Tema

Nadamo se novom hrvatskom odjelu

Upis djece u prve razrede osnovne škole traje još mjesec dana (do 31. svibnja), a prilikom upisa roditelji se mogu izjasniti na kom jeziku žele da njihova djeca pohađaju nastavu. Pripadnici hrvatske zajednice djecu u cjelovitu nastavu, osim škola u Subotici (OŠ Matko Vuković i Ivan Milutinović) i okolici (OŠ Vladimir Nazor Đurđin i OŠ Matija Gubec Tavankut), mogu upisati i u Monoštoru (OŠ 22. oktobar).

Po riječima ravnateljice ove škole Marije Mrgić prvaše na hrvatskom jeziku naredne školske godine povest će jedna od dviju učiteljica koje su do sada bile u cjelovitoj nastavi – Elena Brdar i Lidija Marinković. Obje su spremne i kako su rekle s radošću čekaju prvaše.

Izbor je na roditeljima

Prvo i glavno pitanje je hoće li i koliko biti prvaša na hrvatskom jeziku u ovoj školi? Prva generacija učenika cjelovite nastave na hrvatskom jeziku u ovoj školi upisana je 2017. godine i prva učiteljica bila je Elena Brdar. Nekadašnji prvaši sada su već učenici šestog razreda. U cjelovitoj nastavi su i učenici sadašnjeg četvrtog razreda koje izvodi učiteljica Lidija. Nakon ove generacije, nije bila upisana niti jedna druga u nastavu na hrvatskom jeziku. Učiteljice se nadaju kako će ove godine biti zainteresirane djece.

Po njihovim riječima u školi je u tijeku testiranje učenika i još nemaju podatke o upisu djece u prvi razred. Ono što muči ovu školu, kao i mnoge druge, jest mali broj djece, koji po riječima učiteljica ima tendenciju pada. Tako će na jesen u Monoštoru dvadesetak učenika (sveukupno) prvi puta sjesti u školske klupe.

Učiteljica Lidija se ovim poslom bavi već 24 godine, i to 20 godina u srpskim odjelima, dok je posljednje četiri godine u hrvatskim odjelima. Završila je Lektorat hrvatskog jezika i jezične kulture, a prošla je brojne druge seminare, stručne skupove i obuke.

»Kada sam prešla iz srpskih odjela u hrvatske, gdje je manji broj djece (tada ih je bilo petero), bilo mi je neobično raditi, ali sam shvatila prednost malih odjela. U odjelu je puno lakše raditi, ljepše i učinkovitije. Imam mogućnost posvetiti se svakom djetetu ponaosob. Pratiti njegov rad i napredak, kako onaj usko vezan za gradivo tako i osobni interes i emotivnu zrelost svakog djeteta. Uz to imam mogućnost bolje prezentirati gradivo učenicima. To su kasnije vidjeli i roditelji, te to i cijenili, a to se vidi i po rezultatima«, priča učiteljica Lidija i dodaje kako su roditelji sigurni da je ovo bio dobar izbor za njihovu djecu.

Pozitivno iskustvo

Takvo iskustvo potvrdila nam je i učiteljica Elena, koja je vodila prvu generaciju od sedam učenika u ovoj školi.

»Danas su oni već veliki, učenici šestog razreda i svjedoče da je cjelovita nastava moguća i u Monoštoru. Kroz sve te godine rada nikada nisam imala nekakvih problema, niti sam čula nešto negativno u mjestu ili školi. Kao učiteljica radim 12 godina i imam iskustvo rada i u srpskim i hrvatskim odjelima, trenutno sam učiteljica drugom razredu na srpskom jeziku. Kada smo prvi puta krenuli s hrvatskim odjelom, gledajući iz ove perspektive, mislim da nisam bila potpuno niti spremna na sve iako sam još 2003. godine krenula na razne stručne skupove, seminare i obuke, te sam završila i Lektorat hrvatskog jezika i jezične kulture. Bio je to tada veliki izazov za naše mjesto. Sljedeće godine nije bilo zainteresiranih, a onda je došla nova generacija, sadašnjih četvrtaša, koje vodi kolegica Lidija. Vjerujem da i ove školske godine možemo imati prvi razred na hrvatskom jeziku, no ta je odluka na roditeljima«, priča Brdar.

Roditelji, kao i u svakoj školi, imaju mogućnost izbora. Važno je napomenuti da je ovo pravo Ustavom zagarantirano i da djeca u hrvatskim odjelima rade po Planu i programu Srbije, te da su nakon osnovne škole spremni upisati bilo koju srednju školu, bilo na hrvatskom ili srpskom jeziku.

U ovoj školi, osim cjelovite nastave, postoji i izborni predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture koji po riječima učiteljica pohađa veliki broj učenika – gotovo svi. Što je možda i razlog manjeg broja djece u cjelovitoj nastavi. Kao eventualni razlog za dvojbu kod upisa u nastavu na hrvatskom jeziku, učiteljica Brdar je napomenula kako misli da je u selu još uvijek prisutan strah od toga što će netko drugi reći, kao i veliki broj nacionalno mješovitih brakova.

Udžbenici spremni kao i nastavnici

Učiteljicu Lidiju čeka još jedan početak, pa smo ju pitali što je ono što je po njoj bitno da prvaši znaju kada dođu u prvi razred.

»Nije lako ponovno krenuti iz početka, ali to je ciklus koji nas prati u radu. Sve ima svoju ljepotu. Mogu reći kako su počeci najteži, ali i najslađi. Te male glavice kada gledaju onako vesele i željne rada su nešto što nas dodatno pokreće. Ono što je bitno kada dijete polazi u prvi razred jest emotivna zrelost, grafomotoričke sposobnosti, pravilno držanje olovke, da zna crtati, bojiti i da se raduje novim saznanjima«, priča učiteljica Lidija i dodaje kako će njeni četvrtaši sada krenuti u novi ciklus obrazovanja, kada će ih dočekati nastavnici i novi predmeti, te se nada kako će oni i dalje nastaviti školovati na hrvatskom jeziku.

Budući da u školi postoji već šesti razred, poznat je i nastavni kadar te su tu nastavnici koji su predmetno i jezično stručni. Kada su u pitanju njihova usavršavanja, obje su se složile da im to puno znači i da im je drago što se ulaže i u njihovo napredovanje i znanje. Uz sve naučeno, kažu da im je uvijek bio izazov ići na stručna usavršavanja u Hrvatsku, gdje imaju priliku slušati i govoriti izvorni, standardni hrvatski jezik.

»Kod nas doma se govori uglavnom naša ikavica i onda su nam usavršavanja, seminari i stručni skupovi dodatna vježba za govor, pravilnu dikciju, kao i upoznavanje kolega i kolegica koji imaju iste ciljeve kao i mi. Puno toga smo obišli zahvaljujući ovim projektima, vidjeli, naučili i dio toga i uspjeli primijeniti u nastavi«, priča Elena.

Kao i svim roditeljima u cjelovitoj nastavi, tako i Monoštorcima znači pomoć HNV-a oko financiranja udžbenika.

»Imali smo sreću da tijekom sva četiri razreda koristimo udžbenike od istog izravača – BIGZ-a i mislim da je to odlično. Gradivo se nadovezuje na prethodno i u istom je stilu, što je djeci puno lakše za praćenje. Također, uz udžbenike smo dobili i prevedene testove za matematiku i prirodu i društvo, što nama olakšava rad, a roditeljima znači financijska olakšica«, priča Lidija Marinković.

Uz sve navedeno, u školi postoji i škola tambure na hrvatskom jeziku, odnosno ogranak Muzičke škole Petar Konjović iz Sombora, a s djecom radi prof. Marina Kovač i redovito sudjeluje na brojnim natjecanjima, te su tako u ovu monoštorsku školu stigli i laureati natjecanja.

Monoštor nudi sve potrebno za kvalitetno obrazovanje djece, a priče o velikim odjelima više nema nigdje, pa tako ni u ovom mjestu. Koliko će djece biti upisano u cjelovitu nastavu predstoji nam tek vidjeli, a koja god sugovornica da bude učiteljica, roditelji, pa ni djeca, neće se pokajati. Kako su i same rekle, obje su spremne i radosno isčekuju nove prvaše.

Ž. V.