Tema

Savjeti za nacionalne manjine

Na nacionalnoj razini i u Srbiji i u Hrvatskoj postoje tijela s istim nazivom – Savjet za nacionalne manjine koja imaju i sličnu ulogu: odlučivanje o financiranju programa u području kulturne autonomije nacionalnih manjina, ali su sasvim drugačije ustrojena i organizirana, a i proračuni im se razlikuju.

Savjet u Srbiji – Vladino tijelo

U Srbiji je Savjet za nacionalne manjine osnovan na osnovu Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina sa zadatkom da prati i razmatra stanje ostvarivanja prava nacionalnih manjina i stanje međunacionalnih odnosa. Osnovni zadaci, kako se navodi u odluci o njegovom obrazovanju, su da predlaže mjere za unaprjeđenje ravnopravnosti, prati ostvarivanje suradnje nacionalnih vijeća nacionalnih manjina s državnim tijelima, prati ostvarivanje međunarodnih obveza i razmatra međunarodne sporazuma Srbije u ovom području, razmatra nacrte zakona i propisa i daje mišljenje Vladi te potvrđuje simbole, znamenja i praznike nacionalnih manjina.

Savjet čine premijer/ka, ministri za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, ministri prosvjete, kulture i informiranja, pravde, državne uprave, vanjskih poslova, uprave za suradnju s crkvama i vjerskim zajednicama te predsjednici nacionalnih vijeća nacionalnih manjina. Vlada imenuje članove Savjeta i određuje državno tijelo zaduženo za pružanje stručne i administrativno-tehničke podrške radu Savjeta, to je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.

Jedna od uloga Savjeta je da svake godine usvoji prioritetno područje financiranja, odnosno prijedlog Programa za dodjelu sredstava iz Proračunskog fonda za nacionalne manjine. U 2021. godini sredstva koja su se raspodijelila organizacijama i udrugama po natječaju iznosila su 30 milijuna dinara (oko 250.000 eura), a prioritetno područje je bilo obrazovanje. U 2022. godini prioritetno područje je bilo kultura, a ukupni iznos je bio isti koji se raspodjeljuje nacionalnomanjinskim udrugama i organizacijama. Savjet se sastaje kad ga premijerka sazove, a uobičajeno sjednici Savjeta prethodi sastanak Koordinacije nacionalnih vijeća nacionalnih manjina na kome nacionalnomanjinska vijeća usuglašavaju stavove. Na posljednjoj sjednici predsjedavajući Koordinacije je podsjetio premijerku da je upućena molba za povećanje sredstava koje država namjenjuje nacionalnim vijećima za njihov rad.

Savjet u Hrvatskoj – autonomno krovno tijelo

Savjet za nacionalne manjine u Hrvatskoj je autonomno i krovno tijelo osnovano temeljem Ustavnog zakona o zaštiti prava nacionalnih manjina s ciljem što učinkovitijeg sudjelovanja nacionalnih manjina u javnom životu države, posebno u domeni ostvarivanja prava nacionalnih manjina. Savjet povezuje institucije i interese nacionalnih manjina na državnoj razini i bavi se cjelovitom manjinskom problematikom i podnosi polugodišnje izvješće o svom radu Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora.

Savjet ima pravo Saboru i Vladi predlagati rasprave o pitanjima koje smatra važnim, posebno oko provođenja Ustavnog zakona i posebnih zakona kojima su uređena prava nacionalnih manjina. Također ima pravo davati mišljenje i prijedloge o programima javnih radijskih i televizijskih postaja kao i prijedloge za poduzimanje gospodarskih, socijalnih i drugih mjera na područjima tradicionalno ili u znatnijem broju nastanjenim pripadnicima nacionalnih manjina, kako bi se očuvalo njihovo postojanje na tim područjima. Nadalje, Savjet ima pravo od tijela državne vlasti, lokalne i regionalne samouprave tražiti i dobiti potrebne podatke i izvještaje.

Predviđeno je da Savjet surađuje i s tijelima međunarodnih organizacija i institucija koje se bave pitanjima nacionalnih manjina, te s nadležnim tijelima u državama matičnih naroda pripadnika nacionalnih manjina koji žive u Hrvatskoj.

U Savjetu postoje tri vrste zastupljenosti. U Savjet automatski ulaze saborski zastupnici nacionalnih manjina. Druga skupina, koja broji pet članova, su predstavnici nacionalnih manjina iz stručnih, kulturnih, vjerskih i znanstvenih redova i predstavnika manjinskih udruga, a koje imenuje hrvatska Vlada na prijedlog udruga, pravnih osoba i građana pripadnika nacionalnih manjina. Oni imaju dvostruki legitimitet, jer su predloženi od svojih manjinskih udruga, a potvrđeni od Vlade, dakle od većinskog dijela. Treća skupina su predstavnici iz Vijeća za nacionalne manjine koje broji sedam članova.

Kroz Savjet se ostvaruje autonomno financiranje programa kulturne autonomije, odnosno pravo i mogućnost da o tome odlučuju upravo predstavnici nacionalnih manjina na osnovu svojih kriterija koje je prihvatila Vlada.

Iz intencija Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina proizašla je i nova praksa koju je uvela Vlada Andreja Plenkovića, a to je donošenje operativnih programa za nacionalne manjine kojima se postupno, ali vrlo konkretno rješavaju problemi i potrebe nacionalnih manjina i to uz punu suradnju Vlade i njenih tijela i predstavnika nacionalnih manjina.

Savjet je koncem prošle godine održao svoju stotu sjednicu. Savjet objavljuje javne pozive svake godine udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za predlaganje programa za ostvarivanje kulturne autonomije iz područja informiranja, izdavaštva, kulturnog amaterizma i kulturnih manifestacija, programa koji proizlaze iz bilateralnih sporazuma i ugovora i koji se sufinanciraju sredstvima Državnog proračuna.

U 2022. godini sredstva za raspodjelu su iznosila 50 milijuna kuna (6,6 milijuna eura). Sredstva se udrugama doznačavaju kvartalno.

Savjet svake godine organizira seminare na kojima upoznaje udruge i ustanove nacionalnih manjina s kriterijima dodjele sredstava, odnosno da ih upoznaju sa sustavom prijave programa i načina podnošenja izvještaja o radu. Na taj način jačaju kapacitete udruga i educiraju ih o programima. Svi programi koji se financiraju iz državnog proračuna su i pod kontrolom Savjeta.

Jasminka Dulić