Širom Vojvodine

Bereg, selo sa sve manje stanovnika

Mnogi glasovi govore o tome da je upravo smanjenje broja stanovnika u ionako malom selu temeljni uzrok koji doprinosi osjećaju neprivlačnosti života u njemu. Je li to točno i je li istina da kvaliteta života, pa i pozornost službi koje su zadužene da skrbe o zajedničkim funkcijama naselja, opada u malim selima postavljenim periferno, kao što je Bereg?

Bereg ima ambulantu, pošta je otvorena četiri sata dnevno, prostrani Dom kulture, jednu prostoriju za udruge, te sjedište Savjeta Mjesne zajednice i nekadašnju salu za vjenčanja (uglavnom bez sadržaja). Matična služba djeluje iz Bezdana. Broj trgovina je četiri, godinama radi jedan restoran. Poljoprivredno stanovništvo je i dalje u najvećem broju, a osim njih relativno je veliki broj zaposlenih u službama u gradskom sjedištu, industriji, uslugama i drugim granama. Kao i u drugim mjestima u kojima značajan udio stanovnika ima putovnice država Europske unije, i Berešci u različitim aranžmanima rade u inozemstvu, a znatan broj njih se, u valu koji traje, i odselio ondje.

Nedostaje kvalitetniji rad sa školskom djecom

Ipak, ni u Beregu ne nedostaje mladih obitelji, s više djece, koje su odlučile ostati tu. Broj učenika u Osnovnoj školi Moša Pijade je u protekloj školskoj godini bio 42, i on postojano opada pa postoji svake školske godine strah kako će škola zbog malog broja djece biti pripojena kolutskoj, a djeca morati putovati. Predškolska skupina u vrtiću brojala je tijekom ove školske godine 11 djece u poludnevnom boravku (pripremna skupina), no djeca mlađa od pet godina i dalje ne mogu biti smještena u vrtić. Roditelji, napose oni koji svakodnevno putuju u Sombor, smještaju ih u somborske vrtiće ili ostavljaju na čuvanje rodbini. Osim nezadovoljstva koje kod pojedinih roditelja ovo izaziva, u svojim službenim dokumentima predškolska ustanova se izjašnjava da su im neophodna sredstva za opremanje igrališta. U razgovoru s mladim roditeljima zapaža se da je kvalitetniji rad s djecom ono što im najviše, čak kronično nedostaje.

Sportske aktivnosti, treninzi aktivnih sportova, likovni odgoj ili sati sviranja tambure – našoj djeci to vrlo nedostaje, kažu Josip i Tanja Katačić, roditelji dvije djevojčice. Dobrovoljno vatrogasno društvo, koje je staro 112 godina, organizira natjecanja, ali to traje par dana godišnje, kažu. Ovaj bračni par smatra da bi ozračje u selu bilo daleko bolje da u njemu živi više ljudi i djece.

»Vjerujem da bi onda i svega ostalog bilo«, kaže Katačić.

Ivan Štimac, također roditelj, kritičan je glede kvalitete učitelja i nastavnika u školi i smatra kako je ona nedostatna.

U studenom 2019. godine pušten je u pogon Tvornice vode – pročistača vode za piće, kojim je riješen višedesetljetni problem s vodom koju su Berešci imali. Izvori tog onečišćenja, koje se povremeno javi, su često fekalni, budući da Bereg, kao i većina sela, nema kanalizaciju i koristi septičke jame. Od dvadesetak bereških, nepokrivene asfaltom ostaju ulice Gundulićeva i Petra Preradovića.

Neispričana turistička i prometna priča

Turistička priča Berega ostaje nerealizirana, unatoč tome što je ovo selo na obodu rezervata Gornje Podunavlje i u UNESCO-vu zaštićenom području. Ne postoji prometna povezanost između Berega i rezervata na način koji bi omogućio konkretan razvoj turizma. Prašnjavih putova, naravno, ima. Kada je očuvanje prirode u pitanju, Berešcima je i dalje onemogućeno saznati kako će teći izgradnja brze prometnice koja će spojiti granične prijelaze kod Berega i Nakova.

»Ono što smo vidjeli, a to je bila masovna sječa 70 ha Bereške šume (kroz koju prolazi ruta puta), bez ikakve mogućnosti da i jednu parcelu za ogrjevno drvo dobije netko iz Berega. Nakon te sječe drvo se prodavalo po dvostruko većoj cijeni u Beregu«, kaže Štimac.

Sama cesta prelazit će preko više stotina parcela Berežaca, koji smatraju da su im isplaćene sume za eksproprijaciju smiješno male, a da im od informacija kako će obrađivati njive, kada im koridore kretanja presiječe gradilište, nije pruženo ništa. Razvojna prilika, najavljena ovim putem za sada je samo priča. Postojeći putnički prijelaz prema Mađarskoj, »vrata EU«, ispostavilo se, Beregu nije donio posebne dobrobiti. Velika ulaganja, a Europska unija će u opremanje proširenog prekategoriziranog i za teretni promet opremljenog graničnog prijelaza Hercegszántó-Bereg uložiti 2,86 milijuna eura, uz do sada uloženo iz IPA fondova, ne prate, Berešci se čude, nikakve aktivnosti na izgradnju infrastrukture s mađarske strane granice.

Teško do državne zemlja

Josip Tucakov ističe kako je ključno pitanje za Berešce ono državne razine: izdavanje državne zemlje za obradu u zakup poljoprivrednicima.

»I dalje na dražbe dolaze, licitiraju i zakupljuju zemljište oni koji u selu ne žive. Bereg živi od obrade zemljišta i mi poreze i račune plaćamo od toga, a iz godine u godinu smo u potpunoj životnoj neizvjesnosti«, navodi Tucakov.

On, uz to, afirmativno govori o svim aktivnostima na komunalnom uređenju sela, koje provode somborska javna poduzeća i uposlenici Mjesne zajednice, uz aktivnosti nekih udruga. Takvih je zbilja puno i te su aktivnosti, uz ciljane investicije lokalne administracije (posljednja je uređenje staze od središta sela do mjesnog groblja i potpuno opremanje velike sale Doma kulture), vidljivo pridonijele atraktivnosti javnih površina i dopadljivom izgledu javnih objekata (crkva sv. Mihovila, zgrada Mjesne zajednice...). Bereške manifestacije, a mnoge organizira HKPD Silvije Strahimir Kranjčević, mogle bi dobiti na kvaliteti upravo boljom promidžbom samoga sela, u čemu za sada ne postoje nikakva rješenja.

Naši sugovornici koji navode i nerealizirane potencijale praznoga industrijskog pogona bezdanske tiskare, koji propada na prostoru željezničkog kolodvora, stalne probleme s otvaranjem i saniranjem divljeg deponija kabastog otpada u Gakovačkoj ulici (i nesaniranjem ogromne višedesetljetne u nesporednoj blizini), materijalne štete koje bereški vlasnici vikendica i čamaca na Bajskom kanalu trpe od migranata. Sugovornik za ova pitanja u Savjetu Mjesne zajednice obećao je na njih odgovoriti našem listu u predstojećem razdoblju.

Stalne promjene strukture stanovništva rezultiraju potrebama za inovativnim socijalnim uslugama za stare i nemoćne, od kojih jedan broj više nema nikoga u selu. Te potrebe nisu prepoznate. Neki objekti su već napušteni: dom umirovljenika i seoska knjižnica sada zvrje prazni. Završit ćemo zaključkom Milorada Stojnića, predsjednika bereške hrvatske udruge: »Uvjeti za život u Beregu su jako dobri, no Beregu nedostaju ljudi«.

M. T.