Širom Vojvodine

Vajska, selo koje se guši u dimu spaljene plastike

Najzagađenije selo u Srbiji, ekološka katastrofa, vojvođanski Černobilj, selo koje se guši u kancerogenom dimu. Sve to je selo Vajska koje je proteklih tjedana postalo značajna vojvođanska ekološka tema. Problem spaljivanja sekundarnih sirovina, uglavnom plastičnih kablova, kako bi se iz njih dobio bakar, nije od jučer, ali čini se da je ova pojava uzela maha pa se otpad spaljuje u dvorištima, na postorima oko sela, a Vajštance guši smrad i dim.

Tihi ubojica koji skraćuje živote

Nije pretjerano reći da polovina mještana Vajske živi od sakupljanja, prerade i trgovine sekundarnim sirovinama. I nikome to ne bi bio problem da se iz tih sekundarnih sirovina materijal koji ima vrijednost na tržištu ne dobiva spaljivanjem otpada. Kažu mještani Vajske tako je dvadeset godina unazad, a tragovi spaljivanja vidljivi su oko sela. Pojedine lokacije uz samu su međunarodnu rutu biciklističke staze i granicu s Hrvatskom, a sada su sve češće mjesto spaljivanja i dvorišta kuća. Sakupljači sekundarnih sirovina tako dobiju bakar koji na tržištu dostiže cijenu od 600 do 700 dinara po kilogramu, a ostali mještani Vajske dobiju kancerogene nusprodukte od kojih se ne mogu zaštititi ni oni ni njihove njive. Stručnjaci kažu kako se sagorijevanjem plastike dobivaju dioksini, furani i druga ugljikovodonična jedinjenja koja su izuzetno kancerogena. Ipak, nikakvih sankcija za one koji spaljuju otpad nema.

Da se problem može riješiti i da je ključ rješenja u rukama institucija poručeno je s tribine koja je nedavno održana u Vajskoj. Tribinu je organizirala Udruga građana Moj Bač, i to na otvorenom jer iz Mjesne zajednice nisu dobili odobrenje da tribinu održe u Vatrogasnom domu.

Meteorolog, osnivač Nacionalne ekološke organizacije Milenko Jovanović rekao je na tribini da nisu odgovorni oni koji spaljuju kablove i otpad bez posljedica i bez kontrole.

»Ljudi na taj način omogućuju svojim obiteljima egzistenciju. Ali, to je tihi ubojica i dugotrajno će skraćivati živote mještanima. Krive su institucije koje moraju provoditi zakone i propise. Rješenje je da se zaustavi krajnji sakupljač sirovine, koji to prodaje nekoj velikoj kompaniji. To država može riješiti za čas. Dakle, rješenje je jednostavno«, kazao je Jovanović.

Jedni nisu nadležni, drugi nemaju dokaza

Tko bi trebao zaustaviti spaljivanje otpada u Vajskoj? Prva adresa kojoj se Hrvatska riječ obratila bilo je Pokrajinsko tajništvo za urbanizam i zaštitu životnog okoliša. U odgovoru koji smo dobili upućeni smo na Općinu Bač, točnije komunalnu inspekciiju i inspekciju za zaštitu okoliša općine kojoj pripada mjesto Vajska.

Kako se navodi u odgovoru Općine Bač, inspekcija redovito izlazi na teren zbog spaljivanja otpada kako bi se izdvojile sekundarne sirovine: bakar, željezo, aluminij-bakar.

»Spaljivanje otpada se vrši u ataru naselja Vajska i dvorištima kuća. Spaljivanje se najčešće vrši kada inspekcija ne radi, rano ujutru i u večernjim satima. Uglavnom otpad spaljuju Romi, a kako sami kažu od toga žive, to im je jedini izvor prihoda«, navodi se u odgovoru.

Komunalni inspektor svaku prijavu s dokazima procesuira, izdaje perkršajni nalog. U odgovoru se dalje navodi da u rješavanje problema spaljivanja otpada moraju biti uključeni građani, MUP – ekološki odjel, poljočuvari, kao i »da se iznađe zakonsko rješenje, da se otpad reciklira u za to predviđenim postrojenjima«.

Problem spaljivanja otpada u Vajskoj na dnevni red lokalne skupštine u Baču pokušali su »progurati« članovi vijećničke skupine Moj Bač, ali tri vijećnika koliko imaju nisu dovoljna da njihova inicijativa postane i tema o kojoj bi se raspravljalo na sjednici Skupštine općine Bač.

»Prva adresa je lokalna samouprava koja treba tražiti da sve razine vlasti rade svoj posao. Ako nešto nije u nadležnosti općine, onda inicirate da netko tko je nadležan to radi. Ali ako se spaljivanje događa svakodnevno, a vi imate jednu ili dvije podnijete prijave, što vam to govori? Govori o potpunoj nezainteresiranosti«, kaže predsjednik Udruženja građana Moj Bač Zdravko Vulin.

Vulin kaže da njihovi napori da se spriječi zagađenje okoliša u Vajskoj nije usmjereno protiv Roma koji se bave tim poslom.

»Romi su naši susjedi, Općina Bač je višenacionalna sredina gdje ljudi žive u miru. Nisu Romi dio problema već je prirodno da oni budu dio rješenja. Ali ako se na njih gleda samo na broj koji će glasovati za vladajuću strukturu, onda je to potpuno pogrešan pristup ovoj situaciji. Ali za rješenje problema potrebna je zainteresiranost i aktivnost prvo tijela općine, pa zatim svih ostalih državnih tijela koja su nadležna. Mi ćemo u okviru zakona podnijeti sve inicijative i pravne načine da pokrenemo rješavanje ovog problema. Tražimo samo da institucije rade svoj posao. Tražimo da se nađe način da ti ljudi ne zagađujući okoliš, svoj i svojih susjeda i sugrađana, nađu način legalan, zakonski, ekološki da zarađuju za svoje obitelji«, kazao je Vulin.

Za sada općina odbija slučaj paljenja otpada u Vajskoj staviti na dnevni red, pa će tako pitanje zdravlja mještana Vajske ostati problem kojim će se baviti oporbeni vijećnici.

DSHV: Trajno eliminirati ekološku opasnost

Za sustavno rješenje ovog problema zalaže se i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini.

»Vajštanci se opravdano boje za svoje zdravlje, istovremeno naglašavajući da se ovakvim aktivnostima dovodi u pitanje i imovina i poljoprivredne kulture. Dokaz toga su česte intervencije vatrogasaca. Ipak, praksa se uporno ponavlja. Time se, osim okoliša u selu, degradira i priroda, vode i cijeli ekosustav Prekograničnog rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav u kojem se ovo područje nalazi«, navodi se u priopćenju DSHV-a.

DSHV ukazuje da je potrebno da se rješenju ovoga problema priđe sustavno i da se trajno eliminira ekološka opasnost, a istovremeno omogući stanovnicima Vajske koji se bave sakupljanjem sekundarnih sirovina da svoj posao nastave obavljati.

»Rješenje za to su strojevi koji mehanički odvajaju metal od materijala kojim je obložen, dakle bez termičkog obrađivanja – sigurno i neškodljivo. Ukazujemo da je, budući da je riječ o dobrobiti zajednice, koja se uz to nalazi u pograničnom području, moguće takav stroj nabaviti i uz pomoć sredstava Europske unije (pretpristupni fondovi), te uvesti princip dobre prakse edukacijom korisnika ovakvih strojeva«, navodi se u priopćenju.

DSHV naglašava da se zanemarivanjem ovog velikog problema, ali i inzistiranjem za kažnjavanjem bez trajnoga rješenja, mogu pogoršati međunacionalni odnosi u Vajskoj, te zbog toga poziva sve aktere – stanovnike Vajske, lokalnu samoupravu, policiju i vatrogasne službe na dogovor i žurno rješenje ovog problema.

Z. V.