Aktualno
Otvorena vrata za nacionalna vijeća
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog upriličilo je u srijedu, 22. veljače u Palači Srbija u Beogradu svečani prijam predstavnika novoformiranih nacionalnih vijeća nacionalnih manjina. Dvadeset i četiri nacionalne manjine u Srbiji imaju sve pretpostavke za osnutak svojih tijela manjinske samouprave. Nakon izbora održanih u studenome prošle godine, konstituirana su 23 vijeća, sva osim albanskog, a od ovih izbora novo nacionalno vijeće je vijeće goranske nacionalne manjine.
Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov je u svom pozdravnom obraćanju čelnicima nacionalnih vijeća podsjetio kako su 13 posto građana Republike Srbije, prema popisu stanovništva iz 2011., pripadnici nacionalnih manjina.
Uspješni izbori
»Ovo je vaš drugi dom, vrata su bila i dalje će biti otvorena za svaku vašu inicijativu. Vaša uloga u ostvarivanju prava u područjima obrazovanja, kulture, informiranja i službene upotrebe jezika i pisma i dalje treba biti aktivna, a na nama je iz državne uprave da osiguramo da se ta prava i ostvare. Izbori za nove, pete sazive nacionalnih vijeća su za nama. Proces konstituiranja uspješno je okončan u svim, osim u nacionalnom vijeću albanske nacionalne manjine. Mislim da se izbori iza nas, kada se sagledaju svi aspekti izbornog procesa, mogu ocijeniti pozitivnim i da demokratski legitimitet svih vas ovdje nitko ne može dovesti u pitanje«, kazao je Žigmanov.
Ministar je rekao i da su u Ministarstvu svjesni da postoje razlike između nacionalnih manjina u Srniji, ne samo kada je u pitanju broj i disperziranost, već i razvijenost manjinske institucionalne infrastrukture.
»Svjesni smo i razlika koje postoje glede politika financiranja i ostvarivanja prava onih manjina koje pretežito žive na teritoriju AP Vojvodine i onih koji žive na teritoriju Srbije, onih koji institucionalni okvir baštine iz doba socijalizma i tzv. novih nacionalnih manjina koje tek izgrađuju svoje institucije. Svjesni smo da postoje razlike i u smislu da neke zajednice imaju status ranjivih. Sve nas to kao odgovorne činitelje nuka da trebamo graditi ne samo i ne jedino uniformne politike i pristupe spram svih nacionalnih manjina, nego da fokus i interes mora biti osjetljiv kada je u pitanju položaj i potreba svake zajednice, na čemu ću ja kao ministar ustrajavati. Svjesni smo svih izazova glede ostvarivanja manjinskih prava i u tom smislu u nama ćete imati partnera i zagovaratelja kod drugih instanci, lokalnih, regionalnih i vlasti na centralnom nivou«, kazao je on.
Žigmanov je naglasio i kako su, na inicijativu tog ministarstva, nakon više od deset godina, povećana sredstva (za blizu 17 posto) koja se s republičke razine izdvajaju za funkcioniranje i rad nacionalnih vijeća.
»To je davno uočena potreba da se povećaju sredstva. I to ne samo iz razloga rasta realnih troškova koje imate svakodnevno obavljajući vaše zakonom predviđene nadležnosti, već i na temelju činjenice da su sredstva koja se opredjeljuju nedovoljna. Ovaj prvi korak kojim vas se povećavaju sredstva za blizu 17 posto u odnosu na prošlu godinu, ne smatramo konačnim, budući da ćemo nastojati, nakon svestrane analize, unaprijediti ovaj važan dio vezan za vaš rad«, rekao je Žigmanov.
Zajedničko djelovanje
Čelnicima nacionalnih vijeća obratio se i Rejhan Kurtović, državni tajnik Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.
»Period koji je pred nama treba biti period našeg zajedničkog djelovanja i suradnje, u smislu da će Ministarstvo biti stalno uključeno u vaš rad, a na stalnoj usluzi bit će vam i Sektor za ljudska i manjinska prava i slobode koji je upravo zadužen za rad nacionalnih vijeća i koji ćemo osnaživati u cilju da ima još više mogućnosti djelovanja na više različitih polja koja su u nadležnosti i djelokrugu nacionalnih vijeća«, rekao je Kurtović.
Dodao je i da se aktivno radi na formiranju Savjeta za nacionalne manjine, republičkog tijela kojim predsjedava premijerka.
»Unatoč disperziranosti nacionalnih manjina na teritoriju Srbije, želimo da dođe do potpune integracije svih nacionalnih manjina, da se nivo ostvarenih prava koji je nizak poveća, a da se nivo prava koji je visok i održi na tom nivou. U odnosu na države u okruženju i šire, Srbija ima jako pozitivno zakonodavstvo, koje je afirmativnog karaktera za nacionalne manjine. Nacionalna vijeća trebaju biti pokretači određenih procesa i postupaka koji će se događati u njihovom budućem radu i djelovanju u čemu će ih podržati Ministarstvo«, naveo je državni tajnik.
Prigodom susreta predstavnici vijeća predstavili su svoj rad i osnovne probleme s kojima se suočavaju pripadnici tih zajednica.
Ministar Žigmanov je ovom prigodom najavio i da će uskoro početi i bilateralni susreti predstavnika ministarstva i nacionalnih vijeća, što je bio i prijedlog jednog broja nacionalnih vijeća.
Otvorena pitanja i izazovi
Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić je u izjavi za medije ocijenila kako postoji puno otvorenih pitanja i izazova kada je riječ o ostvarivanju manjinskih prava u Srbiji.
»Smatramo da je izbor Tomislava Žigmanova za resornog ministra najbolji mogući izbor budući da je to osoba koja dobro poznaje manjinska prava i koja će se dobro zalagati za njihovo bolje ostvarivanje i koja u tom smislu može pridonijeti europskom putu Srbije. Hrvatsko nacionalno vijeće je dosta dugo ukazivalo na to da proračunska sredstva koja se izdvajaju za rad nacionalnih vijeća nisu dostatna. Ta su sredstva na razini potreba jedne udruge, a ne krovne institucije neke zajednice. Čak su i prošle godine neka sredstva za tu namjenu bila umanjena, bila je manja uplata. To je prvo pitanje koje se mora rješavati. Treba vidjeti i proračunski fond za nacionalne manjine koji je prošle godine raspisan, a zapravo nikada nije realiziran do kraja. A možda i najveće otvoreno pitanje jest Akcijski plan za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, vezan za Poglavlje 23, koji nije završen i na koji smo imali puno prigovora. U prošlom Akcijskom planu bilo je puno simulativnih aktivnosti koje nisu rješavale pitanja nacionalnih manjina i mi inzistiramo na tome da se svako od pitanja riješi do kraja na način da zaista dođe do pomaka u ostvarivanju naših prava. Dokle god se to ne dogodi i ne vidi na papiru, mi nećemo dati našu suglasnost za zatvaranje. Nadamo se da će sada s ministrom Žigmanovim taj plan dobiti okvir pravog europskog dokumenta i da će se u njemu zaista naći sadržaji koji se tiču poboljšanja položaja nacionalnih manjina«, izjavila je Vojnić.
Predsjednik Nacionalnog vijeća romske nacionalne manjine Dalibor Nakić rekao je da su prioriteti rada tog tijela aktivnosti koje se odnose na obrazovanje, širenje afirmativnih mjera, povećanje broja stipendija za srednjoškolce i studente, povećanje kvota za upis u visokoškolske ustanove, a svakako i širenje mreže pedagoških studenata za rad s romskom djecom, kao i širenje mreže nastavnika koji predaju izborni predmet Romski jezik s elementima nacionalne kulture.
»S druge strane, u fokusu nam je osnivanje Novinsko-izdavačke agencije, kao ustanove čiji je osnivač Nacionalno vijeće, kako bismo mogli njegovati i pisanu riječ na romskom, a sve u cilju očuvanja našeg romskog jezika. Romski jezik se nalazi na UNESCO-ovoj listi jezika koji izumiru, koje treba zaštititi. Ono što trenutno naše nacionalno vijeće radi jeste kreiranje udžbenika za sedmi i osmi razred za izborni predmet, radili smo udžbenike od prvog do šestog razreda, urađen je nastavni plan i program, tako da ćemo kompletirati udžbenike za osnovnu školu. Nemamo nastavu na romskom, imamo samo izborni predmet, a ono što je važno reći za obrazovanje jeste da Romi imaju čitav jedan set mjera koji se odnosi na upis učenika u srednje škole, studenata u visokoškolske ustanove, a tu su i stipendije za sve njih«, kaže Nakić.
Predsjednik Nacionalnog vijeća rusinske nacionalne manjine Joakim Rac kao ključni problem te zajednice naveo je sve manji broj Rusina u Srbiji.
»Ima nas sve manje, sve je manje djece koja se upisuju u škole na rusinskom jeziku. Očekujemo rezultate popisa stanovništva, kad vidimo koliko nas ima postavit ćemo nove zadatke pred nas. Što se tiče ovog sastanka, bit će ovo prilika da se upoznamo, jer su izabrani novi sazivi nacionalnih vijeća, te da napravimo zajedničke korake na unaprjeđenju našeg položaja«, kaže Rac.
H. R.
