Tema

Ključ rješenja u sustavu reciprociteta

Položaj, potrebe i izazovi hrvatske nacionalne manjine u Srbiji i Mađarskoj, unaprjeđenje njihove suradnje s matičnom domovinom Hrvatskom, te »bunjevačko pitanje«, bile su glavne teme godišnjeg susreta podunavskih Hrvata kojeg je organizirala Osječko-baranjska županija u subotu, 3. lipnja, u Društvenom domu u Gajiću (Općina Draž, Hrvatska). Na svojevrsnom saboru bunjevačkih, šokačkih i srijemskih Hrvata iz triju država, govorili su predstavnici visokih državnih i manjinskih institucija, ministarstava, diplomacije...

Hrvati u Srbiji – više uvažavanja i komunikacije

Uz isticanje važnosti redovitih susreta na tromeđi, održavanja stalnih kontakata, usustavljivanja i obogaćivanja programa suradnje, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov ovom je prigodom podsjetio kako »mi još uvijek predstavljamo najsiromašniju hrvatsku zajednicu u svijetu, što je nametnut krimen jer smo isključeni iz brojnih društvenih procesa, ekonomskih tokova i političkog života u kojem je od prije šest mjeseci učinjen radikalni iskorak mojim imenovanjem za ministra u Vladi Srbije«.

»Time je jedan značajan dio negativnih naboja splasnuo i mi sada možemo jače i djelotvornije utjecati na našu sudbinu. Naša respektabilnost u državi u kojoj živimo ne bi imala te razmjere, ne bismo imali te dosege da nije bilo uvažavanja i komunikacije s tijelima lokalnih, regionalnih i središnjih razina vlasti Hrvatske, gdje smo onda bili vidljiviji i nije nas se moglo previdjeti«, rekao je Žigmanov.

Kako je dodao, taj proces, koji je dobio čvršće institucionalne obrise i trajnije aranžmane, treba nastaviti, te se zahvalio prijašnjoj ministrici i sadašnjem ministru regionalnog razvoja i fondova EU Nataši Tramišak i Šimi Erliću, budući da su se sredstvima tog Ministarstva, uz sredstva Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Vlade Hrvatske dobile dodatne prilike za snaženje djelovanja Hrvata u Srbiji.

»Zajednica smo koja se pokazala i više nego vjerodostojnom kada je u pitanju utrošak sredstava – hoćemo pošteno i pravedno raditi kako bi nam boljitak hrvatskog naroda u Srbiji bio stalno u fokusu. Ono što nam još uvijek nedostaje to je snažnija operativa s ljudima na terenu koji predstavljaju Hrvatsku u našoj domicilnoj zemlji. U tom smislu treba činiti napore da se napravi funkcionalni sustav koji će biti takav da jedni druge pratimo u potrebama, moramo operativno raditi na terenu, svakodnevno komunicirati, a toga nažalost izostaje«, istaknuo je Žigmanov i naveo izazove s kojima se suočava hrvatska zajednica u Srbiji te njezine potrebe:

»Rekreacijski savez Srba u Hrvatskoj ima veći godišnji proračun nego Hrvatsko nacionalno vijeće u R. Srbiji. S novim sazivom HNV-a uspjeli smo za pet godina za 20 puta povećati sredstva koja smo dobili od hrvatske Vlade, županija, općina, gradova za naše djelovanje, međutim, to je tek jedan posto od onog koliko Mađarska izdvaja za mađarsku zajednicu u Vojvodini, koja je pet puta veća. Što se tiče potreba, neophodno je da budemo uključeni u procese donošenja odluka, jer smo imali negativna iskustva da se prilikom odlučivanja ne prate potrebe unutar zajednice. Neophodan je konsultativni proces i da se traži mišljenje od nas tko pridonosi, a tko ne pridonosi boljitku naše zajednice. To što sam ja danas ministar, osim političke stranke iznijelo je nekoliko mjesta i udruga koji nisu dobili novac od natječaja iz Hrvatske, a oni koji su to destruirali, stvarali negativnu kampanju, su ga dobili. Kakav je to način? Znači, prosimo da budemo uključeni u konzultativne procese, a ne da se odluke donose mimo nas, a onda protiv nas. Također, očekujemo proaktivni odnos od vas kada su u pitanju prekogranični programi suradnje s Hrvatima, uz pozivanje, uključivanje i nuđenje određenih sadržaja, budući da je još uvijek ta vrsta aktivnosti inicirana s naše strane. Ima i tu pomaka, poput odluke Hrvatske zajednice županija da će nas kontiuirano podržavati i u tom smislu je stalnost sredstava s kojima možemo računati isto važna, jer ne možemo održavati strukturu institucije zajednice s projektima koji će se raspisivati početkom travnja, sredstva dodijeliti u lipnju i morati realizirati do prosinca. Prvih šest mjeseci ne možemo živjeti o zraku i o vodi. Znači – osnažena inicijativa s vaše strane, konzultativni procesi kada je u pitanju donošenje odluka i stvaranje mogućnosti za stalnost sredstava.«

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić istaknula je kako Hrvati u Srbiji ne bi mogli opstati bez pomoći Hrvatske, ne bi mogli ostvariti nijedan program, te kako su se u posljednjih nekoliko godina, zahvaljujući financijskoj potpori matične domovine uspjeli dobro posložiti i ući u velike projekte.

Također je navela i prijedloge za bolje funkcioniranje ovdašnjih hrvatskih institucija te izazove s kojima se susreću pripadnici hrvatske manjine u Srbiji.

»Visoko cijenimo da se sredstva s natječaja povećavaju i udruge se najviše oslanjaju na njih, ali sam prije nekoliko godina dala jedan prijedlog što mislim da nije nerealno da se realizira, a to je da se krovne institucije izdvoje iz tog natječaja u smislu neke posebne kvote. Nekako je neprimjereno da se HNV kao krovna institucija zajedno gura na isti kolaž sa svim udrugama i na neki način se osjećamo nelagodno da od njih otkidamo. Mi svakako dobivamo najveću svotu, ali bilo bi efektnije da to bude preko posebne linije. Također nešto što sam spomenula nekoliko puta, a što bi motivacijski djelovalo na nas, jest kada bismo i mi imali neku kvotu za stipendije. Bilo je godina kada ih nismo dobili i nikada ne možemo reći studentima, a zaista ih nema puno (10-15), da će imati osigurane stipendije. Potom nešto apstraktnije od ovih konkretnih problema, puno nam znači vidljivost. Znate da živimo u specifičnim okolnostima gdje smo ili nevidljivi ili vidljivi u negativnom kontekstu kada se dogode incidenti, čak nas ni Hina ne prenosi u najboljem svjetlu. Veliku poteškoću predstavlja nam i zaštita naše nematerijalne i materijalne kulturne baštine. U Srbiji je pojačan proces otimanja kulturne baštine u smislu da se obnovi neki franjevački samostan, da se nađe freska koja liči na pravoslavnu i da se proglasi da je to srpska baština. Potom da se Hrvati razdvajaju na Bunjevce Hrvate i Bunjevce nehrvate u smislu da im se prizna jezik. Hoću reći da je tu jako važna reakcija Hrvatske, da ona stane iza nas, kako bi takve strategije otimanja prestale.«

Hrvati u Mađarskoj – kraj blagostanja i »bunjevačko pitanje«

Predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj Ivan Gugan rekao je kako je situacija u ovoj državi, kada je u pitanju hrvatska manjina, sasvim drugačija i što se tiče političkog, društvenog i gospodarskog stanja, sustav je vjerojatno najbolji od svih hrvatskih zajednica u srednjoj i južnoj Europi. Međutim, kako ističe, nazire se kraj ovom blagostanju.

»Ima naznaka da više neće biti tolike potpore hrvatskoj zajednici u Mađarskoj i ta umanjena sredstva neće biti dovoljna za djelovanje velikog broja naših institucija i udruga. Mislim da će se natječaj prema Središnjem državnom uredu iz tog razloga znatno povećati, bit će nam potrebna pomoć i sa županijske razine i vjerujem da će biti velika zainteresiranost za projekte općina u Osječko-baranjskoj županiji, kao i na državnoj razini. Znači, u budućnosti će naši zahtjevi biti veći nego prije«, naveo je Gugan, dodajući kako je i u njihovom okruženju aktualan kao problem tzv. bunjevačko pitanje.

»Unatrag oko 15 godina pojavljuju se inicijative nekih ljudi u Baji i okolici koji u tome što se ističu kao Bunjevci nehrvati više vide neku osobnu korist ili mogućnost mjesta u Parlamentu, nekoj državnoj samoupravi. To pitanje pokreću oni koji čak ni ne znaju govoriti bunjevački. Vjerujem da nemaju neku potporu naroda, ali moram istaknuti da im financijska i ideološka potpora dolazi iz Srbije. Mi smo kao zajednica već reagirali, Hrvatska državna samouprava je Deklaraciju o Bunjevcima u Mađarskoj poslala mađarskim dužnosnicima u Hrvatskoj, objavili smo to na raznim forumima, nakon čega sam dobio brojna prijeteća pisma od Bunjevaca iz Srbije. Ne zabrinjava nas to previše, nema ih puno i vjerujem da nemaju taj značaj da bi mogli dobiti ista prava kao ostale manjine«, rekao je Gugan, na što je predsjednica HNV-a Jasna Vojnić rekla kako je i u Srbiji to isto šačica ljudi, ali tu šačicu ne treba podcijeniti, jer imaju političku i financijsku potporu.

»Na njihovim manifestacijama ih je možda desetak koje prepoznajemo, ali se autobusima dovoze ljudi, kako se to već radi u Srbiji. Također, kada se u Subotici uvodio bunjevački u službenu upotrebu, predstavnici hrvatske zajednice su pokušali dokazati pripadnost Bunjevaca hrvatskom narodu svim mogućim znanstvenim dokazima. Po zakonu je potrebno 15 posto pripadnika jednog naroda da bi se njegov jezik uveo u službenu upotrebu (Bunjevaca nehrvata ima 10 posto), a gradonačelnik Subotice je javno rekao da to nema veze sa znanošću, sa zakonom već da je to politička odluka.«

O »bunjevačkom pitanju« govorio je i predsjednik Saveza Hrvata u Mađarskoj Joso Ostrogonac:

»Živim u Baji i tu se događa isto što i u Subotici i moram reći da je Gradska uprava u Baji više za Bunjevce nego za Hrvate. Stavili su bunjevačku zastavu na trg protiv čega smo prosvjedovali. Naša državna samouprava je prije nekoliko godina javno izrekla da Bunjevci pripadaju hrvatskom narodu i u tom smislu nam je potrebna maksimalna potpora.«

Hrvatska jeste i bit će uz Hrvate iz susjedstva

Reagirajući na probleme koje su iznijeli predstavnici hrvatske manjine, predsjednica Odbora Hrvatskog sabora za Hrvate izvan Hrvatske Zdravka Bušić istaknula je kako će Srbija jednog dana morati davati više hrvatskoj nacionalnoj manjini.

»Srbi u Hrvatskoj dobivaju neusporedivo više. Srbija ništa u vas praktički ne ulaže jer ne poštuje i ne ispunjava ono što je potpisala, i to svi mi ovdje moramo znati. Gdje je reciprocitet Hrvatska – Srbija? Nigdje! Ima razina na kojima moramo čuvati integritet Hrvatske, a u isto vrijeme tražiti prava za Hrvate u susjednim zemljama i mi to tražimo. Što se tiče ‘bunjevačkog pitanja’, ništa nije slučajno. Mi to moramo pratiti i moramo dignuti na jednu višu razinu. Morate znati da Hrvatska glede toga puno radi i u Vijeću Europe. Moramo kao država čuvati interese Hrvata, a da ne ulazimo u konflikt ni s jednom državom. Ali kako kaže stara latinska izreka – ‘Podijeli pa vladaj’. Oni žele da se svugdje razvodni hrvatstvo. Moramo biti pošteni prema svojoj naciji i vidjeti zašto se to događa i odgovoriti na sva ta pitanja. Sve to moraju znati određene hrvatske institucije, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, moraju znati naše misije, a prvenstveno naše Veleposlanstvo i onda mi možemo reagirati na diplomatskoj razini. Država ne može djelovati ako ne zna točno što se zbiva i zato su jako važni ovakvi susreti.«

U ime domaćina nazočnima se obratio i saborski zastupnik i načelnik Općine Draž Stipan Šašlin:

»Puno toga smo napravili, ali puno toga je još pred nama, i rekao bih da je sustav reciprociteta nešto što je ključ rješenja. Ustav je zagarantirao reciprocitet i zbog čega se s nacionalne razine ne držimo toga? Rekao sam predsjednicima vijeća i srpske i mađarske nacionalne manjine da bih volio biti ravnopravan s njima ovdje u Hrvatskoj, jer njihova prava daleko nadilaze prava koja imamo ovdje, a to sve mogu dokumentirati. Poziv svima s najviše razine da pokušamo više voditi računa o nama, o Hrvatima izvan Hrvatske. Što se tiče ‘bunjevačkog pitanja’ u Srbiji i Mađarskoj, sve to se događa zbog naše tišine, a na nečije pretenzije i nastojanja da nas kao Hrvate minorizira i stavi u nekakav podređeni položaj. Mislim da moramo biti puno glasniji, kako s državne tako i s lokalne razine. Moramo dići svoj glas, jer jedino će nas tako čuti«.

Od brojnih govornika, na ovom se susretu, u ime Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH obratila i načelnica Sektora za pravni položaj, kulturu i obrazovanje Hrvata izvan RH Dubravka Severinski, koja je, predstavljajući mogućnosti financiranja i ističući kako se sredstva za hrvatsku manjinu u europskim državama iz godine u godinu značajno povećavaju, podsjetila kako je ove godine za Hrvate u Srbiji izdvojeno 390 tisuća eura, a za hrvatsku zajednicu u Mađarskoj 175 tisuća eura.

Državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU RH Domagoj Mikulić, govoreći o projektima na koje se mogu prijaviti Hrvati iz Mađarske i Srbije, podsjetio je kako je poziv za prekograničnu suradnju sa Srbijom zatvoren 5. svibnja, zaprimljeno je 66 projektnih prijava, uskoro će se donijeti odluka koji će projekti biti financirani u ovoj godini, te kako financijski okvir iznosi oko 580 tisuća eura.

Osim navedenih, ovom su skupu među ostalim prisustvovali veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj nj. e. Mladen Andrlić, dožupan Osječko-baranjske županije (OBŽ) Josip Miletić, saborska zastupnica Nataša Tramišak, generalni konzul RH u Mađarskoj sa sjedištem u Pečuhu Drago Horvat, generalni konzul RH u Srbiji sa sjedištem u Subotici Velimir Pleša.

I. Petrekanić Sič