Aktualno

Godina velikih planova i infrastrukturnih projekata

Na VII. sjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća koja je održana 30. ožujka u prostorijama HKPD-a Matija Gubec u Rumi jednoglasno su (s 24 glasa) usvojena godišnja i financijska izvješća i završni računi HNV-a, ZKVH-a, godišnji i financijski plan rada Fondacije Cro-Fond za 2023. godinu, te izvješće o radu i poslovanju NIU Hrvatska riječ u 2022. godini, kao i plan rada u 2023. godini. Najopsežnija točka dnevnog reda odnosila se na plan rada Hrvatskog nacionalnog vijeća u 2023. godini. Ova godina će, prema riječima predsjednice Jasne Vojnić, biti godina značajnih infrastrukturnih projekata, a kako je najavila planirano je svečano otvorenje Hrvatske kuće u Subotici 24. lipnja, na Dan rođenja biskupa Ivana Antunovića, koji je jedan od četiri praznika hrvatske nacionalne zajednice u Srbiji.

»Znam tko sam – graditelj«

Budući da je otvoreno čak 10 gradilišta, ovogodišnji moto HNV-a bit će »Znam tko sam – graditelj«. Od infrastrukturnih projekata Jasna Vojnić je u svom izvješću istaknula Hrvatski školski centar u Subotici koji je ušao u mrežu srednjih škola AP Vojvodine, ali se još čeka odluka Skupštine grada Subotice o mreži vrtića i osnovnih škola, pronalazak adekvatnog prostora za edukacijsko-rekreativni centar na primorju, završetak, opremanje i svečano otvaranje Hrvatske kuće u Subotici, nastavak obnove rodne kuće bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu, opremanje prostora Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu, završetak kuće monoštorske župe, dogradnja i opremanje kuće u Sonti, otkup placa za kuću u Vajskoj i izgradnja sportskog terena u Baču. Uz pomoć financijskih sredstava Vlade Hrvatske planirana je izgradnja i obnova vrtića u Tavankutu, Aleksandrovu, Subotici i jaslica u Monoštoru.

»Kao prvi veliki ishod planiramo završiti i otvoriti Hrvatsku kuću, koju financira Vlada Hrvatske. Osim toga, radit ćemo i na drugim institucionalnim projektima koje smo započeli. Od onoga što nismo započeli to će biti rekreacijsko edukacijski centar na primorju koji smo već prije korone dogovarali s ministrom mora i prometa Olegom Butkovićem. Budući da imamo drugačiju političku situaciju u Srbiji s imenovanjem ministra u Vladi, bazirat ćemo se i na odnose s državom u smislu uspostavljanja veza s ministarstvima i institucijama u Srbiji i s rješavanjem nekih dugo neriješenih političkih pitanja kao što su osnivanje Hrvatskog školskog centra i povrat Hrvatskog doma u Srijemskoj Mitrovici. Hrvatski dom u Srijemskoj Mitrovici treba biti na dnevnom redu, jer je to jednako političko pitanje kao i Hrvatski školski centar. Budući da nema pravni kontinuitet, to mora biti politička odluka«, istaknula je Vojnić.

Uključivanje lokalnih samouprava u financiranje

U prošloj godini HNV je od Srbije dobilo 12,9 milijuna dinara, od Vlade Autonomne Pokrajine Vojvodine 4,7 milijuna, Grada Subotice 600.000 i Općine Šid 50.000 dinara. Sveukupno HNV na godišnjoj razini dobija 18,3 milijuna dinara. Na početku godine HNV je bilo u minusu 10 milijuna, a uz pomoć Vlade Hrvatske osigurano je nesmetano funkcioniranje.

»Da nemamo pomoć Hrvatske, ne bismo mogli raditi, ali za dobar projekt i za dobru ideju novac će se uvijek naći. U ovoj godini planiramo u financiranje HNV-a uključiti sve jedinice lokalne samouprave gdje je u službenoj uporabi hrvatski jezik. Sada nas financiraju samo Grad Subotica i Općina Šid, a trebali bi i Grad Somor, Općina Apatin, Općina Inđija, Srijemska Mitrovica i ostali gradovi gdje je hrvatski jezik u službenoj uporabi. Ponovili smo zahtjeve prema jedinicama lokalne samouprave i inzistirat ćemo na tome. Također, ići ćemo ka razvojnoj agenciji. Trebamo osobu koja će se profesionalno posvetiti pisanju projekata. Jedan od načina racionalizacije troškova je nabava službenog vozila HNV-a, jer sada plaćamo putne troškove za svoja vozila. Kada su u pitanju kadrovski uvjeti rada, upraviteljica Fondacije Antun Gustav Matoš Katica Naglić dala je ostavku. U HNV-u je potrebno uposliti jednu osobu u obrazovanju, projekt menadžera i pr menadžera, za što ćemo tražiti financijska sredstva. Bilo bi dobro da u Hrvatskoj matici iseljenika ponovo imamo jednu uposlenu osobu koja bi bila zadužena za naše studente i udruge«, kazala je Vojnić.

U planu HNV-a je i izrada registra hrvatske akademske zajednice, strategije kulture, strategije obrazovanja, strategije gospodarstva, projekt za Muzej Hrvata u Srbiji, protokol o djelovanju prema institucijama Europske unije, registar stručnog kadra, zbirka znamenitih Hrvata, bilten tri institucije, registar socijalnih potreba, bilten o stanju u hrvatskim udrugama, bilten o najboljim učenicima, formiranje mreže savjeta roditelja, susret elektora s potpisnicima, studijske ekskurzije elektora, studenata iz Srbije i Hrvatske, susreti uposlenih tri hrvatske institucije, koordinacija izabranih osoba u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini i narodnih zastupnika, izrada baze članova savjeta za međunacionalne odnose u lokalnim samoupravama, te obilazak predsjednika općina i predsjednika mjesnih zajednica. Također, u planu je uspostavljanje veza sa srpskim i drugim manjinskim institucijama u Srbiji. Što se tiče povrede prava, u planu je izrada protokola o postupanju u slučajevima povrede prava, završetak strategije gospodarstva i njena provedba, stručno usavršavanje kadra, promocija obrazovanja, te odlaska na stručno usavršavanje jedne osobe u Bruxelles na šest tjedana. Što se tiče kulture, naglasak je na povezivanju sa Zaprešićem, otvaranje Drame na hrvatskom jeziku u kazalištu u Subotici, zaštita baštine od značaja. Kada je riječ o informiranju, u planu je izrada integrativnog portala, kako bi svi sadržaji iz hrvatske zajednice bili dostupni.

Uspješno realiziran plan rada

Većinom glasova usvojeno je izvješće o poslovanju, završni račun i financijsko izvješće ZKVH-a za 2022. godinu.

»Uspjeli smo potpisati 10 značajnih sporazuma o suradnji s institucijama u Hrvatskoj i završiti desetogodišnje znanstveno istraživanje, terensko-etnološko istraživanje Hrvata u Vojvodini koje je rezultiralo četvrtom knjigom monografijom o Hrvatima u Banatu. Organizirali smo i suorganizirali nekoliko znanstvenih skupova u Pečuhu, u Subotici, a i bili sudionici na nekoliko stručnih skupova. Tiskan je 13. svezak Godišnjaka za znanstvena istraživanja, a bili smo sunakladnici devet publikacija. Svake godine, pa tako i prošle, radili smo na arhiviranju arhivske građe, radio i televizijskih emisija, objava na našem youtube kanalu, a radili smo i na prikupljanju zavičajne knjižnice. Treće područje je nastavak institucionalizacije i povezivanje akademske likovne i glazbene umjetnosti, književne scene, produkcija izložaba, koncerata i nastavak izlaženja časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ, te suradnja s drugim institucijama u Vojvodini, Hrvatskoj i Mađarskoj. Jedan od značajnijih iskoraka bio je koncert ansambala tradicijske glazbe nacionalnih zajednica Cvijet raznolikosti u Novom Sadu, gdje smo sudjelovali u okviru koncerta s glazbom tamburaša iz bačkog, bunjevačkog, šokačkog i srijemskog prostora. Sudjelovali smo na više manifestacija, ali ono što je ostavilo naročiti dojam je manifestacija ‘Osijeku s potpisom Hrvati iz Vojvodine’, gdje je nastupio najveći broj reprezentativnih udruga i pojedinaca. Preko projekta, kojeg smo imali zajedno s HNV-om i Fondacijom Cro-Fond, podijelili smo tehničku opremu hrvatskim udrugama kulture«, istaknula je v. d. ravnateljice Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković.

Najznačajniji osnovni prihodi Zavoda su dotacija Pokrajine koja je u 2022. godini izdvojila 10,5 milijuna. Ostali dio prihoda su dotacije iz Ministarstva kulture, Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Vidljivi rezultati

Vijećnici su jednoglasno usvojili godišnje izvješće o poslovanju Fondacije Cro-Fond u 2022. i godišnji i financijski plan rada u 2023. godini.

»Osobitno nam je drago, jer smo uspjeli postići značajne rezultate po nekoliko programa iz područja kulture. Radi se o programu tehničke podrške udrugama gdje smo uspjeli s 2,2 milijuna dinara prikupljenih sredstava pomoći 30 udruga. Smatramo da je taj tehnički impuls značajan i da će većina udruga moći lakše raditi. Značajnim uspjehom u području kulture smatramo i prikupljanje dovoljno sredstava kako bismo podržali organiziranje zbirnih manifestacija naše zajednice iz sve tri etničke skupine: Srijemce, Šokce i Bunjevce. U području socijalnog programa koji je sve popularniji i prepoznatljiviji, imamo dvosmjeran uspjeh u smislu prikupljanja donacija, a raspodjela ide prema cijeloj zajednici. Završit ćemo strategiju gospodarstva i na osnovu toga okrenuti se ka realizaciji strateških ciljeva. Već za Uskrs nastavit ćemo davati socijalne programe. Pokušat ćemo prikupiti sredstva kroz humanitarne koncerte i humanitarne izložbe i na taj način pomoći ljudima i u drugim vrstama potreba. Radujemo se što će biti formirana dva povjerenstva, jer mi se u svom radu oslanjamo na HNV, na župe, udruge i pojedince i mislimo da to daje vidljive rezultate i da Cro-Fond polako zauzima vidljivu poziciju u svojoj zajednici«, izjavio je upravitelj Fondacije Lazar Cvijin.

Vijećnici su dali pozitivno mišljenje na izvješće o radu i planu poslovanja NIU Hrvatska riječ u 2022. i 2023. godini, kao i na revidirani financijski plan poslovanja novinske kuće.

»NIU Hrvatska riječ se tijekom 2022. godine suočavala s poteškoćama vezano za povećanje cijene papira, što je naš i najosnovniji element u funkcioniranju, kao i s povećanjem cijene energenata. To je bila najveća poteškoća u funkcioniranju i razlog zašto smo imali smanjen opseg nakladničke djelatnosti. Što se tiče našeg tjednika Hrvatska riječ, podlistaka Hrcko i Kužiš, to je i dalje bilo na razini kako je bilo i prijašnjih godina. Međutim, zahvaljujući subvencioniranim sredstvima od strane APV prevladali smo sve te poteškoće i mogli smo planirati ovu godinu u istom opsegu«, kazao je ravnatelj NIU Hrvatska riječ Ladislav Suknović.

Hrvatska riječ je prošle godine realizirala projekt prekogranične suradnje s Plavom vinkovačkom, a emisiju Hrvatska rič iz Vojvodine, koja je dio tog projekta novinari Hrvatske riječi redovito pripremaju.

Pod točkom razno Jasna Vojnić je najavila natječaje za projekte prekogranične suradnje, a za taj natječaj Ministarstvo regionalnog razvoja i Fondova EU izdvojit će skoro 530.000 eura. Odlučeno je da će u okviru socijalnog programa za Uskrs svaki vijećnik preuzeti po jedan bon u vrijednosti od 5.000 dinara, koji će dalje distribuirati ljudima u potrebi u svojim mjestima. Vijećnicima je podijeljena Promemorija saziva HNV-a i ukazano im je da je pročitaju i analiziraju, o čemu će biti riječi na idućoj sjednici HNV-a koja se planira održati u Baču.

S. D.