Tema

Godišnji pad proizvodnje za dva do tri posto

Pavle Firanj, poljoprivrednik iz salaša Nenadić, prije 18 godine odlučio se za mliječno govedarstvo. Izgradio je suvremenu farmu, a kako kaže opstao je u toj proizvodnji samo zahvaljujući upornosti.

»Kada smo podizali farme, pomogla je mljekara, ali neki nisu uspjeli vratiti kredite i zatvorili su farme. Mi smo izgurali. Počeo sam ja, u posao se uključio i sin i mogu reći da smo opstali samo zahvaljujući našoj upornosti, jer su mnogo veće farme od naše zatvorene i ti nekadašnji stočari danas se bave ugostiteljstvom ili nekim drugim poslovima«, kaže Firanj i dodaje da je stočarima veliki problem osigurati dovoljno zemlje za proizvodnju stočne hrane.

Pomoć jeste državna zemlja koju dobivaju bez dražbe, što znači po realnim cijenama, ali je ta zemlja često i po 30 kilometara daleko, što povećava troškove, a to između ostalog znači da se ne koristi stajnjak iako ga stočari imaju dovoljno za kvalitetno gnojenje.

»Stočari imaju pravo prečeg zakupa za državno poljoprivredno zemljište, ali sada se sve češće događa da dobijemo zemlju koja se vraća u restituciji. Dobro se zna koje će parcele ići u restituciju, pa zašto se onda ta zemlja daje nama stočarima? Moj prijedlog je da se postojeći ugovori o zakupu produže barem na još 10 godina. Nama ta državna zemlja znači za proizvodnju stočne hrane, jer znamo koliko je zemlja skupa i kako je nije lako kupiti. U Somboru i okolici puno je mladih poljoprivrednika koji pokušavaju održati stočarsku proizvodnju, imaju dugoročne kredite i duži zakup bi pomogao da ljudi opstanu u tom poslu«, kaže Firanj.

Problemi gomilani desetljećima

Kao i Pavle Firanj u sličnom položaju su i drugi stočari. Uz probleme sa zakupom državne zemlje briga im je i cijena mlijeka koja se odlukom otkupljivača preko noći može sniziti za nekoliko dinara. U sličnoj situaciji su i proizvođači svinja. Trenutačna otkupna cijena je 220 dinara, a proizvođačka 300 dinara po kilogramu. Poljoprivrednici ukazuju i na dug od 35 milijardi dinara koliko se za razne poticaje duguje proizvođačima, koji se sada pribojavaju da će dug biti isplaćen iz ovogodišnjeg agrarnog proračuna. Ratari podsjećaju i da je Srbija 10 godina bez Strategije razvoja poljoprivredne proizvodnje, iako je za njenu izradu plaćeno 16 milijuna eura. Sve ove primjedbe stočari su iznijeli na sastanku koji je Gospodarska komora Zapadnobačkog okruga organizirala s poljoprivrednicima.

Posljedica je to višedesetljetnih problema u ovom području poljoprivrede, a to pokazuju i podaci o višegodišnjem stalnom padu proizvodnje. Godišnja proizvodnja u stočarstvu u Srbiji pada za dva do tri postotka. Negativan trend bilježi se u svim granama stočarstva, osim u ovčarstvu.

Od zemlje koja je prije dvadesetak godina izvozila i 10.000 tona kvalitetnog junećeg mesa u Europsku uniju, uglavnom u Italiju i Grčku, Srbija je postala zemlja koja je prošle godine izvezla svega 500 tona na tržište Europske unije. Postoje nova tržišta, kao što su Kina i Saudijska Arabija, ali nedostaju količine i konkurentna cijena.

U proizvodnji svinjskog mesa Srbija zadovoljava 90 posto svojih potreba, nedostaje mesa za preradu, pa se zato uvozi čvrsto masno tkivo i zamrznuta svinjska plećka i koristi u daljoj proizvodnji.

Proizvodnja mlijeka zadovoljava domaće potrebe, a viškovi se izvoze u zemlje CEFTA-e, dok samo dvije kompanije ostvaruju izvoz u Rusiju.

»Sam podatak da je odnos biljne i stočarske proizvodnje u korist biljne 72:28 govori o stanju u stočarstvu. Nekada je taj odnos bio 60:40 u korist biljne proizvodnje, a u razvijenim zemljama Europe taj odnos je 60:40, ali u korist stočarske proizvodnje«, kazao je tajnik Odbora za stočarstvo PKS Nenad Budimirović.

On je u Somboru prilikom razgovora sa stočarima kazao da je ukupna vrijednost stočarske proizvodnje u Srbiji 176,19 milijardi dinara. Govedarstvom se bavi skoro četvrtina registriranih poljoprivrednih gospodarstava, a svinjogojstvom više od 56 posto.

Veći poticaji u 2023. godini

Rebalansom proračuna u 2022. godini poljoprivredni proračun povećan je za 16 milijardi dinara, a u 2023. agrarni proračun dostigao je skoro 80 milijardi dinara.

»Od tog iznosa 68,7 milijardi dinara bit će kroz razne poticaje isplaćeno poljoprivrednim proizvođačima. Za direktna plaćanja 46,9 milijardi, za mjere ruralnog razvoja osam milijardi dinara, IPARD program 6,3 i za projekt tržišno orijentirane poljoprivrede koji Ministarstvo poljoprivrede provodi sa Svjetskom bankom izdvojeno je 2,2 milijarde dinara. Oko 35 milijardi ovih sredstava ide u stočarsku proizvodnju. Radit ćemo na tome da uspostavimo takav sustav da u momentu podnošenja zahtjeva budete sigurni ispunjavate li uvjete natječaja ili ne«, kazao je rukovodilac grupe za stočarstvo u Ministarstvu poljopriverde Nenad Terzić.

On je najavio izmjenu Zakona o poticajima i ruralnom razvoju koji će dati mogućnost podošenja zahtjeva elektroničkim putem, povećanje premije za mlijeko s 10 na 15 dinara, da se poticaj po kvalitetnom muznom grlu s 25.000 povećava na 30.000 dinara, i konačno u 2023. godini uspostavu kontrola kvalitete sirovog mlijeka preko Nacionalnog referentnog laboratorija.

U cilju zaštite domaće stočarske proizvodnje Vlada Srbije je prije tri tjedna usvojila Odluku o uvođenju posebne takse na uvoz mlijeka i sireva.

»Za uvezenu litru mlijeka taksa je 15 dinara, a za sir 30 dinara po kilogramu«, kaže Terzić.

Ovo povećanje premije za mlijeko i poticaja za muzna grla treba biti pomoć poljoprivrednicima, a potrebna im je s obzirom na niske otkupne cijene i skupu hranu.

Z. V.