Aktualno
Hrvatice na čelu institucija
Međunarodni dan žena obilježava se danas, 8. ožujka. Prigoda je to za proslaviti ono što su tijekom proteklog stoljeća žene postigle u društvu, politici i ekonomiji. Za žene se često kaže da su marginalizirane, a za žene pripadnice nacionalnih manjina da su dvostruko marginalizirane. Jesu li u takvom položaju i Hrvatice, pripadnice nacionalne manjine u Srbiji teško je utvrditi, no provjerili smo koliko su zastupljene u institucijama, ustanovama i udrugama ove zajednice.
Više uposlenica
U tri hrvatske profesionalne ustanove žene zauzimaju značajno veći broj radnih mjesta, a na čelu čak dvije su žene – Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (ZKVH), a u trećoj, Novinsko-izdavačkoj ustanovi Hrvatska riječ glavna i odgovorna urednica također je žena. Od ukupnog broja uposlenih u Hrvatskoj riječi i ZKVH-u u značajnoj mjeri brojnije su žene, dok su u HNV-u većina muškarci.
U nedavno izabranom sazivu HNV-a na dva najvažnija mjesta imenovane su žene: predsjednica i predsjednica Izvršnog odbora, a od preostalih pet članova Izvršnog odbora tri su ženskog roda. Među 29 vijećnika također ima više žena, a broj muškaraca u Vijeću veći je među dopredsjednicima – 3:1.
Odnos snaga značajno je drukčiji kada se pogledaju predstavnici hrvatskih udruga. Žene predsjednice među ukupnim brojem zauzimaju tek trećinu.
Hrvatice također još uvijek nisu prepoznate u manjinskom političkom životu, s obzirom na to da od osnutka Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini na čelu stranke nije bila niti jednom žena. Hrvatica još uvijek nije bila niti zastupnica u Skupštini Srbije.
U odnosu na ukupan broj Hrvata u Srbiji, pripadnica ženskog spola ima za 10.000 više od muškog.
»Nemoguće daj ženi«
Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić na mjestu ove funkcije je već petu godinu i kaže kako se nikad nije osjećala manje vrijednom jer je žena.
»Nikada se nisam osjećala marginaliziranom. Naprotiv, uživala sam u onom što jesam, a onda su i drugi vjerovali da ima nešto lijepo i posebno u različitosti koju sam nosila. Jedno vrijeme imala sam neobičnu želju upoznati ama baš svaku osobu na ovom planetu. Posebnost svakog čovjeka oduvijek mi je bila mistična. A žena na položaju? Isto tako. Različita osobnost, spol i karakter čini da se osobe na položaju dobro uklapaju u cjelinu kotačića koji pokreću velike sustave. Premda obično kažu: 'Ako je nešto teško daj muškarcu, a ako je nešto nemoguće povjeri to ženi' spol ipak ne bih nužno vezala za lakoću obavljanja određenog posla. Puno toga na to utječe, a najviše od svega jesmo li pravu osobu postavili na, za nju, pravo mjesto«, kaže Vojnić.
Katarina Čeliković na mjestu v. d. ravnateljice ZKVH-a je od prošle godine. Iznimno je aktivna u kulturnom i duhovnom životu zajednice što kaže da ne bi uspjela bez potpore obitelji, naročito supruga.
»Potpuno je jasno da žena u poslovnom svijetu uvijek nosi sa sobom još nekoliko životnih uloga, najčešće uloge majke, potom kućanice i supruge. Žena ne može isključiti ove uloge što joj otežava napredovanje u poslovnom svijetu. Najčešće žena uzima bolovanje za dijete, teže se odlučuje za poslove vezane uz putovanje, dulje odsustvovanje iz obitelji. Muškarci, a najčešće i poslodavci, jednostavno računaju na to da će žena obaviti poslove vezane uz djecu i kuću. Samo ako žena ima podršku muža, ako dijele sve poslove, može ravnopravno sudjelovati u poslovima vezanim uz vodeće pozicije. Moja velika sreća je što s mužem od početka braka, to je sada već punih četrdeset godina, dijelim brigu oko obitelji pa čak i poslovnih aktivnosti. U nacionalnom smislu važno je imati stav, onaj životni i djelovati u struci. Bilo je situacija u kojima sam shvatila da nacionalnost može biti otežavajuća okolnost, što najčešće jest vezano uz one koji javno djeluju. Žene koje su tihe nisu izložene diskriminaciji po nacionalnom ili nekom drugom kriteriju – a to nam govori da danas nije lako biti žena u javnom životu. Dakle, ja sam imala sreću«, poručuje Čeliković.
J. D. B.
