Tema

Više drveća za veće poljoprivredne prinose

Vojvodini za optimalnu šumovitost fali još toliko šume koliko sada ima, tj. da sa 6,5 % dođe do 14,2 %. Osim niske šumovitosti, problem predstavlja neravnomjerno raspoređeni šumski fond – više od 90 % koncentrirano je na uskim lokalitetima duž riječnih tokova, Fruškoj gori, Vršačkom bregu i prostoru Deliblatske i Subotičke pješčare. Šumе i šumsko zеmljištе zauzimaju procеntualno najvеćе površinе u Srijеmu (33,81 %), Banatu (33,37 %) i Bačkoj (32,81 %). Ako sе analizira rasporеd šuma po općinama, dolazi sе do zaključka da od postojećih 45 općina 13 ima šumovitost ispod 1 %, a više od 15 % (koliko je potrebno za optimalnu šumovitost) samo pet općina.

Klimatske promjene i ekstremi

Dipl. ing. šumarstva dr. Saša Orlović iz Instituta za nizinsko šumarstvo i okoliš ističe da Vojvodina nije područje šuma, već močvara koje su isušene kanalima kako bi se zemljište moglo obrađivati. Ipak, upozorava da mora biti minimum površine i pod drvećem kako bi poljoprivreda bila i dalje održiva, kako bi se popravila mikroklima i izbjegli temperaturni ekstremi i na koncu kako bi ljudi lakše živjeli.

»Šume su ekosustav koji značajno ublažava klimatske promjene i ekstreme. Ako ne budemo imali dovoljno šuma (ili je bolje reći površina pod drvećem, jer u Vojvodini nema dovoljno šumskih zemljišta da bi se sadile šume; negdje će biti vjetrozaštitni pojasevi, negdje grupe drveća, negdje drveće na pašnjaku), nećemo moći humano živjeti ovdje. Ako se ne poboljša mikroklima, neće više ni sve poljoprivredne vrste moći rasti, jer će klima biti sve ekstremnija«, upozorava dr. Orlović.

Glede povećanja šumovitosti Vojvodine dr. Orlović je umjereni optimist, jer kaže da postoje planovi za to.

»Zakonom o šumama iz 2010. formirana su dva proračunska fonda za šume, a jedan od njih je pokrajinski i sredstva se koriste na teritoriju Vojvodine. Zahvaljujući tom fondu, ako neka fizička osoba hoće si napraviti šumu, dobije sadnice i sredstva za pet godina održavanja koje je jako bitno. Nažalost, kod nas je praksa da mi šumu zasadimo, ali je slabo održavamo«, kaže dr. Orlović.

Limitirano zemljište

Kao glavni problem niske šumovitosti on ističe nedostatak slobodnog zemljišta za podizanje šuma zbog poljoprivrede, što je paradoks ako se uzme u obzir činjenica da je, kako Orlović naglašava, povećanje šumovitosti primarno u funkciji poljoprivrede.

»Gotovo sve općine ili gradske zajednice u Vojvodini imaju određene projekte vjetrozaštitnih pojaseva, čak i pošumljavanja. Također, Pokrajina financira izradu projekata pošumljavanja. Povećava se to postupno, ali ne mnogo. Osnovni razlog za limit je nedostatak zemljišta. Vojvodina je dominantno područje poljoprivredne proizvodnje i imamo konkurenciju između drveća, odnosno šuma i poljoprivredne proizvodnje«, kaže dr. Orlović i dodaje kako će ta ista poljoprivreda biti u problemu bez šuma.

»Ako ne povećamo površine pod šumama ili makar vjetrozaštitnim pojasevima, bez obzira na to što oni po definiciji nisu šuma, štetimo poljoprivrednom zemljištu od jake erozije i imat ćemo velike štete. Kako bismo povećali prinose u poljoprivredi, moramo saditi drveće«, upozorava dr. Orlović.

Prema njegovim riječima, ne treba od poljoprivrednika očekivati da ustupe svoja zemljišta šumskom fondu, već od države – da ona bude na primjer ostalima.

»Trebalo bi komasacijom državna zemljišta pretvarati u šume, ili barem u vjetrozaštitne pojaseve – to je neki minimum. Najbolje bi bilo kad bi svaka lokalna samouprava jedan dio zemljišta prenamijenila za šume. Zamislite samo da svaka lokalna samouprava u Vojvodini to uradi sa 100 ha. Imamo 45 općine, koliko bi to bilo hektara novih šuma...«, kaže dr. Orlović.

Kao primjer dobre prakse navodi Vrbas i Kikindu, gdje se uz financijsku pomoć Pokrajine pošumljava zemljište koje je god bilo moguće te Vrbas, koji je komasacijom poljoprivrednog zemljišta odredio zemljište za vjetrozaštitne pojaseve.

Obistinilo se – pješčana oluja

Ono na što stručnjaci godinama upozoravaju, kao i ovom prilikom dr. Orlović, da će doći do velikih problema u Vojvodini ako se ne poveća njezina šumovitost, obistinilo se prije mjesec dana u Subotici. Uslijed eolske erozije nastale zbog niske šumovitosti, formirala se pješčana oluja koja je uvjetovala lančani sudar na državnoj cesti. Kako bi se spriječio upravo ovakav scenarij, prošle godine je na istome mjestu dionice ceste koja povezuje Suboticu i Bačku Topolu Udruženje građana Zelena oaza iz Subotice sadilo mlade sadnice drveća u cilju formiranja vjetrozaštitnog pojasa.

Predsjednik Udruženja Mihajlo Ždrnja objašnjava nam kako je to cestovni pravac s veoma malo vjetrozaštitnih pojasa, naročito bliže Subotici gdje ih uopće nema i da je to uzrok nastanka ove vremenske nepogode.

»U tom dijelu dionice nema nikakvog drveća kilometrima okolo. Uvijek ondje pušu jaki vjetrovi, a sada se poklopilo i da je sjetvena struktura bila nepovoljna, zemlja je bila suha i obistinilo se ono što smo mi htjeli preduhitriti«, kaže Ždrnja.

Udruženje je osnovano 2020., a od 2021., kako ističe predsjednik, posadili su između 15 i 20 km vjetrozaštitnih pojaseva na teritoriju Grada Subotice. Kao razlog osnivanja ističu upravo problem slabe pošumljenosti Grada i želju da to promijene.

»Ne vidim da postoji na lokalu sustavno rješenje problema niske pošumljenosti i nedostatka vjetrozaštitnih pojaseva niti volja, i zato smo osnovali Zelenu oazu. Želimo pomoći u rješavanju ekoloških pitanja koliko je u našim mogućnostima. Da čelni ljudi iz Grada hoće, za tri godine bi formirali vjetrozaštitne pojaseve na svim lokalnim i regionalnim cestama. Mi nemamo takvu moć i kapacitete pa moramo ići polako, jer nam nije samo cilj saditi već i održavati te mlade sadnice barem 3-4 godine«, kaže Ždrnja i dodaje kako se umjesto vlasti okrenuo društveno odgovornim kompanijama koje su počele preko Zelene oaze sudjelovati u ozelenjavanju grada.

Ističe da su uspostavljene lijepe suradnje s puno kompanija koje pomažu na različite načine, što u vidu davanja sadnica, njihove sadnje, održavanja...

»Ljudi žele nešto dobro učiniti, žele živjeti u boljim uvjetima ali im samo treba dati malo elana i energije. Mi želimo biti ti posrednici, karika koja će ih spajati i pomoći u realizaciji istoga«, poručuju iz Zelene oaze.

J. D. B. / Foto: Karta šuma i šumskog zemljišta (u ha) i šumovitosti (u %) po općinama Vojvodine (Izvor: Regionalni prostorni plan Autonomne Pokrajine Vojvodine)