Tema

Europa bez granica

S prvim minutama 2023. godine Hrvatska je službeno postala jedna od 27 europskih zemalja u schengenskoj zoni, koja je s 420 milijuna ljudi najveći svjetski prostor slobodnog kretanja među državama. Ukinute su granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima prema članicama EU-a, a 26. ožujka ukinut će se i one u zračnim lukama. Završetkom 2022. godine u povijest je otišla kuna, jer je ulaskom u 2023. godinu Hrvatska postala 20. članica europodručja, a euro postaje službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj.

Ulazak u shengenski prostor ozvaničen je simboličnim skidanjem ploče na graničnom prijelazu Bregana, podizanjem rampe i zelenim svjetlom slobodnog prolaska na mjestu nekadašnje granične kontrole koja je 1. siječnja 2023. godine otišla u povijest. Ukinuta su 73 granična prijelaza na kopnu i 12 prijelaza na moru. Njihovim ukidanjem Hrvatska je, kao 23. članica EU-a u Schengenu, zadužena za čuvanje 1.300 kilometara vanjske granice Europske unije. Schengenom su obuhvaćeni i Island, Švicarska, Lihtenštajn i Norveška koji nisu članice EU-a.

Slobodno kretanje ljudi i robe

Ukidanje granica s prostorom na kojem živi više od 400 milijuna ljudi olakšat će kretanje ljudi i roba. Građani zemalja koji se nalaze u tom prostoru mogu živjeti, studirati, raditi i provoditi vrijeme bilo gdje u Europskoj uniji. Zahvaljujući ovom sistemu mnogo je lakše kretati se i putovati, kako turistima tako i poslovnim ljudima.

Oni kojima Schengen može donijeti slobodnije kretanje su državljani trećih zemalja koji će htjeti ući u Hrvatsku. Oni će i dalje prolaziti kontrole na granicama, a postoji mogućnost da te kontrole budu i nešto strože nego što su bile do sada.

Hrvatska uvodi dva sustava granične kontrole EES (ulaz-izlaz, entry-exit) i ETIAS (Europski sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja), koji se na razini Europske unije provode iz sigurnosnih razloga, upravo zato da se ne moraju obavljati granične kontrole.

Sustav ulaska-izlaska (entry-exit, EES) znači uzimanje biometrijskih podataka i povezivanje sa schengenskim kalkulatorom. U praksi to znači da će osoba od 18 do 70 godina, jednom »provučena« kroz taj sustav biti praćena tako da ne boravi više od 90 dana, odnosno 180 dana koliko joj vrijedi schengenska viza.

Putem sustava ETIAS osobe koje nisu državljani zemalja članica EU-a ne moraju tražiti vizu za ulazak u Schengenski prostor, jer će se prema novim pravilima morati registrirati prije puta i dobiti odobrenje. Naknada za prijavu iznosit će sedam eura za sve podnositelje zahtjeva koji su stariji od 18, a mlađi od 70 godina. Popunjena prijava važit će tri godine, a prema sadašnjim najavama bit će obvezna od studenog ove godine. Prijava će se morati podnijeti i platiti 96 sati prije prvog putovanja u schengensku zonu.

Onlajn formulari za prijavu podnosit će se na službenoj ETIAS internetskoj stranici ili mobilnoj aplikaciji, koje će biti pokrenute kad sistem za to postane operativan.

Što se tiče zračnog prijevoza, promjene će nastupiti malo kasnije, 26. ožujka.

Brojni letovi i terminali moraju se prilagoditi tome da će neki međunarodni letovi sada postati domaći, a potrebno je prilagoditi i sustav kontrole putnika. Očekuje se da će smanjenje kontrole za stanovnike iz schengenskog područja smanjiti i gužve. Sporiji će biti ulazak putnika iz zemalja koje nisu članice Schengena, a za njih će se kontrole i postrožiti.

»Hrvatskim ulaskom u schengenski prostor jača i sigurnosna komponenta te raste i odgovornost Hrvatske koja će čuvati više od 1.300 kilometara granice EU-a. Ovime je Hrvatska ostvarila gotovo sve svoje strateške ciljeve, jer je ulaskom u 2023. ušla i u eurozonu te joj je preostalo još članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) gdje je Hrvatska također na dobrom putu«, istaknuo je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u novogodišnjoj noći na graničnom prijelazu Goričan.

Euro umjesto kune

S prvim danom Nove godine Hrvatska je postala 20. članica europodručja, monetarne unije članica Europske unije (EU), čime joj primarna valuta i jedino zakonsko sredstvo plaćanja postao euro, druga najvažnija svjetska valuta. Prethodno proširenje eurozone dogodilo se 2015. godine, kada je članica postala Litva.

Od 1. siječnja 2023. započelo je razdoblje dvojnog optjecaja, koje će trajati 14 dana, odnosno do 14. siječnja 2023. Tijekom tog razdoblja prilikom gotovinskih transakcija istodobno će se, uz euro, moći koristiti i gotov novac kune kao zakonsko sredstvo plaćanja.

»Ponosan sam što smo u manje od deset godina nakon što smo ušli u Europsku uniju ostvarili još jedan strateški cilj te od danas Hrvatska postaje i članica europodručja! Ovo je veliki uspjeh Hrvatske u procesu na kojem smo svi zajedno dugo, predano i ustrajno radili. Euro, druga najvažnija valuta na svijetu i čvrst temelj stabilnosti u ovim turbulentnim vremenima, postaje naša valuta. I hrvatski građani i poduzetnici imat će konkretne, izravne i trajne koristi od ulaska Hrvatske u europodručje jer se dodatno ekonomski i društveno integriramo s najrazvijenijim krugom zemalja u svijetu, osiguravajući tako snažniji okvir za daljnji gospodarski razvoj Hrvatske«, kazao je ministar financija Marko Primorac.

Dvojno iskazivanje cijena koje je Hrvatska započela 5. rujna bit će nastavljeno do kraja ove godine. To je ključni mehanizam zaštite potrošača u procesu zamjene hrvatske kune eurom. Jedna od najznačajnijih ekonomskih koristi uvođenja eura je uklanjanje valutnog rizika, relativno niže kamatne stope, kao i niži transakcijski troškovi, budući da više neće biti konverzije kuna u eure, pri čemu Hrvatska narodna banka procjenjuje da će godišnja ušteda u tom segmentu iznositi oko 1,2 milijarde kuna.

HNB je s 1. siječnjom postala dio eurosustava, monetarne vlasti europodručja, koji se sastoji od Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro, a guverner HNB-a postaje član Upravnog vijeća ESB-a.

Svaka zemlja koja je uvela euro kao službenu valutu imala je mogućnost na jednoj strani kovanica imati jedan simbol. Hrvatska je odabrala šahovnicu, kartu Hrvatske, kunu, Nikolu Teslu i glagoljicu. Šahovnica je podloga, a karta na dva eura, kuna na kovanici od jednog eura, na 50, 20 i 10 centi Nikola Tesla i na 5, 2 i 1 centu glagoljica kojom je ispisano HR.

Priredila: Z. V.