Kultura
Pregled književnih gibanja
Časopis za književnost i umjetnost Nova riječ, kojega izdaje Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u suradnji s NIU Hrvatska riječ, prisutan je na sceni već skoro jedno desetljeće (okrugla obljetnica bit će u lipnju). Dvobroj ovoga časopisa za 2022. godinu, koji je tiskan početkom godine, predstavljen je prošloga tjedna, 13. veljače, u Subotici, u prostorijama ZKVH-a.
Novi dvobroj na blizu 350 stranica donosi bogat i raznolik sadržaj, uz sudjelovanje brojnih autora iz Srbije i inozemstva, navela je v. d. ravnateljice ZKVH-a i izvršna urednica Nove riječi Katarina Čeliković. Časopis se, kako je podsjetila, bavi književnom baštinom i suvremenom knjiškom produkcijom ovdašnjih Hrvata, a prate se i književna dešavanja u Hrvatskoj, kao i u prostorima većinske i manjinskih književnosti u Vojvodini.
Pučko pjesništvo
Prva cjelina u novom broju predstavlja scenu hrvatskih pučkih pjesnika u Vojvodini okupljenu oko susreta Lira naiva, a u povodu dvadesete obljetnice te manifestacije.
»Naša književna scena živi u dva segmenta: prvi čine etablirana imena koja se bave pisanjem, a drugi je pučka scena koja je dosta živa i dobro organizirana kroz godišnje susrete Lira naiva. Trenutno ih ima pedesetak. Godišnje, troje ili četvero od njih objavi i svoju samostalnu knjigu u nakladi neke udruge ili vlastitoj. Nakon dvadeset godina Lire naive, sačinili smo i antologiju ovog pjesništva. Zbog toga i njima posvećujemo pažnju u časopisu Nova riječ«, rekla je Čeliković.
U povodu 150. godišnjice rođenja Antuna Gustava Matoša (koja će biti obilježena ove godine i programima u Srbiji) Nova riječ donosi zamišljeni intervju s Matošem kojega je napisao književnik Lajčo Perušić, a tu je i igrokaz Na Badnje veče znamenitog Hrvata iz Banata, Starčevca Miše Brajca (originalno objavljen 1928.).
Čeliković je ukazala i na novu rubriku u kojoj se, sumirajući najznačajnija ostvarenja u protekloj godini, predstavlja književna produkcija u Hrvatskoj (o kojoj piše stalni suradnik časopisa, hrvatski književnik vojvođanskog podrijetla Neven Ušumović) i knjiška produkcija Hrvata u Srbiji (autorica Nevena Baštovanović).
»Mislimo da, glede autora i suradnika u časopisu, imamo na koga računati. Također, mislimo da je važno da književna periodika izlazi u tiskanom izdanju, unatoč virtualnom, digitalnom svijetu u kojem živimo«, zaključila je Katarina Čeliković.
Književna susretanja
I u ovom broju Nove riječi nastavljena je praksa predstavljanja suvremenog pjesništva nacionalnih zajednica s kojima Hrvati u Srbiji žive u kulturnome doticaju. Nakon pjesništva vojvođanskih Mađara, Slovaka, Rusina i Rumunja, aktualni dvobroj donosi izbor iz recentnog srpskog pjesništva, odnosno izbor iz poezije dobitnika Brankove nagrade od 2011. do 2021. godine. Temat je priredio suradnik časopisa i pjesnik Darko Baštovanović.
»Brankova nagrada predstavlja jednu od najprestižnijih nagrada u području pjesništva, a dodjeljuje je Društvo književnika Vojvodine za najbolju prvu pjesničku knjigu autora do trideset godina. Nagrada je ustanovljena 1954., a prvi dobitnik bio je veliki vojvođanski pjesnik Vasko Popa koji je nagradu dobio za knjigu Kora. Ta je knjiga u ono vrijeme izazvala tektonske promjene kada su u pitanju pjesnička stremljenja, čak i u europskim prostorima. U vrijeme postojanja hibridnog srpsko-hrvatskoga ili hrvatsko-srpskog jezika ovu su nagradu dobivali i prestižni hrvatski pjesnici Tito Bilopavlović i Dražen Katunarić. Mislim da na ovome nećemo stati, treba svakako nastaviti i nadalje iščitavati suvremeno srpsko pjesništvo i ukazivati na one momente koji su važni za književna gibanja«, kazao je Baštovanović.
Predstavljanje u Novom Sadu
Novi dvobroj Nove riječi imat će svoju promociju i na ovogodišnjem Sajmu knjiga u Novom Sadu, 13. ožujka, s početkom u 15 sati.
Uređivački pristup
Urednik kulturne rubrike u tjedniku Hrvatska riječ Davor Bašić Palković pozitivnim je ocijenio što časopis Nova riječ od svoga pokretanja nastoji pridonijeti usustavljivanju književne scene vojvođanskih Hrvata, kako uređivačkim pristupom tako i krugom suradnika koje okuplja, od književnih autora do onih koji o knjigama pišu.
»Tu prije svega mislim na predstavljanje stvaralaštva kroz određene segmenate književne scene, kao što su dijalektalno pjesništvo, mlada lirika, duhovna lirika, kratka priča… Istaknuo bih i rubrike Čitanja književne produkcije koja donosi lijep broj prikaza novih i novijih knjiga na jednom mjestu, uz poneke kritike tih djela, te Kritička iščitavanja hrvatske književnosti u Vojvodini koja nam donose neke nove poglede na ono što je dio književne baštine. Tu su i tekstovi koji se odnose na umjetnost, uglavnom likovnu umjetnost i glazbu, o čemu pišu osobe iz tih područja, a zahvaljujući rubrici Kulturno-društveni dokumentarij prateći Novu riječ možete dobiti cjelovitu sliku o kulturnom životu ovdašnjih Hrvata«, kazao je Bašić Palković.
Posebna gošća promocije bila je glavna i odgovorna urednica osječkog časopisa Književna revija Tatjana Ileš koja je u novom dvobroju Nove riječi zastupljena tekstom Imaginacija panonskog prostora u prozama Adama Rajzla. Ona je, među ostalim, govorila o krizi književne periodike u Hrvatskoj uvjetovane financijskim prilikama, kao i krizi književne kritike. Inače, Književna revija surađuje s dionicima književnog života vojvođanskih Hrvata, a 2021. u časopisu je objavljen blok o dijalektalnom pjesništvu na novoštokavskoj ikavici među Hrvatima u Bačkoj.
Predstavljanje je moderirala članica uredništva Nove riječi Klara Dulić Ševčić, a bila je ovo prigoda i za razgovor suradnika o novom broju ovog časopisa.
Ravnatelj NIU Hrvatska riječ Ladislav Suknović darovao je ovom prigodom ZKVH-u pano s fotografijama nekih od najznačajnijih zbivanja u kulturi vojvođanskih Hrvata u protekla dva desetljeća. Pano je iz postava izložbe priređene povodom 20. obljetnice od osnutka NIU Hrvatska riječ.
H. R.
