Marijeta Rajković Iveta govorila je o značaju hrvatskih medija u državama gdje su Hrvati manjina kao doprinose pouzdanosti znanstvenih etnografskih istraživanja hrvatskog kulturnog naslijeđa na tlu srednje i jugoistočne Europe, gdje su njezini asistenti i studenti već polučili visok rezultat u vidu peteroknjižja etnografske baštine vojvođanskih Hrvata.

Na 27. forumu hrvatskih manjina doneseni su zaključci temeljem rasprave, koji definiraju glavne ciljeve skupa: »Potičemo HRT, javni medijski servis Republike Hrvatske, na pojačanu suradnju sa znanstvenom zajednicom u stvaranju programa namijenjenih hrvatskim manjinskim zajednicama i o hrvatskim manjinskim zajednicama, ističemo važnost širenja mreže suradnika u manjinskim zajednicama na medijskim programima namijenjenima Hrvatima izvan Hrvatske s naglaskom na mlade i korištenje digitalnih, društvenih mreža; ističemo potrebu medijske edukacije u hrvatskim manjinskim zajednicama, pri čemu HRT može imati važnu ulogu; naglašavamo potrebu osiguravanja prisutnosti televizijskih sadržaja hrvatskog javnog medijskog servisa u zemljama u kojima žive hrvatske manjine te posebno ističemo problem ugovaranja prijenosa programa s kabelskim operaterima. Isto tako financiranje medija hrvatskih manjinskih zajednica prvenstveno je obveza država i sredina u kojima ove žive. Izostanak takvog financiranja ugrožava njihova temeljna prava, mediji imaju ključnu ulogu u održavanju jezičnih kompetencija na hrvatskom jeziku unutar manjinskih zajednica, a hrvatske manjinske zajednice moraju biti prisutnije u medijskom prostoru zemalja u kojima žive«.

H. R.