Tema

Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina

U Srbiji su prošle godine održani izbori za nacionalna vijeća nacionalnih manjina, u Hrvatskoj se ove godine u svibnju održavaju izbori za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina. Međutim, iako se i jedni i drugi zovu vijeća, način izbora, uloga i njihovo funkcioniranje su veoma različiti.

U Srbiji su nacionalna vijeća organizacije kojoj se povjeravaju određena javna ovlaštenja da sudjeluje u odlučivanju ili samostalno odlučuje o pojedinim pitanjima iz područja kulture, obrazovanja, informiranja i službene uporabe jezika u cilju ostvarivanja kolektivnih prava nacionalne manjine na samoupravu u ova četiri područja. Nacionalna vijeća se biraju i funkcioniraju samo na državnoj razini (ne i na lokalu i na razini Pokrajine) i predstavljaju manjine u ova četiri područja. Financiraju se iz državnog, pokrajinskog i lokalnih proračuna, donacija i ostalih prihoda.

U Hrvatskoj su uloga i način biranja vijeća (i predstavnika) nacionalnih manjina bitno drugačiji. Oni se formiraju radi ostvarivanja prava na zastupljenost u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Biraju ih pripadnici nacionalnih manjina na lokalnoj razini radi sudjelovanja u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima, a mogu osnivati svoje koordinacije koje djeluju na državnoj razini.

Vijeća nacionalnih manjina u Hrvatskoj

Izbori članova vijeća nacionalnih manjina u jedinicama lokalne, odnosno regionalne samouprave provode se u jedinicama samouprave na čijem području pripadnici pojedine nacionalne manjine sudjeluju s najmanje 1,5% u ukupnom stanovništvu, u jedinicama lokalne samouprave na čijem području živi više od 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine te u jedinicama regije na čijem području ih živi više od 500. Ukoliko nije ispunjen niti jedan od ovih uvjeta, a na području lokalne ili područne samouprave živi najmanje 100 pripadnika nacionalne manjine, imaju pravo birati svog predstavnika. U vijeća nacionalnih manjina županije, odnosno Grada Zagreba bira se 25, u vijeća grada 15, a u vijeća općine 10 članova pripadnika nacionalne manjine. Pravo birati i biti birani imaju punoljetni hrvatski državljani koji su u registru birača upisani kao pripadnici nacionalne manjine i koji imaju prijavljeno prebivalište na tom području. Ovlašteni predlagatelji lista kandidata mogu biti udruge nacionalne manjine i grupe birača – najmanje 20 u općini, 30 u gradu i 50 u županiji i Gradu Zagrebu.

Izabrana vijeća, odnosno predstavnici nacionalnih manjina, imaju pravo predlagati tijelima jedinice samouprave mjere za unaprjeđivanje svoga položaja, isticati kandidate za dužnosti u tijelima državne uprave i tijelima jedinica samouprave, biti obaviješteni o svakom pitanju o kome će se raspravljati, a tiče se njihovog položaja, davati mišljenja i prijedloge na programe radijskih i televizijskih postaja na lokalnoj i regionalnoj razini namijenjene nacionalnim manjinama ili na programe koji se odnose na manjinska pitanja.

Zahvaljujući ovakvom rješenju izbora vijeća i predstavnika nacionalne manjine nakon posljednjih provedenih izbora u svibnju 2019. građani srpske nacionalnosti u Hrvatskoj izabrali su ukupno 1987 članova vijeća u 154 vijeća (u 19 županija, 59 gradova i 76 općina) i sedam predstavnika.

SNV – Nacionalna koordinacija vijeća

Nakon svakih provedenih izbora predsjednici županijskih vijeća i županijski predstavnici potpisuju Sporazum o osnivanju Koordinacije vijeća srpske nacionalne manjine za područje Hrvatske, a u momentu kad većina svih izabranih predsjednika potpiše navedeni dokument Koordinaciji se produžuje mandat za rad. Nakon izbora 2019. godine Koordinaciji SNV-a pristupilo je 19 županijskih vijeća i predstavnika (od ukupno 20 izabranih). Sada mrežu SNV-a čini 144 vijeća i predstavnika, a ukupan broj vijećnika je 1744.

»SNV je nacionalna koordinacija vijeća srpske nacionalne manjine, izabrano je političko, savjetodavno i koordinativno tijelo koje djeluje kao samouprava Srba u Hrvatskoj. Bavi se zaštitom i promocijom ljudskih, građanskih i nacionalnih prava Srba, te pitanjima njihova identiteta, participacije i integracije u hrvatsko društvo. Vijeće je osnovano na temelju Erdutskog sporazuma i Pisma Vlade RH o dovršenju mirne reintegracije, koji Srbima jamče manjinsku samoupravu i pravo na organiziranje, te na temelju višestoljetne tradicije srpske samouprave (crkveno-narodni sabori, zakonodavni i politički akti kojima se regulirao položaj Srba tijekom 18. i 19. stoljeća, dokumenti Zemaljskog antifašističkog vijeća). Osnovano je 1997. godine u Zagrebu na inicijativu Saveza srpskih organizacija (SKD Prosvjeta, Srpski demokratski forum, Zajednica Srba Rijeke i Istre, Zajedničko veće opština), a osnivači su bili i Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS), Baranjski demokratski forum, Udruženje izbjeglih i prognanih Srba, predstavnici nekih crkvenih općina Srpske pravoslavne crkve, saborski zastupnici Srbi i ugledni pojedinci«, navodi se na njihovom portalu.

SNV kao nacionalna koordinacija vijeća srpske nacionalne manjine ima Skupštinu, Predsjedništvo, Nadzorni odbor, predsjednika, dva zamjenika predsjednika, generalnog tajnika, pet potpredsjednika i Savjet.

Skupštinu Vijeća čine delegati članica SNV-a i predstavnici srpske nacionalne manjine i ona donosi Statut, Poslovnik, Program rada, usvaja Financijski plan i Završni račun te odlučuje o izboru i razrješenju predsjednika i zamjenika predsjednika. Također, ovo tijelo donosi odluku o suradnji s koordinacijama, organizacijama i institucijama iz zemlje i inozemstva te odlučuje o promjeni ciljeva i djelatnosti.

Predsjedništvo je izvršno i koordinacijsko tijelo koje čine predsjednik (Milorad Pupovac), zamjenica predsjednika (Dragana Jeckov), potpredsjednici (Nikola Arbutina, Svetislav Mikerević, Nikola Ivanović i Zoran Stanković) te predsjednici svih županijskih vijeća i izabrani predstavnici na razini županija. Zadatak ovog tijela je da koordinira realizaciju odluka, razmatra sva pitanja iz nadležnosti Vijeća te priprema i predlaže Skupštini akte i odluke iz svoje nadležnosti. Generalni tajnik je Aleksandar Milošević. SNV ima i Nadzorni odbor i Savjet koji raspravlja o strateškim i razvojnim odlukama te daje prijedloge i preporuke za Predsjedništvo i Skupštinu.

Centralni ured Srpskog narodnog vijeća, smješten u Zagrebu, sastoji se od odjela koji se bave specifičnim područjima i to su Arhiv Srba, Centar za razvoj i investicije, Odjel za financije, Odjel za kulturu, Koordinacija rada manjinskih vijeća i predstavnika, Odjel za obrazovanje, Politička akademija, Pravni odjel, Odjel za socijalna i humanitarna pitanja i tjednik Novosti.

Na portalu SNV-a se navodi kako su problemi s kojima se suočavaju Srbi u Hrvatskoj dominantno proizašli iz prethodnog rata. »Budući da ni 20 godina nakon ratnih zbivanja oni još nisu riješeni, rad SNV-a je, uz promociju srpske kulture i identiteta, fokusiran na borbu za građanska, ljudska i nacionalna prava srpske zajednice u Hrvatskoj. Dio rada usmjeren je i na zagovaračke procese pred relevantnim međunarodnim i državnim institucijama.«

Djelovanje SNV-a je podijeljeno na nekoliko područja, kao samouprava Srba u Hrvatskoj aktivno sudjeluje u procesu ubrzanja povratka i reintegracije Srba u hrvatsko društvo, pruža besplatnu pravnu pomoć i bavi se i problematikom nestalih osoba, ratnim zločinima i diskriminacijom po nacionalnoj osnovi. Kontinuirano radi i na razvoju povratničkih i nerazvijenih sredina. Političku akademiju su pokrenuli 2008. kao program dodatnog obrazovanja za mlade, a provode i druge edukativne aktivnosti.

Vodi sustavnu brigu o obilježavanju godišnjica i održavanju mjesta sjećanja na kojima se odaje počast i pijetet žrtvama stradalima u Drugom svjetskom ratu te obilježava stradanje i egzodus Srba u posljednjem ratu. Bavi se i pitanjima zaštite i obnove spomeničkog naslijeđa. Razvija i nakladničku djelatnost na području zaštite ljudskih i manjinskih prava te očuvanja kulturnog identiteta, a od 1999. godine izdaje tjednik Novosti. Izdaju i Bilten, periodičnu publikaciju koja u specijaliziranim tematima donosi prikaz glavnih problema s kojima se susreću Srbi u Hrvatskoj.

Jasminka Dulić