Tema

Stanovništvo prema materinjem jeziku i vjeroispovijesti

Republički zavod za statistiku objavio je sredinom lipnja konačne rezultate Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2022. godine o materinjem jeziku i vjeroispovijesti prema spolu. Osim toga, objavljene su i tablice u kojima su ukršteni podaci o nacionalnoj pripadnosti i materinjem jeziku, odnosno podaci o nacionalnoj pripadnosti i vjeroispovijesti – po regijama.

Uz ranije objavljene podatke o nacionalnoj pripadnosti prema spolu i starosti – po općinama i gradovima ovime su upotpunjeni pokazatelji o stanovništvu prema etnokulturalnim karakteristikama.

Materinji jezik

Od ukupno 6.647.003 popisanih srpski jezik je materinji za 5.607.558 stanovnika, albanski za 65.475, bosanski za 143.529, bugarski za 7.939, bunjevački za 3.319, crnogorski 1.981, hrvatski 12.048, mađarski za 170.875, makedonski 8.375, njemački 1.389, romski 79.687, rumunjski 21.477, ruski 11.255, rusinski 8 725, slovački 38.584, slovenski 1.302, ukrajinski 1.527, vlaški za 23.216, ostali jezici 45.641, nije se izjasnilo 88.122, a nepoznato je čak 303.179. Kategorija »nepoznato« obuhvaća osobe za koje nije prikupljen podatak, osobe koje su dale odgovor koji se ne može smatrati izjašnjavanjem o materinjem jeziku, odnosno o vjerskoj pripadnosti, kao i osobe za koje su podaci preuzeti iz administrativnih izvora.

Nacionalna pripadnost se ne poklapa uvijek s materinjim jezikom, što je naročito izraženo baš kod Hrvata u Srbiji. Naime, u Srbiji se od ukupnog popisanog stanovništva izjasnilo da im je materinji jezik hrvatski 12.048, a od 39.107 Hrvata tek jedna četvrtina odnosno 10.737 se izjasnila da im je materinji jezik hrvatski. Polovina, odnosno njih 20.472 se izjasnilo da im je materinji jezik srpski, 217 bunjevački, 215 mađarski, 53 bosanski, 30 slovački, 15 rumunjski, po 14 njemački i rusinski, 6 crnogorski, 4 slovenski, po dvoje da im je materinji jezik makedonski, ruski, ukrajinski. Da su im neki drugi jezici materinji, izjasnilo se čak 6.887 Hrvata, 258 se nije izjasnilo, a 179 je nepoznato.

Slično, ali još izraženije je nepoklapanje nacionalne pripadnosti i jezika kod Crnogoraca. Od 20.238 Crnogoraca tek 1.755 njih se izjasnilo da im je crnogorski jezik materinji, a da im je srpski jezik materinji se izjasnila većina, odnosno 17.885 Crnogoraca.

Kod ostalih, tzv. starih manjina podudaranje nacionalne pripadnosti i materinjeg jezika je u većoj mjeri prisutno pa se tako od 184.442 Mađara većina, odnosno njih 163.735 izjasnilo da im je materinji jezik mađarski, a da im je srpski jezik materinji izjasnilo se njih oko 10%, odnosno 18.558 Mađara. Od 23.044 Rumunja za veliku većinu, odnosno 19.224 pripadnika rumunjske nacionalne manjine, rumunjski im je materinji jezik, a srpski za 3.182. Od 41.730 Slovaka za 37.540 je slovački materinji jezik, a srpski za 3.718.

Zanimljivo je međutim da je i kod jedne tzv. nove manjine – Bošnjaka preklapanje pripadnosti i materinjeg jezika izuzetno visoko. Od 153.801 Bošnjaka njih 143.014 se izjasnilo da im je materinji jezik bosanski, a da im je materinji jezik srpski se izjasnilo 10.197 Bošnjaka.

Nacionalna pripadnost i vjeroispovijest

Kada je riječ o vjeroispovijesti, pripadnici hrvatske nacionalne manjine u Srbiji su daleko homogeniji.

Većinski su se Hrvati izjasnili da su kršćani, njih 35.431, od toga 33.637 katoličke vjeroispovijesti, 1.331 pravoslavne, 155 protestanske, ostale kršćanske 290. Mali broj se izjasnio da pripada drugim religijama – 12 su rekli da su pripadnici islamske, judaističke 7, istočnjačke 3 i ostale religije 4. Da su agnostici izjasnilo se 175 Hrvata, ateisti 1.489, nije se izjasnilo njih 1.348, a nepoznato je 656.

Inače, u Srbiji kršćani čine 86,6% građana (od tog postotka 81,1% su pravoslavci, 3,9% su katolici, 0,8% su protestanti i 0,9% su osobe koje su navele da pripadaju drugim kršćanskim crkvama ili su se izjasnile samo kao kršćani). Zatim slijede pripadnici islamske religije (4,2%). Oko 2,5% stanovnika se nije izjasnilo o vjerskoj pripadnosti, dok je 1,1% stanovnika izjavilo da nisu vjernici (ateisti) i oko 0,1% da su agnostici.

J. D.