Tema

Europske institucije

Iako ima i obilježja i države i međunarodne organizacije, Europska unija se ne karakterizira ni jednom od njih i smatra se »sui generis« (jedinstvenim) političkim projektom. Često se u javnosti doživljava kao prilično daleka, apstraktna i glomazna birokratska tvorevina. Ulaskom u EU prije deset godina i političari iz Hrvatske postali su dijelom europskih institucija. Pogledajmo stoga kroz koje institucije i mehanizme se kreira politika i donose odluke u europskim institucijama.

Tri institucije čine institucionalni trokut EU kroz koji se kreira politika i donose odluke. To su Europski parlament, Vijeće Europske unije i Europska komisija. Osim toga, značajne institucije su i Europsko vijeće i Sud pravde Europske unije. Ovlaštenja institucija EU su utvrđena osnivačkim ugovorima o kojima su pregovarale i zatim ratificirale države članice. Na područjima koje nisu obuhvaćene ugovorima nacionalnim vladama je ostavljena sloboda da ostvaruju vlastiti suverenitet.

Europski parlament

Europski parlament (EP) je osnovan kako bi direktno zastupao interese građana i jedina je institucija EU čiji se članovi biraju na neposrednim izborima svakih pet godina. Ima 705 zastupnika koji su okupljeni u 7 klubova zastupnika prema političkoj orijentaciji. Parlament ima 27 odbora u kojima zastupnici sudjeluju u pripremi rada za plenarne sjednice i 45 izaslanstava koji održavaju odnose i razmjenjuju informacije s parlamentima zemalja koje nisu članice EU.

Europski parlament sudjeluje u zakonodavnom procesu Europske unije kroz »suodlučivanje«. Ravnopravno dijeli odgovornost s Vijećem EU pri donošenju propisa u svim područjima politika koja traže odlučivanje u Vijeću »kvalificiranom većinom«, što čini oko 95% zakonodavstva EU-a. EP sudjeluje u zakonodavnom procesu kroz postupak davanja »suglasnosti«. To znači da Parlament mora ratificirati međunarodne sporazume EU-a (koje je pregovarala Europska komisija), uključujući svaki novi ugovor o proširenju. Ravnopravno dijeli odgovornost s Vijećem pri donošenju proračuna EU-a koji predlaže Europska komisija. Parlament može odbaciti predloženi proračun, što je i učinio u nekoliko slučajeva. Korištenjem svojih ovlasti pri donošenju proračuna Parlament znatno utječe na kreiranje politika EU-a. EP provodi demokratski nadzor nad Unijom, a posebno nad Europskom komisijom. Svakih pet godina kad treba imenovati novu Komisiju, novoizabrani saziv Europskog parlamenta može potvrditi ili odbiti kandidata kojeg je Europsko vijeće predložilo za predsjednika Komisije.

Hrvatski zastupnici u Europskom Parlamentu izabrani 2014. bili su Andrej Plenković, Dubravka Šuica, Ivana Maletić, Marijana Petir, Ruža Tomašić, Davor Ivo Stier (HDZ, HSS, HSP AS, BUZ); Neven Mimica, Biljana Borzan, Jozo Radoš, Tonino Picula (SDP, HNS, IDS, HSU) i Mirela Holy (ORAH).

Posljednji europski izbori održani su 2019., a sljedeći će biti održani 2024. Glavni sastanci Europskog parlamenta, koji se nazivaju i »plenarne sjednice«, održavaju se 12 puta godišnje u francuskom gradu Strasbourgu, a do šest puta godišnje u Bruxellesu, u Belgiji. Kao i u nacionalnim parlamentima, zastupnici iz čitavog EU-a sa sličnim političkim stajalištima surađuju u klubovima zastupnika, a sastav klubova ne ovisi o državljanstvu članova.

Hrvatska ima dvanaest zastupnika izabranih 2019. godine. U klubu zastupnika Europske pučke stranke (kršćanski demokrati) su Karlo Ressler, Tomislav Sokol, Željana Zovko, Sunčana Glavak svi članovi Hrvatske demokratske zajednice.

Potpredsjednica Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata je Biljana Borzan, u kojem je i Tonino Picula, Predrag Fred Matić i Romana Jerković, inače članovi Socijaldemokratske partije Hrvatske.

U Klubu konzeervativaca i reformista je do 2021. bila Ruža Tomašić (Hrvatska konzervativna stranka) kada ju je zamijenio Tomislav Ilčić (Pokret za uspješnu Hrvatsku).

U klubu Renew Europe je Valter Flego (Istarski demorkatski sabor). Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) i Mislav Kolakušić su nezavisni zastupnici.

Vijeća i Komisija

Vijeće (ministara) donosi zakone Europske unije, a čine ga ministri nacionalnih vlada EU-a, a države članice naizmjenično preuzimaju predsjedanje Vijećem na razdoblje od šest mjeseci. Na svakom sastanku Vijeća sudjeluje po jedan ministar iz svake od zemalja Unije. Koji ministri sudjeluju na sastanku ovisi o temi koja je na dnevnom redu: vanjski poslovi, poljoprivreda, industrija, promet, okoliš, itd. Vijeće je jedno od dva tijela EU-a nadležnih za izradu zakonodavstva. Ništa se u Europskoj uniji ne može poduzeti bez ministara iz svih država članica EU-a.

Hrvatska je predsjedala Vijećem od 1. siječnja do 30. lipnja 2020.

Europska komisija jedina ima pravo predlaganja novih zakona EU-a. Prijedloge šalje Vijeću i Parlamentu na raspravu i usvajanje. Članovi Komisije imenovani su na mandat od pet godina dogovorom između država članica, što mora potvrditi Europski parlament. Komisija odgovara Parlamentu, a cijela Komisija mora dati ostavku ako joj Parlament izglasa nepovjerenje. Iz svake se države Unije imenuje po jedan član Komisije (»povjerenik«), uključujući predsjednika i visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, koji je jedan od potpredsjednika Komisije.

U razdoblju od 2013. -2014. Neven Mimica bio je povjerenik Europske komisije zadužen za zaštitu potrošača, a od 2014.-2019. bio je zadužen za međunarodnu suradnju i razvoj.

Aktualna članica i potpredsjednica EK iz Hrvatske je Dubravka Šuica (HDZ), zadužena je za demokraciju i demografiju.

Posao Europske komisije je raditi u zajedničkom interesu, što znači da ne smije primati upute od bilo koje vlade države članice. Kao »čuvarica Ugovora« mora osigurati da se uredbe i direktive koje je usvojilo Vijeće i Parlament provode u državama članicama. Ako koja to ne čini, Komisija protiv nje može pokrenuti postupak pred Sudom pravde kako bi ju obvezala da uskladi nacionalne propise sa zakonom EU-a. Predsjednica EK je Ursula von der Leyen.

Komisija u svim državama članicama ima lokalni ured, odnosno predstavništvo.

Europsko vijeće utvrđuje ciljeve Unije i određuje tijek njihova ostvarivanja, a bavi se i aktualnim međunarodnim problemima kroz »zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku«. Čine ga šefovi država ili vlada svih država članica i predsjednik Europske komisije. Obično se sastaje četiri puta godišnje u Bruxellesu. Ti sastanci često se nazivaju »europskim sastancima na vrhu«. Europsko vijeće određuje glavne političke prioritete i opće političko usmjerenje EU-a. Na čelu mu je predsjednik, koji se bira svake dvije i pol godine. Hrvatski član je premijer Andrej Plenković a aktualni predsjednik je Charles Michel iz Belgije.

Sud pravde EU sastavljen je od po jednoga suca iz svake države EU-a, kojima pomažu nezavisni odvjetnici. Imenovani su zajedničkim dogovorom vlada država članica na mandat od šest godina koji se može obnoviti.

Osim toga, Hravtska ima devet predstavnika u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru koje je savjetodavno tijelo na području rada i socijalnog stanja, te devet predstavnika u Europskom odboru regija – skupštini regionalnih i lokalnih predstavnika EU.

J. D.