Širom Vojvodine
Kalvarijsko brdo u Srijemskim Karlovcima
Kalvarijsko brdo je jedno od brda unutar naselja Srijemski Karlovci. Proteže se usporedo s tokom Dunava i okruženo je s južne strane Matoševom ulicom, a sa sjeverne Ulicom Ivana Filipovića. Obloga oblika, profil mu je zanimljiv, budući da se na gornjem platou nalazi jedini preostali križ, a na donjem, negdje na polovici padine brda, postaje križnoga puta s ophodnom stazom. Ostalo ih je devet, u različitim fazama destrukcije: nekima je uništena gornja polovica, nekima krov, kod nekih su prizori križnog puta zatvoreni metalnim pločama, a kod drugih izvađeni. Čini se da se srušeni ostaci jedne postaje nalaze na pješačkom putu, tj. zemljanom dijelu nogostupa Matoševe ulice. Do gornjega platoa vode stube. Kalvarija je pritisnuta urbanizacijom i pojedine postaje su tik uz ograde susjednih dvorišta u Ulici I. Filipovića, odnosno uz kolovoz te ulice. Karlovačke ulice su gotovo po pravilu vrlo uske, često bez nogostupa, te postoji opasnost da će Ulica I. Filipovića nastaviti »gristi« kalvarijsko brdo.
Na križu, jednostavnom i metalnom, na kojem je ostala polovica limenog Kristovog korpusa (okrenuta prema sjeveru) nema natpisa. Nema ga ni na drugom postamentu. On je prevrnut, križu traga nema. Po riječima karlovačkoga župnika vlč. Mateja Perića, postojeći križ je naknadno postavljen kako bi se obilježilo da tu zaista jeste Kalvarija – mjesto pobožnosti katoličkoga puka.
»To se dogodilo nakon što su ostala dva križa bila devastirana i uništena tijekom 1990-ih godina, kada je započelo i uništavanje postaja. Od nekih su uzimane cigle i drugi dijelovi, druge su rušene. Već kako je kome trebalo«, kaže Perić.
On dodaje da je bilo inicijative u Skupštini općine da se Kalvarija obnovi, budući da je ovo javni prostor, no ona je preglasana«, dodaje on.
O povijesti Kalvarije u Karlovcima nije moguće saznati puno. Izgleda da je bila prisutna u prvim desetljećima obnovljene crkvenosti u Srijemu, nakon odlaska Turaka, a znakovito je i to da se u neposrednoj blizini nalazi crkva Gospe od Mira u kojoj je 1699. potpisan Karlovački mir. U prvim kanonskim vizitacijama, godine 1763., Karlovce je vizitirao biskup Josip Antun Ćolnić i u vrlo opširnom opisu župe Presvetoga Trojstva, kada je župnik bio Juraj Ljubičić, a katoličko pučanstvo činili Nijemci, Hrvati i Česi, navodi se: »Postoji kalvarijsko brdo podignuto milostinjom župljana, koja se održava iz milostinje koju ljudi daju u posudicu, osobito za vrijeme korizme iz pobožne darežljivosti«. U vojnim mapama Slavonije i Srijema Kalvarija s ubilježenim sakralnim mjestom javlja se tek 1865./69. godine.
S Kalvarije se pruža prelijep pogled na Srijemske Karlovce, Dunav, crkvu Gospe od Mira, kapelu sv. Jakova… Okružena je prelijepim borovima. Zaslužuje mnogo bolji tretman nego što ga sada ima.
M. T.
