Tema
Novi vlasnici i neriješen pravni status
U Srijemu postoje tri hrvatska doma: u Srijemskoj Mitrovici, Rumi i Novom Slankamenu. Tijekom povijesti gradili su ih Hrvati i služili su za potrebe rada hrvatskih udruga. Danas postoje sva tri objekta, ali kod dva još uvijek nije riješen pravni status (Srijemska Mitrovica i Novi Slankamen), dok je zgrada Hrvatskog doma (Dom JNA) u Rumi, postala vlasništvo Općine Ruma 2019. godine. Danas se u njemu nalazi Gradska knjižnica Atanasije Stojković.
Čeka se rješavanje pravnog statusa
Hrvatski dom u Srijemskoj Mitrovici izgrađen je 1928. godine. Gradili su ga mitrovački Hrvati i do Drugog svjetskog rata u njemu je djelovalo sedam hrvatskih kulturnih udruga: Hrvatska mitrovačka kasina, Hrvatska građanska obrtna čitaonica, Hrvatska čitaonica, Hrvatsko pjevačko društvo Nada, Hrvatsko ratarsko pjevačko društvo Tomislav i Hrvatsko pjevačko društvo Hrvatska omladina. Godine 1948. zgrada Hrvatskog doma je nacionalizirana i pretvorena u Dom omladine, kasnije i diskoteku. Grad Srijemska Mitrovica 2007. godine zgradu je dao na korištenje bez nadoknade prvom vlasniku i naslijedniku svih hrvatskih društava koja su do Drugog svjetskog rata djelovala u Srijemskoj Mitrovici: Hrvatskom kulturnom centru Srijem – Hrvatski dom. Kada je u Srbiji usvojen Zakon o povratu imovine i obeštećenju, HKC Srijem je podnio zahtjev za povrat Hrvatskog doma. Nažalost, nakon više ročišta i žalbi, ovaj zahtjev je odbijen. U Deklaraciji o unapređenju odnosa, koje su 2016. godine potpisali predsjednica Hrvatske i premijer Srbije, uvršteno je i pitanje povrata Hrvatskog doma. Nažalost, ovo je jedino pitanje s te liste koje još nije riješeno. Danas ovaj objekt koristi HKC Srijem – Hrvatski dom. U dobroj suradnji s gradskim folklornim ansamblom i drugim ustanovama kulture u njemu se organiziraju brojne manifestacije i kulturni sadržaji.
Nekadašnji Hrvatski dom, sada Gradska knjižnica
Gradnja Hrvatskog doma u Rumi (Doma JNA), započeta je 1907., a završena 1912. godine na zemlji koju je za te namjene od vlastelinstva Pejačević kupilo Hrvatsko sokol-društvo za tjelovježbe. Sredstva su prikupljana dragovoljnim prilozima članova i prijatelja Sokola, te uglednih Hrvata iz Rume, Golubinaca, Gospića i drugih gradova, ali i amortizacijom i mjeničnim zajmom kod Prve hrvatske štedionice u Zagrebu. Pretpostavlja se da je projekt za izgradnju zdanja Hrvatskog doma izradio Osječanin Viktor Askman, projektant zgrade stare rumske gimnazije. Također se pretpostavlja da je projekt doma prvobitno (1906. godine) bio sačinjen za osječko kazalište. Zgrada je projektirana u stilu secesije i historizma i pripada periodu jugendstila. U vrijeme Prvog svjetskog rata zgrada je služila kao lazaret, odnosno vojna bolnica. Upis samog Hrvatskog doma u zemljišne knjige zbog izbijanja Prvog svjetskog rata izvršen je tek 1925. godine. Kao vlasnik Hrvatskog doma uknjižena je Kreditna hrvatska seljačka zadruga, Hrvatski sokol i Hrvatsko pjevačko društvo Jedinstvo. Kreditna hrvatska seljačka zadruga je bila vlasnik doma sve do 1957. godine kada je dom dan na korištenje tadašnjem Tajništvu za narodnu obranu, jer je sama zadruga prestala postojati. Zaključkom Savjeta za društveni plan i financije predloženo je NOO-u Ruma da donese rješenje i istovremeno preda zgradu Hrvatskog doma kao neraspoređenog dijela imovine Kreditne hrvatske seljačke zadruge za potrebe Doma JNA, što je Narodni odbor općine iste godine i usvojio. HKPD Matija Gubec iz Rume je 12. listopada 2006. godine podnijelo zahtjev za povrat Hrvatskog doma Republičkoj direkciji za imovinu u skladu sa Zakonom o prijavljivanju i evidentiranju oduzete imovine. U dva navrata su podnosili zahtjev za restituciju, ali on nije usvojen. Pretpostavlja se da je razlog zbog kojih zahtjev nije usvojen što Zakonom o restituciji nisu uopće predviđeni slučajevi za vraćanje imovine kao što je u konkretnom slučaju Hrvatski dom. Naime, novi Zakon o zadrugama, koji je stupio na snagu 1955. godine, je između ostalog predviđao da sve tadašnje zadruge koje su do tada radile i postojale, usklade svoje osnivačke akte s novim državnim poretkom koji se tada stvarao. Iz nekog razloga Hrvatska seljačka kreditna zadruga to nije uradila. Zakon je predviđao da u slučaju da se to ne uradi sva imovina prelazi u vlasništvo države. Krajem 2019. godine (26. prosinca) Dom JNA (Hrvatski dom) u Rumi postao je vlasništvo Općine Ruma. Radovi na rekonstrukciji ovog objekta završeni su u rujnu 2022. godine. U obnovljenom objektu sada je smještena Gradska knjižnica Atanasije Stojković. Nakon više desetljeća iz prostora u Glavnoj ulici u Rumi knjižnica je dobila novi prostor adekvatan za smještaj više od 95.000 knjiga i za organizaciju kulturnih događaja.
Čeka se odgovor na žalbu
Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Stjepan Radić iz Novog Slankamena jedna je od najstarijih hrvatskih udruga u Vojvodini. Osnovana je davne 1902. godine (kada je nosila naziv Hrvatska čitaonica). U udruzi je tijekom povijesti djelovalo nekoliko sekcija: folklorna, tamburaška, literarna i dramska. Teške dane Društvo doživljava tijekom Prvog svjetskog rata, da bi 1938. godine nastavili s radom kada je kupljena zgrada u kojoj je bila privatna čitaonica Mirka Kumpfa. Društvo je tada nosilo ime Seljački dom. Prije dve godine na adresu HKPD-a Stjepan Radić stiglo je rješenje Republičkog geodetskog zavoda, Službe za katastar nepokretnosti Inđija, u kojem se navodi da se dozvoljava upis prava državnog vlasništva u korist Srbije na katastarskim parcelama 1721 i 1722: zemljište pod zgradom-objektom površine 454 m2, zemljište pod dijelom zgrade površine 9 m2, zemljište uz zgradu-objekt površine 364 m2, zemljište pod zgradom-objektom površine 20 m2, te njiva 3. klase površine 2.016 m2, dosadašnjeg korisnika društvenog vlasnika KPD-a Stjepan Radić iz Novog Slankamena. Na ovakvo rješenje članovi Upravnog odbora udruge uložili su žalbu, jer smatraju da je objekt vlasništvo udruženja. Sekcije udruge trenutno ne rade, a prostor se iznajmljuje za organizaciju raznih događaja.
S. D.
