Tema

Legalna degradacija tla

Početkom ljeta 2022. godine započela je, u do sada neviđenim razmjerima, eksploatacija pijeska iz Tavankuta. Pijesak se iskopava radi potreba izgradnje pruge Subotica – Novi Sad s privatne parcele udaljene 10 minuta autom od centra sela, u Čikerijanskoj šumi. Trenutačno se iskop obavlja na oko 9 hektara, a u razgovoru s jednim od vlasnika parcele doznali smo da je vrlo izvjesno da se površina eksploatacije proširi na još toliko, budući da je najavljeno kako će iskop trajati još godinu dana i da će se izvoziti u Mađarsku.

Vlasnici parcele nisu iz Tavankuta, a zemljište veličine 25 ha u komadu registrirano kao poljoprivredno zemljište – voćnjak i vinograd 4. klase kupili su prije nekoliko godina od mještana. Najavljuju kako će mjesto iskopa nakon završenih radova staviti u funkciju ribnjaka i kupališta na što su Tavankućani skeptični, jer su isto obećanje čuli kada se pijesak kopao za izgradnju Y kraka, a od ribnjaka za sada imaju samo rupe obrasle šipražjem.

Rupe na cestama i njivama

Član Savjeta Mjesne zajednice Tavankuta Tomica Vojnić Mijatov kaže da u selu vlada veliko nezadovoljstvo. Mještani su ogorčeni prvenstveno zbog rupe koju su nenadano dobili u svojoj okolici, ali i zbog velikog broja kamiona koji svakodnevno pod teretom prolaze kroz selo, oštećuju im ceste, kolnike, čak i kuće. Ističe Vojnić Mijatov da bi država trebala reagirati i od novaca koje je dobila putem poreza iz Tavankuta vratiti infrastrukturu sela bar u prvobitno stanje, prije početka eksploatacije.

»Tavankućani nemaju nikakve koristi od ovoga, samo štete. Iznose naše prirodno bogatstvo i ostavljaju rupe na njivama i na putovima. Sve ovo me podsjeća na priče o kolonijalizmu kada su velike sile odlazile u srce Afrike, uzimali starosjediocima rudna bogatstva, a oni sami nisu imali nikakve koristi od toga. Čak su im kolonisti donosili nevolje – bolesti i zavađali ih. Kamioni natovareni pijeskom prolaze našim nedavno nasutim putovima, lome nam kolnike, asfalt... Vlasnik pijeska puno zaradi od njegovog iskopa, znači da mora i puno poreza platiti državi. Onda nek ista ta država bude zaštitnik ovoga naselja i naroda, da bar vrati u prvobitno stanje ono što je uništeno od iskopa pijeska«, kaže Vojnić Mijatov.

Umirovljenik Grgo Orčić živi na križanju Tesline i Jugoslavenske ulice i žali se da mu je zbog kamiona pukla kuća. Također, smeta mu njihova buka i prašina koju dižu s obzirom na to da su oba puta makadam.

»Ovuda prolaze od ljetos kamioni svakoga dana. I puni i prazni, ovdje im je glavna trasa. Na dan ih bude i 100, ne možete zamisliti koliku prašinu oni dignu, a ljeti im se pijesak osuši u prikolici pa onda i to leti zrakom. Ta prašina se toliko zalijepi za voćnjak koji imam uz kuću da ga ne mogu koristiti. Voće padne poluzrelo. Od tereta koji nose popucala mi je kuća. Imam pukotinu duž cijelog zida od nekoliko centimetara i nisam jedini, susjedi imaju slične probleme. Od vibracija popadale su mi i cigle s dimnjaka. Od svoje mirovine ne mogu ovu štetu sanirati, a institucije ne reagiraju. Bio sam u komunalnoj, kod zaštitnika građana, u Direkciji za izgradnju... Neću odustati.«

Hoće li država i kada sanirati oštećenja na tavankutskim cestama nastala uslijed pojačanog prometa kamiona koji prenose pijesak, prvenstvenstveno cestu koja spaja Tavankut sa Somborskom cestom, upitali smo Javno poduzeće za upravljanje cestama, urbanističko planiranje i stanovanje iz Subotice, no odgovor nismo dobili.

Uskoro ribnjak i kupalište

Na parceli na kojoj se vrši iskop može se vidjeti zaista nesvakidašnji prizor – rupa ogromnih dimenzija. Mi nismo vidjeli buldožere koji kopaju, jer je pijesak bio mokar zbog kiše, ali smo zato zatekli jednoga od tri vlasnika parcele, Subotičanina Zlatka Lazarevića.

Vlasnik tvrdi da ima sve potrebne dozvole za iskop pijeska, ali i da dobiva dozvole da ga širi.

»Dozvolu smo pravili tri godine i tri mjeseca zbog spore administracije. Imamo odobrenja iz ministarstava, 43 suglasnosti smo prošli za ovo, između ostaloga i dozvolu ekologa. Eksploatiramo oko 9-10 ha, ali dobivamo dozvolu i za dalje ako bude bilo potrebe.«

A potrebe, koliko čujemo od Lazarevića, će biti još godinu dana, jer će se pijesak iz Tavankuta izvoziti i za dio pruge u Mađarskoj.

»Naši su dobili odobrenje da rade 46 km pruge i u Mađarskoj tako da će se otvoriti malogranični prijelaz samo za kamione, najvjerojatnije između Tavankuta i Kelebije. Mi smo tu blizu i mislim da ćemo potrebni pijesak brzo izvući – za još jedno godinu dana.«

Lazarević nam je potvrdio informaciju da će na mjestu iskopa biti ribnjak, kao i turistički kompleks bogatoga sadržaja. Veličina ribnjaka ovisit će o tome koliko se pijeska iskopa.

»Nećemo samo iskopati pijesak, otići i ostaviti rupu. Ovdje ćemo napraviti sportsko-rekreativni ribnjak, ne komercijalni. Bit će i kupalište, a imat ćemo i smještajni kapacitet – napravit ćemo 50-60 pravih nabijača da pokažemo kako se nekada ovdje živjelo. Dio oko ribnjaka i kupališta ćemo ponovno pošumiti čim prestanemo s kopanjem. U početku će biti restoran, kasnije možda i velika svadbena dvorana, bit će sportskih terena za tenis, nogomet i košarku, u blizini ima ergela konja, možemo organizirati i neku školu jahanja, vožnju kočijama, kvadovima... Priroda je ovdje fenomenalna, šuma svugdje okolo«, priča Lazarević.

S obzirom na to da u blizini nema vodenih tokova, Lazarević kaže da će vodu za kupalište i ribnjak osigurati iz bunara:

»S tri bunara ćemo puniti korita. Neće to smetati nikome jer su bunari dubine 200 m. Voda koju izvučemo će i ostati ovdje. Gledamo da to bude čisto, uredno, da stavimo filtrirajuće uređaje, kao da je s najčistijeg potoka voda.«

Plan detaljne regulacije za projekt ribnjaka i kupališta nije još uvijek odrađen jer, kako kaže vlasnik, sada se radi iskop pa ne može.

»Za ribnjak ću tek praviti dozvolu, to ću dobiti ubrzano, mislim 5-6 mjeseci da će trebati Gradu Subotici da je izda. Sad se radovi poklapaju, zato ne mogu tražiti.«

Na žalbe mještana da su im ceste i kolnici uništeni Lazarević odgovara kako za sve što radi ima dozvole, da održavanje cesta nije njegov posao te da i pored toga ima dobru volju da popravi neke dijelove ceste.

»Asfaltni put sam po selu koristio samo prvih mjesec dana. Onda sam sâm financirao nasipanje ovog ljetnog puta što koristim. Cesta koja spaja Tavankut sa Somborskom cestom je problem Grada, a ne moj jer kroz nju idu i drugi kamioni i auti. Naša dobra volja je što ćemo financirati popravak kolnika od centra Tavankuta do pruge. Nasut ćemo šut i preko toga staviti mljeveni beton ili lomljeni asfalt 70 centimetara s jedne i druge strane.«

Lazarević kaže da mu je žao što Tavankućani ne prepoznaju benefite koje će im ovaj iskop donijeti.

»Mještani nisu osjetili što mi ovdje želimo, drugo, mi pijesak ne možemo voziti helikopterima. Nismo se nadali da ćemo sudjelovati u izgradnji pruge, stvarno to nismo znali. Mislili smo nešto malo prodavati pijesak za zgrade, vjetroparkove, a ispao je opsežan posao. I bolje da je tako jer ćemo se brže riješiti pijeska i doći do našega cilja, a to je izletište. Ne pričamo praznu priču, ovo će zaživjeti. Nema pojma Tavankut što će dobiti. Moja vizija je da ovdje bude preko deset tisuća ljudi preko ljeta. Subotičani nemaju kupalište, na Paliću se ne može kupati pa moraju ići preko u Mađarsku, a kada se ovo završi svi će dolaziti u Tavankut. Ovo selo je malo zapostavljeno i turizam će ga oživjeti. Svu snagu smo uprli u ovo, meni se ovdje sviđa, tu planiram provesti posljednju dekadu svojega života.«

Problematični bunari

Direktorica Udruženja Centra za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR) Nataša Đereg kaže kako će ovakvi iskopi dovesti do degradacije tla, a bunari od 200 m dubine narušiti i ovako lošu vodoopskrbu sela.

»Ekološka ravnoteža mjesta će svakako biti i već jeste narušena, točnije eksploatacija pijeska na površini od oko 17,5 ha će dovesti do potpune degradacije tla. S obzirom na to da je planirana rekultivacija i da pretpostavimo da će se ona izvesti kako treba, ostaje veliko zabrinuće oko teme utjecaja na razinu podzemnih voda.

U projektu eksploatacije i dostupnom dokumentu koji je objavilo i odobrilo Pokrajinsko tajništvo za urbanizam i zaštitu okoliša – Studij i procjena utjecaja na okoliš nigdje se ne navodi da će nakon eksploatacije ondje biti kupalište i ribnjak i da će se za te potrebe bušiti tri bunara od 200 m dubine. Tavankut je zbog klimatskih promjena i suše u posljednjih nekoliko godina naročito izložen nestašici vode za piće i za navodnjavanje, i to je problem koji nadilazi opseg utjecaja vađenja pijeska na jednoj lokaciji, koji pod hitno treba rješavati. Mještani su već primijetili da im je blizina dubokih bunara koji se koriste za navodnjavanje voćnjaka i drugih kultura, industrijske paprike na primjer, u doba suše negativno utjecala na razinu vode u vlastitim plićim bunarima koji se koriste za vodoopskrbu.

U svakom slučaju, ovaj projekt se ne može sada stopirati s obzirom na to da je dobio sve dozvole, ali se zbog utjecaja na podzemne vode ne smiju više odobravati slične eksploatacije dok se ne riješi problem s vodoopskrbom sela«, smatra Đereg.

Direktorica CEKOR-a ističe da pored navedenih, ima i drugih negativnih utjecaja na mještane Tavankuta uvjetovanih iskopom i transportom pijeska. Kaže kako su u najgorem položaju oni koji žive u neposrednoj blizini ležišta i oni čije su kuće uz ceste koje koriste kamioni koji prevoze pijesak.

Kako bi se izbjeglo čestično zagađenje zraka i pretjerana buka Đereg predlaže da se lokacija orošava, naročito kada ne pogoduju vremenski uvjeti i pušu jaki vjetrovi, da se pokrivaju kamioni, špricaju ceste prolaskom autocisterne, ograniči brzina kretanja kroz naselje i sl. Kaže i kako treba podignuti vjetrozaštitni pojas po obodu ležišta pijeska sa svih strana kako bi se smanjili utjecaji na okolno poljoprivredno zemljište.

Đereg postavlja pitanje vraća li se nadoknada od korištenja pijeska natrag lokalnoj zajednici i zaključuje kako bi se to moralo činiti kroz ulaganje u bolji život da bi selo opstalo.

J. D. B.

Podijeli

Tweet