Tema

Temelj za nova partnerstva

Ministarstvo regionalnog razvoja i Fondova Europske unije financiralo je kroz projekte prekogranične suradnje 20 projekata hrvatskih institucija, udruga, škola i župa. Za te projekte dodijeljeno je ukupno tri milijuna kuna. Ovakav natječaj prekogranične suradnje partnera iz Hrvatske i Srbije realiziran je prvi puta. Svi projekti uspješno su realizirani, a o većini projekata detaljno smo pisali u prethodnim brojevima Hrvatske riječi.

Sredstva za provedbu ovih projekata osigurana su u Državnom proračunu Hrvatske, kroz Program potpore Hrvatima u Srbiji u svrhu razvoja lokalne zajednice. Kako je prilikom potpisivanja ugovora najavila ministrica regionalnog razvoja i Fondova EU Nataša Tramišak ovakav način financiranja bit će nastavljen i naredne godine.

Osnaživanje pograničnih područja

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske je 2021. godine objavilo javni Poziv za dostavu prijedloga projekata za Program poticanja prekogranične suradnje između Hrvatske i Bosne i Hercegovine u svrhu razvoja lokalne zajednice koji se financira iz nacionalnih sredstava.

»U sklopu navedenog poziva zaprimljeno je 112 projektnih prijedloga, od kojih je u konačnici ugovoreno 37 projekata za financiranje u ukupnom iznosu od 6 milijuna kuna. Budući da se ovakav poziv pokazao uspješan, kako je postojao jako velik interes za uspostavljanjem nečeg sličnog sa Srbijom, Ministarstvo je odlučilo da će se uspostaviti Program prekogranične suradnje između Hrvatske i Srbije i u 2022. godini te pokrenuti poziv na dostavu projektnih prijedloga. Projekti koji su odobreni u sklopu Programa pridonose potpori Hrvatima u Srbiji i osnaživanju pograničnog područja s obje strane granice, njihovom gospodarskom i svekolikom razvoju, osiguravaju pretpostavke za jačanje konkurentnosti i ostvarenje vlastitih razvojnih potencijala te potiču aktivaciju svih dionika na zajedničkom radu za dobrobit svekolikog stanovništva u Srbiji. Doprinose stvaranju preduvjeta za sprječavanje iseljavanja stanovništva, smanjenju negativnog demografskog trenda i održivom razvoju u pograničnom području te podižu kvalitetu života i integraciju cjelokupnog stanovništva koje živi na tom prostoru. Radi se o kvalitetnim projektima koji su odgovor na razvojne prioritete lokalne i regionalne razine i predstavljaju podršku u unaprjeđenju kulturne, društvene, javne, komunalne, socijalne i okolišne infrastrukture«, kaže za Hrvatsku riječ ministrica Tramišak.

Ovakav vid potpore bit će nastavljen i naredne godine, a za nastavak Programa u Državnom proračunu Hrvatske za 2023. godinu predviđen je iznos od 600 tisuća eura što je povećanje od 100 tisuća eura s obzirom na to da su u 2022. godini za provedbu Programa bila osigurana 3 milijuna kuna.

»Svakako valja napomenuti kako ovo nisu jedina sredstva za prekograničnu suradnju između Hrvatske i Srbije. Iz programa Europske teritorijalne suradnje, za prekogranično područje Hrvatske i Srbije za razdoblje 2021.-2027. izdvojili smo sredstva u iznosu većem od 38 milijuna eura kako bismo kroz projekte sufinancirane ovim sredstvima unaprijedili i razvili odnose umrežavanjem institucija sa strane Hrvatske te institucija u Srbiji, a posebno bismo rado vidjeli projekte u kojima su prepoznate potrebe i hrvatskog stanovništva u Srbiji. Ovim putem svakako pozivam sve zainteresirane hrvatske dionike, kako civilnog tako i javnog i privatnog sektora u Srbiji da se umreže s partnerima iz Srbije i Hrvatske kako bi bili spremni aplicirati za ova sredstva koja će biti dostupna do 2027. godine«, kaže Tramišak i dodaje kako su ovi projekti dobra priprema za prekogranične projekte koji se financiraju iz sredstava Europske unije, s obzirom na to da neki korisnici nikada nisu sudjelovali na takvim natječajima, pa im ovaj Program može poslužiti kao svojevrsni temelj za daljnji razvoj budućih projektnih ideja kao i dobro umrežavanje s partnerima iz Hrvatske i Srbije kako bi se iskoristila alokacija od 38 milijuna eura za zajedničke projekte.

»Partnerstva koja su sada započeli korisnici i iznos sredstava koji su koristili za realizaciju aktivnosti trebaju biti temelj za neka nova partnerstva, za pripremu novih projekata koje će prijavljivati za korištenje sredstava fondova Europske unije«, kaže Tramišak.

Kontinuirano održavanje veza s matičnom domovinom

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić smatra da je pitanje prekogranične suradnje Hrvata iz Srbije s institucijama i kulturnim udrugama jedan od najvažnijih segmenata unaprjeđenja sveukupnoga položaja Hrvata u Srbiji.

»Najprije kontinuirano održavanje veza s našim sunarodnjacima u matičnoj domovini, i to onima koji su aktivni u društvenome životu umnogome doprinosi ne samo našem osnaživanju u socioekonomskom kontekstu već i u upoznavanju praksi adekvatnoga djelovanja upravo u društvenim procesima. Kada je konkretnije riječ o našim udrugama kulture, onda moram istaknuti kako je to jedno od područja gdje smo dugo strateški i sustavno nastojali osigurati mehanizme kako bi naše udruge kulture dobile adekvatnu infrastrukturu, razvile kapacitete za što profesionalnijim djelovanjem na očuvanju kulture Hrvata u Srbiji. S druge strane, mi moramo biti svjesni kako financijski resursi u Srbiji za hrvatsku manjinu apsolutno nisu zadovoljavajući za naše potrebe, a taj teret osjete i udruge kulture. Stoga nam je potpora iz matične domovine više nego potrebna i pozdravljamo svako sustavno djelovanje u tom smjeru«, kazala je Vojnić. Ona je dodala kako će otvaranje novoga ciklusa prekograničnih projekata osigurati mogućnost daljega unaprjeđivanja uvjeta za dalji profesionalniji i sustavniji rad naših udruga koje jesu jedan od prvih čimbenika očuvanja kulture u Srbiji.

Javni poziv za Projekte prekogranične suradnje između Hrvatske i Srbije objavljen je nakon razgovora ministrice Tramišak i predsjednika DSHV-a Tomislava Žigmanova.

»Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, naravno, ne krije zadovoljstvo što je došlo do toga da se otvori nova, količinski pozamašna, financijska linija u proračunu Hrvatske koja je namijenjena potrebama Hrvata u Srbiji. Tim prije, jer smo tomu aktivno pridonijeli. Naime, valja podsjetiti da je naša težnja i nastojanje da se materijalno-financijska podrška osnaži i proširi, osim uobičajenih redovitih sredstava koje (re)distribuira Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske skupa s Veleposlanstvom u Beogradu, koje smo artikulirali prema hrvatskim dužnosnicima urodilo pozitivnim rješenjem zahvaljujući podršci i zalaganju župana Osječko-baranjske županije Ivana Anušića te afirmativnom zauzetošću ministrice Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataše Tramišak i njezinog tima suradnika. Ona je, kao što je poznato, opredijelila isprva dva milijuna kuna, a kasnije je iznos povećala na tri milijuna, za programe prekogranične suradnje s institucijama, organizacijama i crkvenim ustanovama iz Srbije. Administrativno sve je poslove odlično provodila Stella Arneri, ravnateljica Uprave za europsku teritorijalnu suradnju u Ministarstvu. Sa strane hrvatske zajednice stručnu pripremu i savjete tijekom cijele realizacije programa besplatno je pružao Srđan Vezmar«, kaže Žigmanov.

Prema njegovim riječima, tijekom realizacije ovih projekata, institucije, organizacije i dijelovi Crkve hrvatske zajednice još jednom su pokazali da imaju dovoljno kapaciteta za kvalitetno osmišljavanje svojih programskih aktivnosti, da iste znaju projektno artikulirati, da mogu sukladno zahtjevnim financijskim pravilima dobiveni novac namjenski potrošiti i da, na koncu, mogu projekte u cijelosti ostvariti na korist i dobro pripadnika lokalne hrvatske zajednice.

»Radujemo se da će ovaj program, kako je najavljeno, biti nastavljen i sljedeće godine, to jest da će ova proračunska linija biti otvorena i 2023. godine za potrebe institucija i organizacija Hrvata u Srbiji, čime se osnažuje stabilnost financijskih izvora koji nam stoje na raspolaganju. Ono na čemu ćemo dodatno inzistirati jest da budemo uključeni u procese donošenja odluka kada je riječ o odobravanju financijske podrške projektima, s ciljem da izbjegnemo situaciju koju smo imali ove godine, kada su novac dobile i one hrvatske organizacije koje ne pridonose pozitivnim procesima u razvoju zajednice«, kazao je Žigmanov.

Z. V.