Tema

Krovne institucije srpske i hrvatske manjine – ključna spona Hrvatske i Srbije

Srpsko narodno vijeće organiziralo je IV. Veliku skupštinu održanu 30. travnja u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu, a na njoj se okupilo oko 1500 delegata – vijećnika i predstavnika srpske zajednice iz Hrvatske iz više od 150 općina, gradova i županija te predstavnici srpskih organizacija iz RH.

Uz domaćina predsjednika SNV-a Milorada Pupovca, događaju su, među ostalima, prisustvovali predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, predsjednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić, specijalni izaslanik predsjednika RS Veran Matić, potpredsjednica Vlade RH iz redova srpske zajednice Anja Šimpraga, ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog RS iz redova hrvatske zajednice Tomislav Žigmanov te kao posebna gošća predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Jasna Vojnić.

Ključna uloga krovnih institucija manjinskih zajednica

Velika pozornost u okviru ovogodišnje Velike skupštine dana je dugogodišnjem odnosu i suradnji krovnih institucija manjinskih zajednica HNV-a i SNV-a odnosno Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i Samostalne demokratske srpske stranke te njihovoj ključnoj ulozi u iniciranju susreta visokih službenika dviju zemalja i zauzimanju za izgradnju boljih odnosa Srbije i Hrvatske.

U tom kontekstu, predsjednik SNV-a Pupovac istaknuo je u pozdravnom obraćanju kako su odnosi Hrvata i Srba bili i ponovno trebaju biti osovina Europe na ovom njezinom dijelu te značaj prijateljskih i partnerskih odnosa hrvatske i srpske manjine u susjednim zemljama.

»U tom smislu, zajedno sa svojim prijateljima i partnerima Hrvatima iz Srbije činimo sve i činit ćemo i dalje da se na tu osovinu postave kotači europskog partnerstva«, rekao je Pupovac.

Predsjednica HNV-a Vojnić, obraćajući se okupljenima, rekla je kako je suradnja krovnih manjinskih institucija još uvijek mnogima iznenađujuća činjenica te upozorila na važnost ovih zajednica i njihovu međusobnu povezanost.

»Mnogi se iznenade kada osvijeste koliko dobre odnose imaju naše dvije zajednice, dobre odnose čak i onda kada odnosi između naših država nisu takvi. Srbi u Hrvatskoj i Hrvati u Srbiji zapravo su na neki način spojeni sudovi koji, bez obzira na međusobne razlike, prednosti ili zakinutosti, dijele i dobro i loše. Poveća li se dobro u jednom i drugi to osjeti. Ulije li se žuč u jedan i drugi pati. A kada bi se iz oba suda prelijevalo samo ono dobro, naše države mogle bi osjetiti kako su manjine zaista poseban začin svake države.«, rekla je Vojnić dodavši kako je za bolje odnose potrebno njegovati kontinuirane bilateralne odnose, cjelovitu političku participaciju, pozitivne politike priznanja, redovite vijesti na javnom servisu, borbu protiv govora mržnje, kvalitetno i nezaprječivano obrazovanje te slobodno izjašnjavanje. Također, Vojnić se osvrnula i na rezultat popisa stanovništva u dvjema zemljama koji ima slične ishode po obje zajednice te je naglasila kako se dvije manjine trebaju još više držati zajedno i ostvarivati puninu svog identiteta.

Predsjednica Vlade RS Ana Brnabić također je ocijenila kako je uloga manjinskih zajednica od velike važnosti te kako je i njezin službeni posjet Zagrebu plod njihovog djelovanja.

»I pridružila bih se i Miloradu i Jasni kada kažu da su Srbi u Hrvatskoj i pripadnici hrvatskog naroda u Srbiji, kao što i danas vidimo, oni koji igraju ogromnu ulogu u uspostavljanju boljih odnosa i povjerenja. U tom smislu, ja želim posebno pozdraviti deklaraciju o suradnji Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije koju su predstavnici političkih partija nacionalnih manjina u Srbiji i Hrvatskoj gospodin Žigmanov i gospodin Pupovac potpisali 5. siječnja ove godine u Zagrebu. Iskreno se nadam da je na ovaj način otvorena nova dimenzija suradnje koja će vrlo brzo dati konkretne rezultate, a možda je i ovaj moj današnji posjet i boravak u Zagrebu upravo konkretan rezultat ovoga«, istaknula je Brnabić.

Podsjetila je i na niz događaja održanih ove godine u kojima su se susretali visoki dužnosnici Srbije i Hrvatske, a koje su većim dijelom organizirale krovne institucije manjina.

»Također, 6. siječnja ove godine ministar vanjskih poslova Republike Srbije Ivica Dačić je zajedno s ministricom za europske integracije Tanjom Miščević i ministrom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog gospodinom Tomislavom Žigmanovim sudjelovao na Božićnom prijmu Srpskog narodnog vijeća u Zagrebu, zatim se nešto kasnije 19. siječnja predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić susreo s premijerom Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, 28. siječnja ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman je posjetio Suboticu gdje se ponovno susreo s ministrom vanjskih poslova gospodinom Dačićem, u siječnju je održan i bilateralni sastanak nadležnih tijela za dvije države za pitanja nestalih osoba, a mi očekujemo da se ove godine, i radit ćemo na tome, održe i političke konsultacije ministarstva vanjskih poslova naših dviju zemalja«, istaknula je Brnabić.

Okupljenim delegatima i predstavnicima srpskog naroda na IV. Velikoj skupštini obratio se i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković koji je također ocijenio pozitivnim prisutnost predstavnika manjina u kontekstu unaprjeđenja odnosa susjednih država.

»I zato mi u Hrvatskoj itekako cijenimo što je Tomislav Žigmanov postao ministar u novoj Vladi Srbije, mislimo da je to itekako važna poruka za Hrvate u Srbiji i u pogledu vidljivosti i u pogledu zaštite prava i to s vrlo bitnim portfeljem i očekujem da i on i Jasna Vojnić i Anja Šimpraga i Milorad Pupovac nastave taj dijalog koji imaju; i činjenica je da oni koji možda ne prate detaljno taj intenzitet odnosa između dviju manjina ni ne vide koliko su snažna spona između dviju država u nerijetko zahtjevnim političkim okolnostima«, rekao je Plenković.

Budućnost – dijalog i zajedničko rješavanje otvorenih pitanja

Odnosi Srbije i Hrvatske opterećeni su brojnim pitanjima napose vezanima uz 90-te godine 20. stoljeća te, prema riječima upućenima od visokih dužnosnika dviju zemalja, rješavanje istih nužno uključuje kontinuirani dijalog i razumijevanje obiju država, a pomaci na tom području u najvećoj mjeri održavaju se na položaj manjinskih zajednica kao i na njihovu društvenu percepciju.

»Suvremena i moderna Hrvatska je zemlja koja štiti manjinska prava, poštuje ljudska prava, jača vladavinu prava i jača demokraciju uopće. U tom kontekstu se pitanje Srba u Hrvatskoj itekako rješava u Zagrebu i to je najveća vrijednost ovog dijaloga koji smo uspostavili sa srpskom manjinom u Hrvatskoj. Istodobno, raditi na rješavanju niza teških otvorenih pitanja poput sudbine nestalih, poput procesiranja ratnih zločina, poput ratne štete, povratka kulturnih dobara i uređenja graničnog pitanja sa Srbijom – predstavlja trajnu zadaću i te osjetljivosti koje se, kada se podignu tonovi, pokažu u javnostima dviju zemalja svakih nekoliko godina ili nekoliko mjeseci praktički uspore rješavanje tih temeljnih zadaća, pa, gotovo mjerljivo godinama. I zato smatram da dogovor koji smo nakon današnjeg sastanka predsjednica Vlade Brnabić i ja učinili – a to je da se napravi jedan inventar svih otvorenih pitanja na razini ministarstava vanjskih poslova i da to služi kao preduvjet daljnjeg rješavanja svih tih otvorenih pitanja između dviju zemalja – može pridonijeti jačanju međusobnih odnosa«, rekao je Plenković.

Brnabić je ukazala i na činjenicu kako su posjeti hrvatskih odnosno srpskih dužnosnika uvijek opterećeni određenom težinom te nadu da će isti postati redovitiji i uobičajeni susreti.

»Odnosi Srbije i Hrvatske opterećeni su brojim pitanjima, nerazumijevanjima, neslaganjima, dubokim ranama i velikim nepovjerenjem, toliko da ni jedan naš posjet Zagrebu ili bilo koji posjet hrvatskih dužnosnika Srbiji, nije bio samo običan posjet već uvijek nešto više od toga. Zato želim da to budu samo obični posjeti, da budu češći i redovitiji i da ne bude svaki od njih negativan ili neprijateljski simbol, već uobičajen radni dan koji ćemo iskoristiti za razgovor o svim otvorenim pitanjima i temama koje su važne za budućnost«, zaključila je Brnabić.

Sastanak održan istoga dana između dvaju premijera i samu skupštinu prokomentirao je u izjavama za medije ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog RS Tomislav Žigmanov koji je, među ostalima, prisustvovao spomenutim događajima.

»Predstavnici Hrvata u Srbiji ohrabreni su porukama premijera Hrvatske i Srbije koji odgovorno pristupaju otvorenim pitanjima«, rekao je Žigmanov te dodao kako se sljedeći značajniji susret očekuje u lipnju mjesecu kada će predsjednik Vlade RH Plenković posjetiti hrvatsku zajednicu u Srbiji, a da će domaćini ponovnog susreta biti uz Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji i predsjednica Vlade RS Ana Brnabić.

H. R. / Foto: Hina/Daniel Kasap