Sport i zabava Sport i zabava

Uvijek sam imala kreativnu slobodu u igri

Kada se zaviri u igrački CV Kristine Liščević, rukometašice rođene u Somboru (1989.), odmah u oči padaju impresivne brojke od 17 odigranih sezona, 122 nastupa za državnu reprezentaciju i 297 postignutih golova. U proteklim igračkim godinama nosila je dres: ŽRK Sombora, ŽRK Crvene zvezde, Metalurga Skoplje (Makedonija), HC Metza (Francuska) (2012.-15.), Ipress Center iz Váca (Mađarska), Krasnodara (Rusija), Kisvárde (Mađarska), Teama iz Esbjerga (Danska), Ramnicu Valcee (Rumunjska), a trenutačno igra u Dunarea Braila, također u Rumunjskoj.

Kako to da ste pomalo kasno počeli trenirati rukomet (14 g.) i kojim ste se (ako ste) sportom prije bavili?

U to vrijeme aktivno bavljenje sportom je počinjalo nešto kasnije, a ja sam počela s rukometom od svoje 11. godine. U to vrijeme mogućnosti za upis na sportske aktivnosti bile su ograničene, nisu mi svi sportovi bili pristupačni što zbog financija što zbog godina, danas je situacija posve drugačija. Sportove je moguće upisati već u ranijoj dobi, što je fantastično za razvoj djece i smanjenje ovisnosti o tehnologiji. Iako sam imala želju trenirati odbojku ili nogomet, roditelji su me upisali na rukomet, što se kasnije pokazalo kao ispravna odluka.

Što su Vas naučili treneri Radovan Rašković Raša i Miroslav Veselinović Žuća i u kojoj mjeri su sudjelovali u Vašem sportskom i rukometnom razvoju?

Treneri su ključni faktor u sportu. Kvalitetan trener nije samo instruktor tehnike i taktike već i mentor, motivator, psiholog i roditelj na terenu. To su za mene tada bili Raša, Žuća, Laić... Treneri igraju veliku ulogu u razvoju sportaša, ne samo u smislu sportskog uspjeha već i u moralnom i karakternom razvoju. Kada sportaš ili sportašica ima dobru bazu, poslije mu je također olakšan rad u budućnosti i dolazi do manje ozljeda. Raša je imao veliku ulogu kada sam prestala trenirati rukomet, on je bio taj koji je inzistirao da se vratim na teren i od tada ga više nisam napuštala.

Kako biste sebe rukometno opisali (stil igre, pozicija u timu...)?

Oduvijek sam imala tu neku »titulu« playmakera ili organizatora igre u svakom klubu. Uvijek sam imala odličnu komunikaciju s trenerima i kreativnu slobodu, to mi je puno značilo u igri, a u drugu ruku se dobro znalo što je cilj. Zajedničkim idejama smo pravili taktiku za napad, a neki su me puštali da to uradim i sama. Koliko god da se spremamo, spremaju se i protivnici pa do promjene plana dođe i tijekom igre. Najvažnije je da uvijek pratimo tko je tog dana raspoložen i hrabar u našem timu, a u protivničkom da nađemo slabu kariku.

Trofeji

Kristina Liščević je 2012./13. godine proglašena za najboljeg srednjeg braniča i igračicu godine u francuskoj ligi, dok je sezonu prije 2011./12. dobila nagradu za najbolju mladu igračicu u EHF Ligi šampiona. U dvije prethodne sezone u Rumunjskoj proglašena je za najbolju stranu igračicu.

Prvi dio karijere – domaći klubovi i drugi dio – inozemni. Kakva je sportska paralela između ova dva dijela profesionalne karijere?

Prvi dio moje karijere bio je vezan uz dva kluba u Srbiji, gdje sam provela puno vremena na terenu i stekla dragocjeno iskustvo rada i upoznala predivne ljude koji su i danas moji prijatelji. U tom periodu osjetila sam što znači glad i naporan rad, te smo često radili dodatne treninge jer smo vjerovali da će rad donijeti uspjeh, što se kasnije i pokazalo točnim. To iskustvo i vjera u rad su me i odveli u inozemstvo gdje sam počela karijeru u makedonskom klubu Metalurg. Tamo smo također imali odlične rezultate i rad s predivnim ljudima koji su mi pomogli da se izvučem iz jako tada teške ugovorne situacije s beogradskom Zvezdom, što mi je olakšalo daljnje profesionalno usavršavanje. Zahvaljujući njihovom razumijevanju i želji da napredujem kao igračica, poslije godinu i pol dana dobila sam ponudu od francuskog Metza i na polusezoni sam i završila tamo kao džoker zbog ozljede Alison Pino. To se pokazalo kao fantastičan potez i dalje je sve bilo mnogo lakše. Iako su to bila dva različita dijela karijere, smatram da je sportska paralela između njih bila usmjerenost na rad i ulaganje u sebe, a rad sa svakakvim ljudima mi je pomogao u profesionalnom i osobnom razvoju.

Gdje Vam je bilo najteže igrati?

Definitivno Mađarska. Nisam fan njihovog mentaliteta, niti stila igre.

Koja Vam se zemlja najviše svidjela (za život i izvan rukometa)?

Kroz karijeru sam imala priliku posjetiti različite zemlje i svaka od njih je bila posebna i drugačija na svoj način. Svaka od njih, poput Makedonije, Francuske, Danske i Rumunjske ostavila je nezaboravno iskustvo, kvalitetne ljude, kulturu, jezik, grad, hranu ili sjećanje koje ću uvijek pamtiti. Stoga sam zahvalna za sve što sam u životu imala priliku vidjeti i doživjeti.

Reprezentativna karijera i najveći uspjesi u nacionalnom dresu?

Definitivno najveći uspjeh u reprezentaciji je 2013. godina kada smo osvojili drugo mjesto na Svjetskom prvenstvu u Srbiji. Sjećam se da se tog dana za finale prodalo oko 19.500 karata. Arena je bila ispunjena brojnim obiteljima, prijateljima i ljubiteljima sporta i rukometa. Prelijep osjećaj koji želim svakom mladom i budućem sportašu. Za takve stvari se živi!

Aktualni igrački trenutak – Rumunjska?

Rumunjska je jedna od najjačih liga posljednjih godina i jako me raduje da sam dio toga. Imala sam tri prelijepe i uspješne sezone u SCM Ramnicu Valcea, a trenutačno igram u drugom rumunjskom klubu Dunarea Braila, koji predstavlja novi izazov za mene. Cilj Braile je oživjeti rukomet u gradu, na početku je bilo jako teško jer je tim bio 50 posto nov. Sada je igra krenula svojim tokom, pa nam je cilj izboriti se za europsko natjecanje ove sezone, a sljedeće usmjeriti se na prva tri mjesta u nacionalnom prvenstvu. Sretna sam što sam dio ovog projekta i nadam se da ćemo postići dobre rezultate. Tribine su na svakoj utakmici totalno pune tako da se radujem što smo unijeli ljubav prema rukometu i u njihovom gradu.

Planovi za budućnost i hoćete li ostati u rukometu nakon završetka profesionalne igračke karijere?

Imam mnogo interesiranja i planova za budućnost. Moram priznati da mi je pjevanje u finalu Lige šampiona za žene prošle godine dalo jako veliki motiv da nastavim s radom na sebi i kao glazbenica. Često imam satove pjevanja, kada imam inspiraciju volim pisati pjesme, ali za početak planiram, nakon završetka igračke karijere, ostati neko vrijeme izvan sporta i posvetiti se obitelji i glazbi. Međutim, rukomet će uvijek biti važan dio moga života, otvorena sam za različite mogućnosti i jedva čekam vidjeti gdje će me život odvesti nakon rukometa. Ali, neću žuriti korak po korak, a poslije toga ćemo vidjeti.

D. P. / Foto: Privatna arhiva

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

21.11.2024 - Predstavljanje knjige 'Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj'

Predstavljanje dvojezične knjige Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj – A magyarországi horvátok rövid története (Naklada Croatica, Budimpešta, 2022.) autora dr. sc. Dinka Šokčevića bit će u čitaonici Gradske knjižnice u Subotici u četrvtak, 21. studenoga, s početkom u 17 sati.

Predstavljanje knjige odvija se u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

21.11.2024 - Koncert klape More u Subotičkoj sinagogi

Koncert šibenske klape More pod bit će održan u četvrtak, 21. studenoga, u Subotičkoj sinagogi s početkom u 19 sati. Koncert će upotpuniti i nastup ansambla Hajo iz Subotice.

Ulaznice po promotivnoj cijeni od 500 dinara se mogu kupiti na porti Hrvatskog doma – Matice u Subotici, na adresi Preradovićeva 11, radnim danima od 10 do 15 sati. Više informacija na telefon +381 60 65 90 022.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika