Tema

Vojvodina šumom najsiromašnija regija u Europi

Na temelju službenih podataka posljеdnjе Nacionalnе invеnturе šuma, Autonomna Pokrajina Vojvodina spada u šumom najsiromašnijе rеgijе u Europi sa samo 7,1% šumovitosti. Šume u Vojvodini su prostorno ograničene na uske lokalitete duž riječnih tokova, Frušku goru, Vršački breg i prostore Deliblatske i Subotičke pješčare. Na ovim lokalitetima se nalazi najveći dio šumskog fonda, preko 90%, dok je manji udio rasut po ostalom prostoru Vojvodine.

Prema riječima dipl. inž. šum. dr. Marka Marinkovića, izvršnog direktora za šumarstvo ekologiju i razvoj Javnog poduzeća Vojvodinašume, ovi podatci ukazuju na veoma malu i simboličnu šumovitost vojvođanskih polja koja je nedovoljna za obavljanje minimuma opće korisnih funkcija šuma. Ističe dr. Marinković i da niska šumovitost Vojvodine predstavlja jedan od problema šumarstva ovog područja, a povećanje šumovitosti najveći izazov i zadatak koji se postavlja pred šumarsku struku.

Dugoročno i ambiciozno

Povećanje šumovitosti do optimalnih 14,32%, kako je planirano Prostornim planom AP Vojvodine, znači da je potrebno površinu pod šumama udvostručiti. Kako bi se dostigla željena površina pod šumama od 308.045 hektara potrebno je podignuti još 140.000 hektara novih šuma.

Izvršni direktora za šumarstvo ekologiju i razvoj JP-a Vojvodinašume kaže kako je problem što u Vojvodini nema dovoljno šumskog zemljišta da bi se Plan ispunio te je potrebno saditi drveće doslovce gdje god je moguće, a dozvoljeno.

»Realizacija ovog plana je dugoročna i mora uključiti sve subjekte društvene zajednice, jer je konstatirano da u Vojvodini nema dovoljno raspoloživog neobraslog šumskog zemljišta. Površine za pošumljavanje treba eventualno prepoznati u nižim klasama poljoprivrednog zemljišta, kao i uz prometnice i kanale, a u urbanim sredinama treba nastojati da slobodan prostor bude oplemenjen dekorativnom vegetacijom. Značajno bi bilo i podizanje vjetrozaštitnih pojaseva, ali u tom smislu vlasnici njiva moraju prepoznati benefite poljozaštitnih pojaseva i izuzimanja dijela površine iz poljoprivredne proizvodnje.«

Dr. Marinković navodi da je plan povećanja šumovitosti ambiciozan i ostvariv jedino angažiranjem šireg kruga aktera društvene zajednice, od jedinica lokalne samouprave do ministarstava.

»Lokalne samouprave trebaju opredijeliti zemljište za podizanje šuma, nadležna ministarstava trebaju osigurati financijska sredstva i modele održivosti gospodarenja i/ili upravljanja, a tu su i javna poduzeća za gospodarenje šumama. Čak i uz osiguravanje svih preduvjeta realizacija ovog pothvata bila bi dugoročna, jer suštinski podrazumijeva da se površina pod šuma u Vojvodini udvostruči.«

Zbog klimatskih promjena naš sugovornik ističe kako je imperativ i očuvanje postojećih šuma, u kojima će vremenom doći do zamjene vrsta, s obzirom na to da se vegetacija »pomjera« na sjever.

»Adaptivnim planiranjem i gospodarenjem šumama svakodnevno se šume brane od raznih abiotičkih i biotičkih faktora. Sušenje šuma uslijed poremećaja razine podzemnih i atmosferskih voda, poremećenih temperaturnih ekstrema, dužeg vegetacijskog razdoblja i ostalih klimatskih činitelja predstavlja veliki izazov šumarstvu današnjice. Ovo se događa u cijeloj Europi, gdje šumarski stručnjaci prave buduće modele i scenarije, te predviđaju promjene koje nam dolaze uslijed kojih se traže rješenja u alternativnim vrstama drveća. Vegetacija se ‘pomjera’ prema sjeveru, te je zamjena vrsta u budućnosti realnost. Postavlja se pitanje brzine, efekata i posljedica.«

Osim klimatskih promjena, šumske ekosustave ugrožavaju, navodi dr. Marinković, i nelegalna gradnja i nelegalne vikendice. Također, potencijalni problemi su i širenje građevinskog zemljišta, poljoprivrednog zemljišta i konverzija šumskog zemljišta.

Najviše državnih šuma

Od ukupne površine šuma na teritoriju AP Vojvodine, preko 90% je u vlasništvu države.

Šumama koje nisu državne upravljaju fizičke osobe (svega 3,8%), a u pitanju su površine manje od 1 hektara. Kako navodi dr. Marinković, u posljednje vrijeme i crkvene organizacije postaju vlasnici površina pod šumama zahvaljujući restituciji.

»Šume u vlasništvu fizičkih osoba raspodijeljene su po cijeloj Vojvodini i uglavnom su enklave u okviru poljoprivrednih površina. S druge strane, državnim šumama, posebno onim koje su nadležnosti javnog poduzeća Vojvodinašume (postoje i drugi korisnici poput javnog vodo i privrednog poduzeća ili vojnih ustanova) gospodari se organizirano, pri čemu postoji duga tradicija održivog gospodarenja šumama, te je i stanje šuma značajno povoljnije. Osim privatnih šuma u vlasništvu fizičkih osoba, u posljednje vrijeme i crkvene organizacije su postale vlasnik šuma kao posljedica provedenih postupaka restitucije. Ove šume su također zadovoljavajućeg stanja, jer su ranije bile u državnom vlasništvu i njima se gospdarilo prema istim principima kao i u ostalim državnim šumama. Ipak, iako različiti rizici koji su posljedica klimatskih promjena, a manifestiraju se u vidu sušenja šuma, vjetroloma, vjetroizvala i slično pogađaju podjednako sve šume, može se reći da su naše najvrjednije šume poput bosutskih lužnjakovih šuma i najugroženije, te treba posebnu pažnju posvetiti zaštiti tih šuma od neželjenih djelovanja.«

Pokrajinski natječaj

Najveći dio državnih površina pod šumama u Vojvodini pripada JP-u Vojvodinašume koje gospodari s četiri šumska gospodarstva u Srijemskoj Mitrovici, Pančevu, Novom Sadu i Somboru.

Prema riječima izvršnog direktora za šumarstvo ekologiju i razvoj JP-a Vojvodinašume, poduzeće se najvećim dijelom financira iz vlastitih sredstava kao rezultat poslovanja prema tržišnim principima prije svega od sječe i izrade drvnih sortimenata i njihove prodaje na tržištu.

»Primjera radi, poduzeće u biološku reprodukciju šuma uloži oko 1,5 milijardi dinara vlastitih sredstava koje zaradi na tržištu«, kaže dr. Marinković i dodaje kako će aplicirati i na aktualni natječaj Pokrajinskog tajništva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

Riječ je o dodjeli sredstava iz Godišnjeg programa korištenja sredstava iz proračunskog fonda za šume AP Vojvodine 2023. koji je najvećim dijelom opredijeljen za financiranje podizanja novih šuma.

J. D. B.