Tema

Potvrđena nepovoljna demografska perspektiva etničkih grupa

Multietničnost Srbije, posebno Vojvodine, često se isticala kao njeno društveno bogatstvo. Međutim, posljednji popisi, kao i demografska istraživanja trendova, pokazuju da ta raznolikost sve više nestaje. U intervjuu za Hrvatsku riječ, danom prije popisa 2. rujna 2022., prof. dr. sc. Milica Solarević je rekla kako, statistički gledano, projekcije pokazuju negativne trendove, osobito za etničke grupe koje su zastupljene malim udjelom u ukupnom stanovništvu.

»Na tok promjena etničke strukture i općih demografskih promjena utjecali su brojni faktori: seobe naroda, ratovi (prije svega dva svjetska rata), epidemije, promjene država i granica, ekonomske promjene, urbanizacija, industrijalizacija, kulturno naslijeđe i drugo. Neki od ovih faktora djelovali su stimulativno i pozitivno u pojedinim razdobljima, a neki pak negativno. Istovremeno, djelovali su i faktori koje ne možemo u potpunosti svrstati u društveno-geografske, kao što su promjene prilikom deklariranja o nacionalnoj pripadnosti, različite metodologije prilikom popisa, anacionalno izjašnjavanje, nacionalno mješoviti brakovi, asimilacijski i integracijski procesi, kao i neke izvanredne ili specifične društveno-političke okolnosti. Što se tiče posljedica, imajući u vidu proces demografskog starenja stanovništva, opadanje fertiliteta i usvajanje niskih reproduktivnih normi koje ne osiguravaju prosto obnavljanje stanovništva, ne mogu se očekivati populacijski održive promjene i povoljna demografska perspektiva etničkih grupa u Vojvodini. Prema projekcijama do 2050. godine, pojedine etničke grupe bit će na rubu opstanka, a procesi asimilacije vremenom će dovesti i do ‘nestajanja’ pojedinih etničkih grupa ili njihovog vrlo malog udjela u ukupnom stanovništvu«, rekla je u intervjuu za Hrvatsku riječ, prije posljednjeg popisa, prof. dr. sc. Milica Solarević.

»Podaci o nacionalnoj pripadnosti stanovništva relevantni su za sagledavanje brojnosti i teritorijalne distribucije etničkih zajednica, njihovih demografskih, obrazovnih, društveno-ekonomskih i drugih karakteristika, kao i za definiranje i realizaciju brojnih strategija i politika za unaprjeđenje položaja nacionalnih manjina. Iz tog razloga službena statistika je u svim popisima od 1948. do 2022. godine posebnu pažnju posvećivala prikupljanju podataka o etničkim odlikama stanovništva, čime je stvorena bogata statistička građa, prije svega o brojnosti i karakteristikama etničkih zajednica na prostoru Republike Srbije«, navodi se u izdanju Republičkog zavoda za statistiku u kojem su izneseni podaci o nacionalnoj pripadnosti po općinama i gradovima prema posljednjem popisu iz 2022.

Također se navodi kako, iako promjene u broju pripadnika određene etničke grupe prvenstveno predstavljaju rezultat prirodnog i mehaničkog kretanja stanovništva, oscilacije u brojnosti mogu nastati i zbog promjena u izjašnjavanju o nacionalnoj pripadnosti kao i izmjena u metodološkim pristupima i klasifikacijama kojih je u promatranom razdoblju od 1948. do 2022. bilo nekoliko.

Promjene u klasifikacijama

Najveće promjene su se od 1948. odnosile na Muslimane jugoslavenskog etničkog podrijetla, zatim za osobe koje su se izjasnile u smislu regionalne pripadnosti, onih koji su se izjasnili kao Bosanci, Jugoslaveni, neopredijeljeni. U Popisu 1948. godine modalitet u klasifikaciji bio je Neopredijeljeni-Muslimani. U Popisu 1953. modalitet je bio Jugoslaveni-neopredijeljeni i obuhvaćao je zbirno Muslimane i osobe koje su navele regionalnu pripadnost (npr. Šumadinac, Era, Bosanac itd.). U Popisu 1961. godine prvi put se pominje modalitet Muslimani u smislu etničke pripadnosti.

Posebne su promjene bile i u odnosu na modalitet Jugoslaveni. U Popisu 1961. godine modalitet Jugoslaveni obuhvaća građane Srbije koji se nisu bliže nacionalno opredijelili ili su se opredijelili u smislu regionalne pripadnosti, dok su u Popisu 1971. prvi put, kao posebna grupa, iskazani samo građani koji su se izjasnili kao Jugoslaveni, iako su smatrani osobama koje se nisu nacionalno izjasnile.

Posebnu odliku popisa 1971. i 1981. godine predstavljalo je grupisanje stanovnika u dvije osnovne zbirne grupe: Nacionalno se izjasnili i Nisu se nacionalno izjasnili. Osobe koje se nisu nacionalno ili etnički izjasnile u Popisu 1971. razvrstane su u tri podgrupe: 1. Nisu se uopće izjasnili, 2. Izjasnili se kao Jugoslaveni i 3. Izjasnili se u smislu regionalne pripadnosti, a u Popisu 1981, u podgrupe: 1. Nisu se izjasnili ni opredijelili, 2. Izjasnili se kao Jugoslaveni i 3. Izjasnili se u smislu regionalne pripadnosti.

Nove kategorije

Također su promjene rezultat i uvođenja novih kategorija etničke pripadnosti. Do Popisa 1971. godine zbirno su iskazivani Rusini i Ukrajinci. U Popisu 1991. godine klasifikacija nacionalne, odnosno etničke pripadnosti proširena je modalitetima: Bunjevci, Egipćani i Šokci, a u Popisu 2002. godine još i modalitetima: Aškalije, Bošnjaci, Goranci i Cincari.

Popis 2011. i Popis 2022. godine specifični su po tome što su predviđene i šifre za odgovore koji sadrže dvojako/višestruko izjašnjavanje stanovništva o nacionalnoj pripadnosti (npr. Srbin-Crnogorac, Makedonac-Srbin i dr.).

Osim toga, postojala je i mogućnost da se tijekom obrade popisnog materijala uvedu nove šifre za one odgovore na pitanje o nacionalnoj pripadnosti za koje je uočeno da se više puta pojavljuju u materijalu, a u šifrarniku nije postojala odgovarajuća šifra.

Broj osoba koje su se izjasnile prema svojoj regionalnoj – lokalnoj pripadnosti, odnosno kao Šumadinci, Vojvođani, Vranjanci, Užičani, Piroćanci i slično, prikazan je u koloni »Regionalna pripadnost«.

Za 1991. godinu iskazani su procijenjeni podaci za općine Bujanovac i Preševo, jer se zbog bojkota popisa od strane najvećeg dijela albanskog stanovništva ne raspolaže stvarnim podacima za ove općine, a u popisu 2011. zabilježen je smanjen obuhvat jedinica popisa uslijed bojkota.

Ostali, neizjašnjeni i nepoznati

U posljednjem popisu su u koloni »Ostali«, dani zbirni podaci za etničke grupe koje imaju manje od dvije tisuće pripadnika (Aškalije, Cincari, Česi, Talijani i dr.), kao i za osobe koje su se dvojako/višestruko izjasnila (Srbin-Makedonac, Crnogorac-Srbin i dr.), Za 1948. godinu Nepoznato je uključeno u Ostali.

Broj osoba koje su iskoristile svoje Ustavom zagarantirano pravo i mogućnost da se ne izjasne o svojoj nacionalnoj pripadnosti prikazan je u posljednjem popisu u koloni »Nisu se izjasnili«.

U koloni »Nepoznato« iskazan je ukupan broj osoba za koje nije prikupljen odgovor na pitanje o nacionalnoj pripadnosti ili je dobijen odgovor koji ne predstavlja izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti (Vanzemaljac, Džedaj, Kozmopolit, Mohikanac, itd.), kao i broj osoba za koje su podaci preuzeti iz administrativnih izvora. Naime, u Popisu 2022. izvršena je dopuna podataka prikupljenih direktnim popisivanjem podacima preuzetim iz administrativnih izvora i za te osobe podatak o nacionalnoj pripadnosti nije poznat. Prema zakonu, administrativni izvori podataka jesu evidencije, registri, baze i drugi skupovi podataka o pravnim i fizičkim osobama koje uspostavljaju i održavaju pojedina državna tijela, organizacije i institucije. U popisu 2022. modalitet »Nepoznato« obuhvaća 322.013 osoba, odnosno 4,84%, i taj je broj konstantno rastao od popisa do popisa.

Jasminka Dulić