Kultura
Živa baština
Nematerijalnu kulturnu baštinu čine razni oblici i pojave duhovnog stvaralaštva, koji se prenose s generacije na generaciju predajom ili drugim načinom. Osim što nas podsjeća na prošlost i pretke, čuvajući baštinu čuvamo i svoj kulturni i nacionalni identitet. Nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji je bogata, a u cilju njezine stručne evaluacije i zaštite već desetljeće se provode aktivnosti koje vodi i koordinira Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Jedan od rezultata tih aktivnosti je i reprezentativna izložba pod nazivom »Živa baština« koja je otvorena u ponedjeljak, 28. studenoga, u predvorju Gradske kuće u Subotici.
22 elementa
Preko plakata (koji sadržavaju fotografije i kraći tekst) na izložbi je prezentirano 22 elementa nematerijalne baštine ovdašnjih Hrvata iz područja jezika, običaja, glazbe, plesa i tradicijskih umijeća. U pitanju su bunjevački i šokački govori bačkih Hrvata, običaj proslave završetka žetve Dužijanca, kraljci u Rumi, ophod betlemaša u Srijemu, Golubinačke mačkare, pokladni običaj tute u Plavni, vinogradarski običaj proslave svetog Vinka (Vincencija) u Rumi, običaj zvonjenja za pokojnike u Surčinu, polivači, Čuvari Isusova groba u Bačkoj i Srijemu, priskakanje Ivanjske vatre, duhovski ophod »kraljica«, Veliko prelo u Subotici, tamburaške prakse, bećarac i tradicijsko dvoglasno pjevanje šokačkih Hrvatica iz Monoštora, Bunjevačko momačko kolo, stvaralaštvo u tehnici slame, umijeće izrade šlinga, priprema kruha »božićnjaka« i umijeće izrade bunjevačkih i šokačkih papuča (papučoš)…
Multimedijalni pristup
Izložbu »Živa baština« prati i reprezentativni katalog (kao prvo izdanje u novopokrenutoj ediciji posvećenoj nematerijalnoj baštini) kao i različiti multimedijalni sadržaji. Naime, napravljena su i virtualna inačica izložbe i promo video (koji se mogu pogledati na Youtube kanalu ZKVH-a), a izrađen je i katalog dobara u posebnoj sekciji na web stranici ZKVH-a (www.zkvh.org.rs/katalog-nkb-hrvata-u-srbiji). Do web sadržaja dolazi se i skeniranjem QR kodova koji se nalaze na plakatima izložbe.
»Multimedijalni pristup predstavljanja naše baštine uključio je suvremenu tehnologiju sa željom da bude bliska mladima, onima na koje računamo kao na nositelje kulturnih dobara u budućnosti«, kazala je Čeliković.
Popis i kandidiranje
Iza ove izložbe, ali i šireg prekograničnog projekta pod nazivom »Nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji u funkciji razvoja i suradnje«, stoji tim ljudi koji je koordinirala stručna suradnica za projekte i programe, a sada i v. d. ravnateljice ZKVH-a Katarina Čeliković. Spomenuti projekt financiran je od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske, a ZKVH ga provodi u partnerstvu s Filozofskim fakultetom iz Osijeka. Ipak, kako je Čeliković ukazala, sve ovo plod je desetljeća aktivnosti u suradnji s Filozofskim fakultetom u Zagrebu, Odsjekom za kulturnu antropologiju i etnologiju, te drugim institucijama i pojedincima, u okviru kojeg su organizirana terenska istraživanja studenata te stručno obrađeni i u znanstvenim monografijama i drugim publikacijama predstavljeni elementi baštine ovdašnjih Hrvata.
»Na tom putu Hrvatska je davala svoju stručnu pomoć kako bi hrvatska manjinska zajednica bila spremna sačiniti svoju listu i potom ju kandidirati u Centru za nematerijalno kulturno naslijeđe u Srbiji. Započete aktivnosti u prepoznavanju, opisu i promociji žive baštine nastavljamo u suradnji s brojnim hrvatskim udrugama i pojedincima duboko svjesni njezine krhkosti i potrebe za njezinom zaštitom. Ovom će se popisu dodati i druga živa nematerijalna kulturna dobra u hrvatskoj zajednici. Živom baštinom potvrđujemo svoju višestoljetnu prisutnost i duboku utkanost tradicije u suvremeni život hrvatske manjinske zajednice u Srbiji. Ona je jamac opstojnosti ove zajednice izvan granica svoje matične domovine i put prema osvješćivanju javnosti o vrijednosti njezine nematerijalne kulturne baštine«, rekla je Čeliković.
Osnova za dalje
Izložbu je otvorio voditelj Odjela za etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture Hrvatske Mladen Kuhar koji je u svom obraćanju podsjetio na važnost potpore institucija lokalnim zajednicama s ciljem očuvanja nematerijalne baštine.
»Iskreno se nadam da će ova izložba biti dobra podloga za nastavak dosadašnje i početak nove suradnje i na regionalnoj i na nacionalnoj, a i na međunarodnoj razini. Gradeći kulturne mostove između brojnih lokalnih zajednica, a time i između lokalnih sredina, regija ali i država, nematerijalna baština ispunjava svoju ulogu povezujućeg faktora koji okuplja, koji obnavlja i koji podržava kulturni dijalog, koji ističe ono što je ljudima zajedničko i ono što je vrijedno truda da se očuva«, naveo je Kuhar.
Protiv falsifikata
Bivši ravnatelj ZKVH-a i aktualni ministar za ljudska i manjinska prava Tomislav Žigmanov podsjetio je kako je ovaj projekt zapravo rezultat desetogodišnjeg planskog napora »da se nematerijalna baština Hrvata učini živom«.
»Mi znamo što je naše naslijeđe, radimo sve na tome da ono bude živo, nećemo ga se odreći bez obzira na izazove kao što su globalizacija ili odsustvo interesa i potpore za ove aktivnosti. Isto tako znamo da se dio naše kulturne baštine nastoji otuđiti različitim falsifikatima i preinakama, lažnim predstavljanjem, na što nećemo pristajati. Imamo snažne zaloge sačuvati našu tradiciju koja je višestoljetna kada su u pitanju sve subetničke skupine Hrvata u Vojvodini, imamo i danas bogate prakse s brojnim sudionicima. Na planu zaštite očekujemo partnerstvo institucija Srbije, želimo da se u Nacionalni registar nematerijalne kulturne baštine uvedu one prakse koje odgovaraju standardima, želimo i dalje biti objekti podrške stručnih i državnih tijela Hrvatske isto onako kao što Srbi u Hrvatskoj uživaju podršku i stručnih i državnih tijela Srbije i da na taj način ono što činimo bude za dobro obiju zajednica i u funkciji normalizacije i otopljavanja odnosa«, kazao je Žigmanov.
Veze između nositelja i institucija
Otvorenju izložbe nazočila je i regionalna koordinatorica za nematerijalno kulturno naslijeđe za Vojvodinu dr. sc. Tatjana Bugarski.
»Ovakvi projekti su važni jer s jedne strane predstavljaju nematerijalno kulturno naslijeđe, a s druge rade na stvaranju veze između nositelja naslijeđa i institucija«, izjavila je Bugarski.
Ocijenila je i kako baština hrvatske zajednice ima svoje mjesto u Srbiji.
»Večeras sam vidjela mnogo suradnika koji rade sa mnom i s mojim kolegama iz institucija očuvanja nematerijalne ali i materijalne kulture. Nematerijalno kulturno naslijeđe zvuči kao da je okrenuto prošlosti, ali ono što smo vidjeli danas, i to mi se posebno sviđa, jest da je ono usmjereno kako na sadašnjost tako i na budućnost. Zbog toga se stalno govori o uspostavljanju suradnje, o održivosti, o usmjerenosti da naslijeđe sačuvamo za sljedeće generacije«, dodala je ona.
U ime partnera iz Hrvatske na ovom projektu obratio se dekan Filozofskog fakulteta u Osijeku, izv. prof. dr. sc. Ivan Trojan.
»Već dugi niz godina surađujemo s ZKVH-om na očuvanju prije svega kulturnog identiteta Hrvata u Vojvodini. Možete računati na naše resurse, na naš stručni kadar, koji je spreman kritički i objektivno valorizirati riječ i običaje Hrvata s ovih prostora. A to je nabolji odgovor na sve nedaće u kojima se hrvatski kulturni identitet ovdje nalazi. Pritom ne treba afektacije već mirna znanstvena i stručna rečenica i ruka koju posjeduje institucija poput Filozofskog fakulteta u Osijeku. Kada tome pridodamo i stručni kadar koji se nalazi i u Zagrebu, u ministarstvima i na Filozofskom fakultetu, onda nema straha. Ono što je potrebno učiniti u ovim trenutcima, koji zaista mogu biti presudni, je upravo organizirati jedan znanstveni simpozij u kojem će se sve karte otvoriti. I tada nema straha«, kazao je Trojan.
Otvorenju izložbe nazočili su i predstavnici Generalnog konzulata RH u Subotici, Hrvatskog nacionalnog vijeća, Pokrajinskog tajništva za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama, Grada Subotice i NIU Hrvatska riječ.
Dio nematerijalne baštine iz više područja dočarali su uživo kroz glazbu i pjesmu, te odjeveni u nošnju, tamburaši i vokalne solistice HGU Festival bunjevački pisama iz Subotice.
Likovni postav i grafički dizajn izložbe potpisuje mr. Darko Vuković. Nakon Subotice, izložba će biti predstavljena i u drugim mjestima u Srbiji.
D. Bašić Palković
