Tema

Ustaljivanje praksi i institucionalni razvoj HNV-a

Sredinom 2010., to jest 6. lipnja, održani su izbori za drugi saziv Hrvatskoga nacionalnog vijeća, čiji je sastav, zbog neformiranja popisa birača hrvatske nacionalne zajednice, također izabran putem elektora. Izborni postupak ovoga puta bio je uređen Zakonom o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina iz 2009. Zakon dopušta alternativni način izbora: neposredni ili putem elektora. Neposredni način izbora nacionalnih vijeća pretpostavlja postojanje posebnoga popisa birača pripadnika određene manjinske zajednice, u koji treba biti upisano više od 50 posto od ukupnoga broja pripadnika nacionalne manjine prema posljednjem popisu stanovništva, umanjenoga za 20 posto. Za Hrvate u Srbiji taj je broj iznosio 28.241 upisanih građana. Prema Zakonu, poseban popis birača je javni dokument u kojemu se vodi evidencija pripadnika nacionalnih manjina koji imaju, prema postojećim zakonima, biračko pravo. Za svaku nacionalnu manjinu vodi se poseban jedinstveni popis birača, upis je dobrovoljan, a pripadnik nacionalne manjine smatra se upisan u poseban popis birača kada to na posebnome formularu pismeno zatraži, uz stavljanje vlastoručnoga potpisa. Formiranje popisa birača hrvatske zajednice u Srbiji započelo je u zakonskom roku – 9. studenoga 2009. godine i trajalo je do 9. ožujka 2010., koordiniralo ga je Hrvatsko nacionalno vijeće, no do isteka zakonom predviđenoga roka on nije formiran u broju koji bi omogućio izravno biranje saziva HNV-a do sada.

II. saziv Vijeća – saziv konsolidacije

Za razliku od prijašnjeg, sada su potpisi za elektora morali imati verifikaciju državnoga tijela (sudovi, jedinice lokalne samouprave), čime su smanjene zlouporabe. Ovoga puta elektori su mogli biti samo osobe hrvatske nacionalnosti, koje je poduprlo 100 osoba s pravom glasa koje su se deklarirale kao Hrvati i čiji su potpisi potpore bili ovjereni od mjerodavnoga državnog tijela. No, usprkos tomu, bilo je zlouporaba – »izvan (su) očiju javnosti rađene velike makinacije da bi se namaknuo potreban broj elektora radi ovladavanja Hrvatskim nacionalnim vijećem« (Slaven Bačić). Izbori su raspisani 11. ožujka 2010., kada je otpočeo proces prikupljana potpisa za elektore. Iznenađenje je bilo uključivanje vladajuće Demokratske stranke u izbore za sva nacionalna vijeća, pa tako i za HNV, s korištenjem punoga stranačkog kapaciteta, što se tumačilo postojanjem interesa da se nacionalna vijeća stave pod kontrolu najjače političke stranke u Srbiji, zatim da se na taj način pacificiraju zahtjevi manjina i da se sinekuralno namiri jedan broj njihovih kadrova iz manjinskih zajednica.

Na elektorskoj skupštini, koja je održana u Subotici 26. lipnja 2010. godine, sudjelovala su 134 elektora od ukupno prijavljenih 137, koji su birala tajnim glasovanjem 29 vijećnika novoga saziva HNV-a između liste br. 1 – »Hrvatska lista za europsku Srbiju«, koju su predvodili Hrvati iz Demokratske stranke, te liste br. 2 – »DSHV i hrvatske udruge«. Nakon održanih izbora, lista okupljena oko DS-a osvojila je 11 vijećnika, a lista koju je predvodio DSHV 18. Izabrani vijećnici drugoga saziva HNV-a su: Slaven Bačić, Mata Matarić, Josipa Vojnić Tunić, Zlatko Načev, Andrija Ađin, Verica Kujundžić, Petar Kuntić, Martin Bačić, Snežana Periškić, Josipa Ivanković, Mato Groznica, Vesna Petreš, Željko Pakledinac, Darko Sarić Lukendić, Katarina Petrović, Antun Borovac, Mirko Ostrogonac i Marijana Čović s liste »DSHV i hrvatske udruge«, a s liste »Hrvatska lista za europsku Srbiju« Petar Balažević, Andrija Kopilović, Ines Volarić, Grgo Tikvicki, Stanko Krstin, Olga Perušić, Karlo Logo, Đorđe Čović, Tamara Lerić, Slaven Dulić i Zvonko Tadijan.

Predsjednik drugoga saziva HNV-a postao je na istoj sjednici dr. sc. Slaven Bačić, kao i predsjednik Izvršnoga odbora Darko Sarić Lukendić. Na istoj su sjednici za potpredsjednike HNV-a izabrani Zlatko Načev (za područje Srijema), Mata Matarić (za Sombor), Andrija Ađin (za Podunavlje) i dr. Andrija Kopilović (za Suboticu), za tajnika Željko Pakledinac, a za članove Izvršnoga odbora izabrani su s pobjedničke liste Pero Horvacki za obrazovanje, Dujo Runje za informiranje i Andrej Španović za kulturu, dok je na drugoj sjednici HNV-a 15. listopada 2010. za službenu uporabu jezika izabran Ivan Stipić, a Petar Balažević na mjesto dopredsjednika IO HNV-a, obojica s liste »Hrvatska lista za europsku Srbiju«. Novi saziv HNV-a ima 7 stalnih odbora (za obrazovanje, kulturu, informiranje, službenu uporabu jezika, financije i proračun, propise te za predstavke i žalbe), a još su osnovani i odbori za gospodarstvo, sport, upis u posebni popis birača hrvatske nacionalne manjine te odbor za praćenje povreda nacionalno-manjinskih prava u Srbiji.

Rad u konstruktivnoj atmosferi

Rad drugog saziva HNV-a protekao je uglavnom u konstruktivnoj atmosferi. Od važnijih odluka i ostvarenih inicijativa valja izdvojiti sljedeće: donijet je nov, sa Zakonom o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina usklađeni, Statut, usvojen je novi simbol HNV-a, dio proračunskih sredstava HNV-a podijeljen je putem javnoga natječaja hrvatskim udrugama kulture, izravno se proračunski pomažu različite manjinske aktivnosti (npr. potpora informiranju – izlaženju listova Miroljub i Glasnik Pučke kasine, radijskoj emisiji Zvuci bačke ravnice, kao i obrazovanju na hrvatskome jeziku kroz poticaje za upis i snašanje putnih troškova đaka), podržan je zahtjev gradskim vlastima Subotice protiv racionalizacije odjela na hrvatskom jeziku, osuđeni su antihrvatski ispadi u Subotici za Badnji dan po julijanskome kalendaru, podržano je Otvoreno pismo predstavnika bunjevačko-hrvatskih institucija o zaštiti bunjevačkih Hrvata, temeljno je reformiran rad ureda HNV-a, dobivene su besplatne doktorske studije na sveučilištima u Republici Hrvatskoj za pripadnike hrvatske zajednice iz Vojvodine.

Pa ipak, jedan broj inicijativa i prijedloga koji je poticao od strane HNV-a i bio usmjeren spram tijela državne uprave nije usvojen, od kojih ćemo navesti – ukidanje Ministarstva za ljudska i manjinska prava nakon rekonstrukcije srbijanske Vlade u ožujku 2011. i neprihvaćanje mišljenja o raspodjeli sredstava grada Subotice za kulturne programe iz svibnja 2011. Naravno, one su posljedice deficita institucionalnih okvira i manjinskih politika koje postoje u Srbiji. Znakovito je, međutim, što je kod vijećnika članova Demokratske stranke uočljiva bila prevaga stranačkih spram manjinskih interesa, pa je većina vijećnika s liste br. 1 uglavnom uskraćivala potporu Vijeća koje su bile protivne stajalištima dužnosnika DS-a i inicijativama koje su se ticale politike stranke koja se provodila na razini grada Subotice (npr. osuda nacionalističkih ispada, protivljenje racionalizaciji odjela u nastavi na hrvatskom jeziku, potpora Otvorenom pismu i sl.). Na koncu valja primijetiti da je i dalje uočljiv nedostatak stručnih kadrova u tijelima HNV-a, što gdjekada za posljedicu ima nezadovoljavajuću razinu obnašanja nadležnosti manjinske samouprave te nedostatak inicijativa i proaktivnoga djelovanja na planu proklamiranih prava.

III. saziv – saziv kontinuiteta

Mandat II. saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća trajao je u zakonskom okviru – 4 godine, a izbori za III. saziv, koji su održani 26. listopada 2014. godine osigurao je kontinuitetu njegova djelovanja. Naime, na tim izborima premoćno je pobijedila lista »Hrvatska lista dr. Slaven Bačić« – više od dvije trećine vijećnika (21) izabrano je s liste koju je predvodio Demokratski savez Hrvata u Vojvodini uz sudjelovanje predstavnika jednog broja udruga i pojedinaca (Slaven Bačić, Petar Kuntić, Vesna Prćić, Martin Bačić, Darko Sarić Lukendić, Anđela Horvat, Zlatko Načev, Ivan Ušumović (od 2017. Verica Ivković Ivandekić), Snežana Periškić, Željko Pakledinac, Andrija Ađin, Mira Tumbas, Andrej Španović (od 2018. Hrvojka Stantić), Mladen Petreš, Ankica Jukić-Mandić, Josip Hodak, Neven Orčić, Snežana Đaković, Željko Šeremešić, Matilda Pelhe i Miroslav Galar), u odnosu na 8 vijećnika sa »Zajedničke liste hrvatskih udruga dr. Tomislav Stantić« (Tomislav Stantić, Andrija Anišić; od 2016. Ana Štimac, a kasnije isto od 2016. Mirko Paulić, Josipa Ivanković, Stanko Krstin, Ivan Karačić, Vesna Zelenika, Mata Matarić i Vladimir Kranjčević).

Elektorska skupština je održana u Beogradu u nazočnosti svih 132 elektora, od kojih je 93 glasovalo za »Hrvatsku listu dr. Slaven Bačić«, a 37 za drugu listu, uz dva nevažeća glasa. Svaki je elektor morao pribaviti ovjerene potpise, od strane ovlaštenih ovjeritelja – djelatnike javne uprave, najmanje 60 potpisa Hrvata s pravom glasa koji su upisani u posebni popis birača pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji. Konstitutivna sjednica III. saziva HNV-a održana je u Subotici 17. studenog 2014., a na istoj je izabrano i novo vodstvo: za predsjednika je izabran dotadašnji predsjednik Slaven Bačić, za dopredsjednike – za Suboticu Vesna Prćić, za Sombor Snežana Periškić, za Podunavlje Andrija Ađin i za Srijem Andrej Španović, dok su za članove Izvršnog odbora HNV-a izabrani: za predsjednika Darko Sarić Lukendić, za obrazovanje Anđela Horvat, za kulturu Zlatko Načev, za informiranje Ivan Ušumović (od 2017. Željko Šeremešić) i za službenu uporabu hrvatskog jezika i pisma Željko Pakledinac.

Saziv je nastavio politiku koju je vodio II. saziv, no ostvarenih rezultata nije bilo puno. Razlog tomu valja tražiti u činjenici da su politike zaprječavanja ostvarivanja prava i legitimnih interesa hrvatske zajednice bile izuzetno razvijene i snažne. Štoviše, HNV je koncem 2016. »optužen« da je kriv što Srbija nije otvorila poglavlje 26 koje se odnosi na obrazovanje u pregovorima o pristupanju Europskoj uniji, budući da Republika Hrvatska tako što nije dopustila zbog nepostojanja udžbenika u nastavi na hrvatskom jeziku. Uslijedilo je ubrzo potpisivanje Memoranduma o izdavanju udžbenika na manjinskim jezicima sedam nacionalnih vijeća nacionalnih manjina s Ministarstvom prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja, što je bio institucionalni model za početak rješavanja ovoga problema, koji je postojao od 2002. godine. Do kraja III. mandata HNV je osigurao tiskanje 80-ak udžbenika na hrvatskom jeziku za osnovnu školu, no ubrzo je došlo do izmjene nastavnih planova i programa, pa je posao na organizaciji i pripravi izdavanja novih udžbenika pripalo IV. sazivu HNV-a. Predsjednik Bačić i novo vodstvo Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini na čelu s novim predsjednikom Tomislavom Žigmanovim (konac listopada 2015.) uspjeli su sačuvati jedinstvo i u Vijeću i u zajednici, zatim institucionalnu stabilnost i osnažiti koheziju među ključnim čimbenicima, unatoč često razarajućem djelovanju većine vijećnika s liste »Zajednička lista hrvatskih udruga dr. Tomislav Stantić«.

IV. saziv – saziv iskoraka i razvoja

Izbori za aktualni, IV. saziv Hrvatskog nacionalnog vijeća održani su koncem 2018. godine – 4. studenog na elektorskoj skupštini u Beogradu. Od 78 nazočna elektora, od ukupno 82 koji su prikupili i ovjerili dovoljan broj potpisa, na Skupštini je jednoglasno izabrano 29 vijećnika, svi s liste »HRvati ZAjedno«, koju je predvodio Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, a koja je okupila i većinu hrvatskih udruga kulture. Zbog zakonskih izmjena koje su se dogodile u međuvremenu ovoga puta jedan elektor je morao prikupiti podršku 60 građana hrvatske nacionalnosti upisanih u posebni birački popis, ovjerenih od javnih bilježnika, što je zbog malog broja javnih bilježnika za posljedicu imalo radikalnu smanjenost dostupnosti izbornog prava. Što se tiče teritorijalne disperziranosti elektora, i ova lista je uspjela »pokriti« gotovo sve prostore u kojima Hrvati u Vojvodini žive u značajnijem broju: iz Banata jednog elektora, iz Srijema ih je bilo 15, a iz Bačke 62.

Konstitutivna sjednica IV. saziva HNV-a održana je u Subotici 4. prosinca 2018., na kojoj su verificirani mandati svim vijećnicima (Jasna Vojnić, Mirko Ostrogonac, Dajana Šimić, Josip Bako, Vojislav Temunović, Slavko Benčik, Miroslav Kujundžić, Ivan Budinčević, Svetislav Milanković, Martina Stantić, Margareta Uršal, Lazar Cvijin, Darko Sarić Lukendić, Matilda Pelhe, Mira Tumbas, Josip Čačić, Krunoslav Đaković, Snežana Đaković, Boris Udovčić, Darko Vuković, Zlatko Načev, Alojzije Firanj, Snežana Periškić, Renata Kuruc, Željko Pakledinac, Željko Šeremešić i Goran Kaurić), a nositeljica liste »HRvati ZAjedno« Jasna Vojnić jednoglasno je izabrana za predsjednicu Vijeća, kao prva žena na čelu krovne institucije Hrvata u Srbiji. Na trećoj sjednici HNV-a, održanoj 14. prosinca 2018., izabrani su članovi novog Izvršnog odbora HNV-a (predsjednik Lazar Cvijin te članovi: za obrazovanje Margareta Uršal, kulturu Darko Sarić Lukendić; od 2020. Vojislav Temunović, za informiranje Boris Udovčić, a za člana IO zaduženog za službenu uporabu hrvatskoga jezika i pisma Zlatko Načev,) te regionalni dopredsjednici Vijeća (za Suboticu Ladislav Suknović – od 2021. Mira Tumbas, za Sombor Željko Šeremešić, za Podunavlje Željko Pakledinac i za Srijem Darko Vuković).

Unatoč ne uvijek povoljnim društvenim i političkim prilikama i uvjetima, ovaj saziv HNV-a je, vjerojatno, učinio najznačajnije iskorake kada govorimo o broju i vrsti razvojnih programa u hrvatskoj zajednici nakon 2000. godine. Osmišljena je i započeta izgradnja Hrvatske kuće u Subotici, građevine od 1.000 četvornih metara u kojoj će biti smještene tri ključne institucije hrvatske zajednice u Republici Srbiji – osim HNV-a, NIU Hrvatska riječ i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Financijska sredstva za izgradnju je osigurala Vlada Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske kontinuirano osigurava i sredstva za kadrovsko snaženje HNV-a, što posljedično daje rezultate u kvalitetnom i kontinuiranom davanju odgovora na izazove s kojima se kako sama institucija tako i pripadnici hrvatske zajednice suočavaju. Među ostalim, to je za posljedicu imalo i činjenicu da je u odnosu na III. saziv putem osnaženog »fundraisinga« osigurano 17 puta više novčanih sredstava. Uznapredovala je i obogaćena suradnja s tijelima vlasti u Republici Hrvatskoj – ne samo s Vladom, nego i s brojnim županijama te gradovima i općinama. Nakon što je ušao u posjed, u IV. sazivu je započela obnova dijela rodne kuće bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu – više od 360 četvornih metara, zahvaljujući sredstvima koje je osigurala Vlada Republike Srbije. Prvi puta i Hrvati u Beogradu su dobili prostor za svoj rad te je osnovana Fondacija Antun Gustav Matoš, a u nekoliko šokačkih mjesta postoje centri za lokalne hrvatske zajednice – u Beregu, Monoštoru i Vajskoj. Lektorat za hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Novom Sadu je stavljen u funkciju putem osnaživanja jezičnih kompetencija osoba koje rade u nastavi na hrvatskom jeziku. U području obrazovanja na hrvatskom prvi puta su osigurani svi udžbenici za osnovne škole i većina udžbenika za gimnaziju, povećan je broj izvannastavnih aktivnosti te osigurana sredstva za prijevoz najmlađih učenika od kuće do škole. Usvojene su i strategije informiranja na hrvatskom jeziku te službene uporabe hrvatskog jezika i pisma. Unatoč izazovima koje je donijela pandemija koronavirusa područje kulture hrvatske zajednice, zahvaljujući i djelovanju HNV-a, očuvalo je vitalnost i stabilnost, dok je informiranje bilo na ostvarenoj razini profesionalnosti i kvalitete. Pokušaji eleminiranja pojedinih osoba iz političkog života, generiranog od strane vodećih ljudi iz hrvatske diplomacije u Srbiji, nije ostavilo značajnije posljedice na rad IV. saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća.

Tomislav Žigmanov