Tema
U ulozi đaka
Cjelodnevni stručni skup za odgojitelje i učitelje, te nastavnike i profesore, održan je 22. travnja u subotičkoj Gimnaziji Svetozar Marković, a predavači na skupu bili su gosti, predstavnici Agencije za odgoj i obrazovanje iz Hrvatske na čelu s ravnateljicom dr. sc. Dubravkom Brezak Stamać.
Samom skupu, večer prije, prethodio je sastanak u Hrvatskom nacionalnom vijeću, gdje su se s predstavnicima AZZO-a susreli predsjednica Izvršnog odbora Karolina Bašić, predsjednica Odbora za obrazovanje pri HNV-u Nataša Stipančević, dopredsjednik HNV-a za Suboticu Slavko Benčik i vijećnica i predsjednica HPD-a Bela Gabrić Margareta Uršal.
Kontinuitet suradnje
Po riječima Nataša Stipančević na sastanku je bilo riječi o dosadašnjoj, kao i budućoj suradnji koja postoji već duži niz godina, te je dogovoreno da će jednom godišnje na stručno usavršavanje dolaziti predstavnici AZZO-a, kao i da će jednom godišnje biti organiziran uzvratni posjet polaznika stručnog usavršavanja kao i ljetni stručni skup.
Teme cjelodnevnog skupa bile su raznovrsne, a neke od njih bile su: Hrvatski standardni jezik u 21. stoljeću, Razvoj Dubrovačke republike s posebnim naglaskom na trgovinu i diplomaciju, Suvremeni pristup odgojno-obrazovnom radu i cjeloviti razvoj djeteta, Metodičko oblikovanje nastave hrvatskog jezika, matematike i prirode i društva... i druge, a predavanja i radionice su vodili dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, viši savjetnik za povijest Hrvoje Knežević, više savjetnice za pedagoški odgoj Luja Zamečnik i mr. sc. Andreja Silić, više savjetnice za razrednu nastavu mag. prim. educ. Sanja Bilogrević i mr. Đurđa Kulušić, te više savjetnice za hrvatski jezik Barbara Beronja i Anđa Suvala.
»Učimo djecu, te se i sami moramo usavršavati i raditi na tome. Svaki stručni skup je dobrodošao, a osobito kada imamo za predavače ovakve stručnjake od kojih puno toga možemo naučiti. Hrvatsko nacionalno vijeće puno ulaže u obrazovanje i usavršavanje nastavnog kadra, a u tome nam pomaže i HPD Bela Gabrić koji je inicijator ovog skupa. Činjenica je, da nema podrške iz Hrvatske puno toga ne bi bilo moguće ostvariti. Jasno je da potreba za usavršavanjem postoji u svim područjima, a nama su osobito važne jezične kompetencije. Od izuzetnog je značaja da naši predavači što više slušaju i govore hrvatski standardni jezik kako bi u nastavi mogli sve naučeno i primjenjivati«, priča Stipančević.
Budući da je ove godine dvadeset godina obrazovanja na hrvatskom jeziku u Srbiji, pitali smo ravnateljicu AZZO-a Dubravku Brezak Stamać kako ocjenjuje ovaj iskorak u obrazovnom sustavu u Srbiji, na što je ona rekla:
»To je dakako bio veliki iskorak, no veliki iskorak je ne samo nastava na hrvatskom nego i cijela nova politička konstelacija i ulazak ministra Tomislava Žigmanova u Vladu Srbije, što potvrđuje da i politika Srbije ide u jednom drugom smjeru. Bilo bi lijepo u budućnosti vidjeti da Hrvati ovdje imaju, ne mogu reći (još) ista prava kao Srbi u Hrvatskoj, ali što sličnija, odnosno ne samo Srbi nego i sve naše manjinske zajednice«.
Brezak Stamać je naglasila i kako je po njenim saznanjima najveća potreba i najveći žar ovdašnjih prosvjetnih djelatnika u nastavi na hrvatskom jeziku čuti hrvatski standarski jezik i osjetiti ne samo akcentualizaciju, ton i riječ, nego i stvoriti nova prijateljstva kroz druženja i okupljanja. Inače, Agencija za odgoj i obrazovanje svake godine u kolovozu organizira stručni skup za sve hrvatske manjinske zajednice diljem Europe, pa tako na ovom edukativnom susretu sudjeluju i predstavnici iz Vojvodine.
Jačanje jezičnih kompetencija
Cilj ovog stručnog skupa je jezično usavršavanje djelatnika koji su u osnovnim i srednjim školama, pa i u vrtićima na hrvatskom jeziku.
»Ovo je sveobuhvatni stručni skup koji produbljuje znanja iz didaktike, metodike, kulture, povijesti i jača jezične kompetencije nastavnog kadra u nastavi na hrvatskom jeziku. Pregovori su započeli još prošle godine u Dubrovniku, te smo sada potvrdili da ćemo i nastaviti s ovakvim vidom usavršavanja«, priča predsjednica HPD-a Bela Gabrić Margareta Uršal i pojašnjava: »Uvijek postoji potreba za edukacijom, osobito kada je u pitanju jezik, koji je živ, razvija se i širi. Osobito je to za nas interesantno, jer živimo u sredini gdje su nam jezici slični i često u našem govoru i izražavanju koristimo riječi koje su iz našeg okruženja, a zapravo tuđice. Odlazak u Hrvatsku i/ili boravak ovako stručnih predvača će sigurno doprinijeti podizanju kvalitete i jezičnih kompetencija naših prosvjetnih djelatnika, pa samim time i obrazovanja na hrvatskom jeziku«.
Po njenim riječima, na ovakve stručne skupove se ne odazovu uvijek svi predavači, no uvijek je prisutan lijepi broj sudionika. Ovoga puta bilo ih je oko 40, a među njima i prof. geografije Zoran Nagel koji je na pitanje je li teško prenositi učenicima znanje na materinjem jeziku, imajući u vidu veliki utjecaj jezika sredine, odgovorio:
»Bit ću iskren, pa ću reći da je teško. Učenici se, osim u školi, s hrvatskim standardnim jezikom susreću jedino još u crkvi i eventualno u pojedinim kulturno-umjetničkim društvima. Nažalost, to je malo. Učenici izvan škole najčešće govore srpskim jezikom, ili eventualno bunjevačkom ikavicom, a često bude svega pomalo. Onda smo na nastavi primorani to ispravljati. Od samog početka nastave na hrvatskom jeziku u Gimnaziji radim s hrvatskim odjelima i trudim se da moji sati budu na standardnom hrvatskom jeziku, s time da tražim od učenika da znaju i stručne izraze na srpskom jeziku, budući da će neki od njih možda upisati fakultet i u Srbiji. Ovakve stručne skupove smatram izuzetno potrebnima, pa čak ću reći da bi ih trebalo biti i više«, ističe prof. Nagel.
Digitalni svijet
Da su stručna usavršavanja itekako potrebna misli i Hrvatsko nacionalno vijeće, jer je već u utorak, 25. travnja, u prostorijama OŠ Matko Vuković u Subotici održan akreditirani stručni skup u organizaciji Pedagoškog zavoda Vojvodine i Hrvatskog nacionalnog vijeća, uz suradnju s HPD-om Bela Gabrić.
Stručni skup s temom »Korištenje IKT (Informacijsko-komunikacijska tehnologija) alata u osnovnim školama u Vojvodini i rezultati istraživanja« privukao je veliki broj nastavnika koji rade u osnovnim školama, što je u pozdravnom govoru istaknuo i zamjenik direktora Pedagoškog zavoda Vojvodine Slobodan Borđoški. Također, on je naglasio kako je ovo treći ciklus projekta »Kreativni nastavnik u digitalnom okruženju«, te da je PZV u četvrtoj fazi istraživanja IKT tehnologije u osnovnom obrazovanju, a uskoro će biti i predstavljanje rezultata kada je u pitanju predškolski odgoj.
Uvodno predavanje na spomenutu temu održala je dr. Silvia Ilić iz Pedagoškog zavoda Vojvodine, koja je iznijela i rezultate istraživanja, dok su predavanja – primjere dobre prakse iznijele učiteljice Sanja Dulić »Online razredni portfolio«, Iris Stantić Miljački »Imerzivne tehnologije u nastavi« i Adrijana Žarić »Escape room u nastavi«.
Još jedan stručni skup Nataša Stipančević je ocijenila izuzetno uspješnim.
»Pedagoški zavod Vojvodine nam je ponudio ovo usavršavanje, a mi smo uvijek spremni prihvatiti ovakve ponude jer smatramo da je svaka obuka onih koji rade s djecom izuzetno bitna i koristna, što povrđuje i broj sudionika.«
Ž. V.
