Tema

Novi korak u relaksaciji odnosa

Na poziv Hrvatskog nacionalnog vijeća i Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini hrvatski premijer Andrej Plenković će u petak, 23. lipnja, na Dan hrvatske zajednice u Srbiji nazočiti svečanom otvorenju Hrvatskog doma – Matice u Subotici, čiju je izgradnju i opremanje u potpunosti financirala hrvatska Vlada. Novoizgrađeni prostor će u budućnosti biti sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća i Novinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ dok će u staroj zgradi biti proširen prostor za Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Središnji politički događaj će pak biti susret Plenkovića s premijerkom Vlade Srbije Anom Brnabić, koji će zapravo biti uzvratni susret nakon što su se premijer i premijerka sastali u Zagrebu 30. travnja kada su oboje prisustvovali Velikoj skupštini Srpskog narodnog vijeća, krovne organizacije srpske manjine u Hrvatskoj.

Dvoje premijera je tada održalo bilateralni sastanak i srpska premijerka je ocijenila da je susret s Plenkovićem bio konkretan i konstruktivan te da se nada da je prvi u nizu, a ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u Vladi Srbije i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Srbiji Tomislav Žigmanov je ovaj događaj nazvao novim valom normalizacije odnosa dviju zemalja. Susret u Subotici bi, očekuje se, trebao biti novi korak u relaksaciji odnosa koja se često najavljuje, ali se odnosi uzburkaju neprimjerenim izjavama najviših dužnosnika, incidentima i drugim događajima.

Zbog tih izjava, ali i nerazriješenih otvorenih pitanja koja su nasljeđe rata iz devedesetih godina oporbene stranke u Hrvatskoj su Plenkovića »ispratile na put« s kritikama i poručile da sa »Srbijom treba razgovarati o svim otvorenim pitanjima«.

U posljednje vrijeme, pak, novi poticaj susretima najviših državnih dužnosnika daju predstavnici srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji, koji ostvaruju uspješnu suradnju dulji niz godina i koji su početkom godine potpisali i Deklaraciju o suradnji.

Matić: Kontinuitet u komunikaciji i posjetama

Budući da je dolazak premijera Plenkovića u Srbiju prvi od kada je postao premijerom (2016. godine), izazvao je veliku pažnju medija i nagađanja o tome hoće li se sastati s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, na što je Plenković rekao kako takav susret nije predviđen.

Specijalni izaslanik predsjednika Srbije za rješavanje pitanja nestalih s Hrvatskom Veran Matić, komentirajući nagađanja medija hoće li se Plenković sastati s predsjednikom Vučićem kazao je kako je ovaj događaj prije svega važan za Hrvate u Srbiji, a da eventualni susret Plenkovića i Vučića treba posebno organizirati i temeljito pripremiti.

»Ovo je posebna prilika, vrlo specijalna i važna posebno za zajednicu Hrvata u Srbiji. Sam događaj treba koristiti u tom smislu, fokusa na razvoj ove zajednice u svim segmentima u nacionalnim i ljudskim pravima, kulturi, obrazovanju, poboljšavanju uvjeta života… uvoditi neku kontroverzu nije primjereno. Susret između predsjednika vlade Plenkovića i predsjednika Vučića sigurno bi otvorio brojna druga pitanja i svakako ga je potrebno temeljno pripremiti. Nadam se da se radi i na pripremama tog susreta, a da ne bude samo na marginama ove ili one manifestacije«, rekao je Matić za Hrvatsku riječ. 

Na naše pitanje kako ocjenjuje dolazak premijera Plenkovića i susret premijera i premijerke u ovome trenutku i što će on značiti za relaksaciju odnosa između Srbije i Hrvatske, Matić kaže:   

»U ovoj godini imamo kontinuitet u komunikaciji i međusobnim posjetima. Mislim da je važno da imamo dinamičniju suradnju na vrhu. Posebno je značajno što predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković prvi puta u svom mandatu-mandatima dolazi u Srbiju. Ovo su još uvijek simbolični susreti, više protokolarni, vezani za pozitivne inicijative nastale u vrlo konstruktivnoj, dinamičnoj suradnji Hrvata iz Srbije i Srba iz Hrvatske, ali i to je bolje nego da nema tih posjeta i kontakata«, kaže Matić i dodaje kako je suradnja daleko razvijenija u različitim segmentima društva negoli među vladama i predsjednicima.
»Pomalo je paradoksalno da svi segmenti naših društava, posebno privrednika, kulturnih institucija, obrazovnih, sportskih itd… imaju više ‘organske’ suradnje i komunikacije i to često van državnih institucija nego što surađuju naše vlade i predsjednici naših država. Vjerujem i da će i to doći na red… Važno je da postoje projekti kao što je Hrvatski dom oko kojih će se okupljati pozitivne energije«, zaključio je Matić.

Pupovac: Afirmacija prava manjina

Čelnik SNV-a, predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke i Plenkovićev glavni koalicijski partner Milorad Pupovac je za Jutarnji list rekao kako je nedavni posjet premijerke Brnabić Zagrebu bio »iznad očekivanja, bez obzira na to što njezin susret s Plenkovićem nije imao službeni karakter«, tijekom kojeg su se dotaknuli svih tema koje su relevantne za hrvatsko-srpske odnose, te da bi želio da i susret u Subotici bude takav.

»Pogotovo zato što premijer Plenković dolazi u Suboticu koja je središte političkog i kulturnog života Hrvata u Srbiji i utoliko je taj posjet za njega i za hrvatsku Vladu od velike važnosti. Naravno, od velike je važnosti i za hrvatsku zajednicu u Srbiji, čiji je položaj ojačan i ulaskom gospodina Žigmanova u Vladu. Osim dodatne posvećenosti rješavanju otvorenih pitanja i obnovi povjerenja u međusobnim odnosima, očekujem dodatnu afirmaciju prava Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj, te razgovor o ubrzanju procesa europske integracije Srbije i ostale zemlje zapadnog Balkana«, rekao je Pupovac.

Žigmanov: Mali koraci u započetom procesu normalizacije

A što očekuje od susreta Plenković – Brnabić ministar u Vladi Srbije i čelnik DSHV-a Tomislav Žigmanov? Hoće li se sve zadržati na simboličkoj razini ili se mogu očekivati i neki konkretniji rezultati?

Prema njegovoj ocjeni već i sam čin posjeta premijera Plenkovića hrvatskoj zajednici u Srbiji i, u povodu toga, radni susret s premijerkom Brnabić »po sebi je događaj koji pridonosi poboljšanju odnosa i između dviju država i između dvaju naroda«.

»To je iz razloga što smo imali višegodišnje ‘sušno’ razdoblje institucionalnih oblika komunikacije između visokih predstavnika državnih vlasti, pa se redovitost susreta u kratkom razdoblju – ovo će biti drugi susret predsjednika vlada za manje od dva mjeseca! – zacijelo može ocijeniti pozitivnim. Naravno, svjesni smo da su to mali koraci u započetom procesu normalizacije s obzirom na broj i složenost otvorenih pitanja koji opterećuju međudržavne odnose, no ipak su koraci koji pridonose njihovoj relaksaciji, a za konkretnije rezultate će, čini se, biti potrebno još vremena«, ocjenio je Žigmanov za Hrvatsku riječ.

Naime, već godinama se govori o normalizaciji i relaksaciji odnosa, ali se postavlja pitanje – jesu li se odnosi suštinski popravili (ili bar pomjerili u pozitivnom smjeru).

Žigmanov ocjenjuje da se »odnosi ne mogu imenovati prijateljskim ili partnerskim zbog spomenutih neriješenih problema, od kojih se najteži odnose na nedavnu ratnu prošlost, ali se čini da se stvara jedan povoljni ambijent za početak rješavanja istih«.

»Ključni izazov pri tomu je uspostava (izgubljenog) povjerenja između dviju državnih vlasti. Posebno želim istaknuti da političke institucije kulturne samouprave manjinskih zajednica – Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj – svojim djelovanjem potiču i daju posebni obol procesima o kojima je riječ«, kazao je Žigmanov za naš tjednik.

A što će ovaj događaj donijeti hrvatskoj zajednici u Srbiji? Kakve pomake Hrvati u Srbiji mogu očekivati nakon posjeta Plenkovića i njegovog susreta s Brnabić, pitali smo Žigmanova.

»Posjet premijera Plenkovića hrvatskoj zajednici na najbolji način će potvrditi višegodišnju, uznapredovalu, bogatu i plodnu suradnju koju smo ostvarili i čiji smo objekti na planu politika podrške Vlade Hrvatske od kada joj je na čelu Andrej Plenković i zahvaljujući našim nastojanjima. Naravno, bit će to prilika da se razgovara i o nastavku suradnje, napose kada je riječ o kapitalnim projektima hrvatske zajednice i zaštite naših interesa, budući da smo se kvalificirali kao i više nego pouzdani partneri. Kada je riječ o susretu s premijerkom Brnabić, očekujem da se razgovara i o društvenom položaju Hrvata u Srbiji, izazovima s kojima se suočavamo, podršci našim nastojanjima da se uključimo u procese donošenja odluka i na lokalu te zaštiti od državne intervencije u područje identiteta«, rekao je Žigmanov.

Jasminka Dulić / Foto: Hina (Daniel Kasap)