Tema
Od kandidature do članstva
Uspostavljanje odnosa između Hrvatske i Europske unije započinje međunarodnim priznanjem Hrvatske kao nezavisne i suverene države 15. siječnja 1992. godine. Od tada su se odnosi razvijali, najprije postupno, da bi se intenzivirali od 2000. godine i doveli do pregovora o pristupanju, potpisivanja Ugovora o pristupanju i članstva Hrvatske u Europskoj uniji.
Ključne godine su bile 2001. kada je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, 2004. kada Hrvatska dobiva status zemlje kandidata, 2005. kada počinju pregovori za članstvo i 2011. kada su završeni pregovori i Hrvatska s Europskom unijom potpisuje Pristupni ugovor.
Referendum o članstvu je održan 2012., nakon čega je pristupni ugovor ratificiran u Hrvatskom saboru te državama članicama EU tijekom 2012. i 2013. Hrvatska postaje punopravna članica EU 1. srpnja 2013. Prvi izbori za zastupnike u Europskom parlamentu održani su 2014., a drugi 2019. Ove godine 1. siječnja proces integracija je zaokružen ostvarenjem još dva velika cilja: ulaskom u Schengen i uvođenjem eura. No, vratimo se unazad dvadeset godina i podsjetimo se koraka koje je Hrvatska učinila na putu ka članstvu u EU.
Stjecanje statusa kandidata
Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) 29. listopada 2001. godine Hrvatska prvi puta stupa u ugovorne odnose s EU. To je bio najvažniji formalni korak u procesu približavanja prije podnošenja zahtjeva za punopravno članstvo, stjecanja statusa kandidata, pristupnih pregovora i potpisivanja Ugovora o pristupanju.
Stvaranje procesa stabilizacije i pridruživanja predložila je Europska komisija u svibnju 1999. godine s ciljem postizanja sveobuhvatne stabilizacije tranzicijskih država jugoistočne Europe. Obuhvaćeni tim procesom su bili Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo prema Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a 1244, Makedonija i Srbija.
SSP potpisan između Hrvatske i europskih zajednica i njihovih država članica nije stupio na snagu samim činom njegova potpisivanja. Da bi stupio na snagu, SSP su morale potvrditi (ratificirati) sve zastupljene strane: s hrvatske strane Hrvatski sabor, a sa strane EU-a Europski parlament te parlamenti svih država članica. Okončanjem postupka ratifikacije, SSP je stupio na snagu 1. veljače 2005. godine.
U međuvremenu je Hrvatska 21. veljače 2003. godine u Ateni podnijela zahtjev za članstvo Vijeću EU.
Vijeće je zadužilo Europsku komisiju da izradi mišljenje o hrvatskom zahtjevu. Komisija je 10. srpnja 2003. godine Hrvatskoj uputila tzv. upitnik s 4.560 pitanja iz različitih područja funkcioniranja države, institucija, gospodarstva i sl. Sastavljanje odgovora bio je vrlo opsežan posao koji je završen u zadanom roku od tri mjeseca, te su odgovori na upitnik uručeni Europskoj komisiji 9. listopada 2003. godine. Europska komisija je u prosincu 2003. i u siječnju 2004. godine uputila dodatna 184 pitanja na koja je Vlada Hrvatske utvrdila i proslijedila odgovore.
Europska komisija je 20. travnja 2004. godine donijela pozitivno mišljenje o zahtjevu Hrvatske za članstvo u EU i donijela tzv. Prijedlog Europskog partnerstva u kojem su bili razrađeni kratkoročni i srednjoročni prioriteti za pripreme Hrvatske na putu daljnje integracije s EU. Vijeće EU usvojilo je taj dokument 13. rujna 2004. i on je služio kao popis u skladu s kojim se mjerio napredak Hrvatske do usvajanja Pristupnog partnerstva 2006. godine.
Od Hrvatske se očekivalo da na europsko partnerstvo odgovori pripremom plana s vremenskim rasporedom i pojedinostima o tome na koji način namjerava pristupiti prioritetima iz europskoga partnerstva. To je u 2004. godini učinjeno revizijom Nacionalnog programa Hrvatske za pridruživanje EU, te definiranjem odgovarajućih mjera koje treba provesti.
Hrvatska je dobila status službenog kandidata za punopravno članstvo u EU-u na zasjedanju Europskog vijeća u Bruxellesu 18. lipnja 2004. godine.
Stjecanjem statusa kandidata Hrvatskoj su se otvorili pretpristupni programi EU kroz koje se državama kandidatkinjama za članstvo stavljaju na raspolaganje financijska i tehnička sredstva za provedbu potrebnih pravnih, gospodarskih i institucionalnih reformi na putu njihova pristupanja Uniji.
Hrvatska je postala korisnica triju pretpristupnih financijskih programa – Phare, ISPA i SAPARD od 2005. godine, a od početka 2007. njih zamjenjuje novi integrirani Instrument pretpristupne pomoći – IPA.
DSHV: Jačanje Hrvatske snaži i poziciju hrvatske zajednice u Srbiji
»U povodu desete obljetnice članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji, najznačajnijem državno-pravnom projektu na tlu Europe u modernom dobu, Demokratski savez Hrvata u Vojvodini upućuje iskrene čestitke građankama i građanima naše matične države, na čelu s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem i ministrima, te predstavnicima svih ostalih razina vlasti«, navodi se u čestitiki povodom desete obljetnice članstva Hrvatske u EU.
»Ponosni smo, i mi koji živimo na lijevoj strani obale Dunava – cijeli puk hrvatski koji smo građani Republike Srbije – znajući da je veliki dio integracijskih procesa koje je Hrvatska započela prije više od 30 godina, uspješno završen prije točno deset godina pristupanjem Europskoj uniji. Svjedoci smo, također, da jaka, stabilna Hrvatska, međunarodno respektirana, znači puno i za nas Hrvate koji živimo ovdje. To kažemo svjesni da se i naš glas može jače i dalje čuti, što se naše potrebe ne miču s agendi hrvatske vanjske politike, ali i po tome što jaka Hrvatska snaži i poziciju hrvatske zajednice ovdje. Željeli bismo da se takav odnos nastavi, ohrabreni napose pozitivnim posljedicama i odjecima nedavna posjeta hrvatskoga premijera Andreja Plenkovića Subotici i riječima koje su se, u smislu kontinuiteta napora za poboljšanjem odnosa Hrvatske i Srbije, čule prije tjedan dana u Subotici. Posebno smo ohrabreni iznijetom činjenicom da će Hrvatska biti konstruktivni pratitelj euro-integracijskih procesa Srbije. Istovremeno DSHV, prateći pomno početak višestrukih hrvatskih izbornih izazova u nadolazećem razdoblju, ostaje aktivnim i partnerski nastrojenim političkim čimbenikom. Želimo, ne samo iz razloga što su Hrvati u Srbiji u značajnom broju i sami građani (i) Republike Hrvatske, i nadalje biti podržavatelji pozitivnih snaga Hrvatske i pridonositi napretku matične nam domovine, pomno čuvajući nacionalni identitet i jačajući, uz njezinu pomoć, kapacitete ovdašnje hrvatske zajednice. Njih ćemo, kao i do sada, koristiti kao lojalni građani Republike Srbije i za dobro i prosperitet naše domicilne države«, navodi se u priopćenju koje potpisuje predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.
Pregovori
Pregovori s Hrvatskom o pristupanju započeli su 3. listopada 2005. održavanjem prve sjednice međuvladine konferencije između država članica EU-a i Hrvatske, a završili 30. lipnja 2011. godine.
Europska komisija objavila je Pretpristupnu strategiju za Hrvatsku 6. listopada 2004. godine u skladu s kojom je započela i njihova provedba. Sljedeće 2005. godine Komisija je objavila prvo Izvješće o napretku u ispunjavanju političkih i ekonomskih kriterija za članstvo u EU i sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva osobito u pogledu usklađivanja zakonodavstva.
Sljedeće, 2005. godine Europska komisija je 9. listopada objavila Prijedlog Pristupnog partnerstva za Hrvatsku koje je 20. veljače 2006. godine Vijeće EU usvojilo. Pristupno partnerstvo sadržavalo je kratkoročne i srednjoročne prioritete u cilju ispunjavanja kriterija za članstvo, kao što su reforma pravosuđa, borba protiv korupcije, zaštita manjina, rješavanje graničnih pitanja te provedba obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ovo je bio središnji dokument u skladu s kojim se mjerio napredak Hrvatske u integriranju u EU i koji je ujedno i bio vodič za programiranje pretpristupne financijske pomoći Hrvatskoj.
Pregovori o pristupanju čine središnji dio cjelokupnog procesa pristupanja u članstvo EU, koji započinje podnošenjem zahtjeva za članstvo, a po okončanju pregovora završava potpisivanjem, ratifikacijom te stupanjem na snagu Ugovora o pristupanju Europskoj uniji. Pregovori za sve države kandidatkinje teku u dvije faze pa je tako bilo i za Hrvatsku. Prije otvaranja samih pregovora provodi se analitički pregled i ocjena usklađenosti zakonodavstva kojim se utvrđuju područja koja treba prilagoditi zakonodavstvu EU. Nakon analitičkog pregleda otvaraju se pregovori o pojedinim poglavljima pregovora čime započinje sadržajna faza pregovora o uvjetima pod kojima će država kandidatkinja prihvatiti, primijeniti i provesti pravnu stečevinu EU u odgovarajućem poglavlju, kojih ima 35.
Nakon postizanja dogovora između EU i države kandidatkinje o pojedinom poglavlju pregovora, uz ispunjenost preduvjeta za njegovo zatvaranje, ono se smatra privremeno zatvorenim. Međutim, nijedno poglavlje nije konačno zatvoreno sve do završetka pregovora o svim poglavljima. Tijekom cjelokupnog procesa pristupanja Europska komisija prati napredak države kandidatkinje i o tome redovito izvješćuje Vijeće EU te priprema godišnja izvješća o napretku države kandidatkinje, a o tijeku pregovora redovito se izvješćuje i Europski parlament.
Nakon zaključenja pregovora o svim poglavljima rezultati pregovora ugrađuju se u odredbe Ugovora o pristupanju, u čijoj izradi i odobravanju konačnoga teksta sudjeluju predstavnici država članica i institucija EU te predstavnici države kandidatkinje. Hrvatska je završila pregovore 30. lipnja 2011. Završetkom pregovora, a na temelju datuma pristupanja 1. srpnja 2013. godine za Hrvatsku je bio pripremljen financijski paket koji uključuje 449,4 milijuna eura u 2013. godini iz strukturnih i Kohezijskog fonda Europske unije, čime se Hrvatskoj otvorilo korištenje fondova namijenjenih državama članicama. Višegodišnjim financijskim okvirom Europske unije za razdoblje 2014.-2020. Hrvatskoj je za ukupnu kohezijsku politiku alocirano 8,6 milijarda eura, a sveukupno, uključujući sredstva iz poljoprivrednih fondova te Fonda za pomorstvo i ribarstvo, više od 12 milijarda eura.
Pristupanje Europskoj uniji
Europski parlament je 1. prosinca 2011. dao pristanak pristupanju Hrvatske EU, a 5. prosinca odobrilo ga je i Vijeće. Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji potpisan je 9. prosinca 2011. godine u Bruxellesu, čime je Hrvatska postala država pristupnica. Potpisali su ga predsjednik Hrvatske Ivo Josipović i predsjednica Vlade Jadranka Kosor te najviši dužnosnici 27 država članica Unije.
Referendum o pristupanju Hrvatske EU se provodio temeljem Odluke Hrvatskoga sabora od 23. prosinca 2011. godine i bio je rezultat konsenzusa svih parlamentarnih stranaka o punopravnom članstvu Hrvatske u EU-u. Referendum je održan 22. siječnja 2012. godine, a pitanje je glasilo: »Jeste li za članstvo RH u EU?« Za pozitivan ishod referenduma, tj. za odluku o udruživanju, bilo je potrebno da najmanje polovina plus jedan birač od ukupnog broja birača koji su pristupili referendumu valjano zaokruži »za«. Glasanju je pristupilo 1.960.231 ili 43,51% birača. »Za« ulazak Hrvatske u EU glasalo je 1.299.008 (66,27%) birača, a »protiv« 649.490 (33,13%) birača.
Hrvatski sabor je 9. ožujka 2012. godine jednoglasno sa 136 glasova »za« usvojio Zakon o potvrđivanju Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.
Tadašnjih 27 država članica EU-a ratificirale su Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji tijekom 2012. i u prvoj polovici 2013. godine. Hrvatska je postala 28. država članica Europske unije 1. srpnja 2013. godine.
J. D.
