Tema

Tko je kriv za novi minus?

Nakon prošlogodišnje suše, ratari su primili novi udarac – u žetvi ih je dočekala rekordno niska otkupna cijena pšenice. Cijena od 20 dinara, koja je gotovo dvostruko niža u odnosu na žetvu iz 2022., dovela im je u pitanje rentabilnost proizvodnje.

Nameće se pitanje je li cijena prošle godine bila nerealno visoka ili je ove godine cijena nerealno niska. Agroanalitičar Žarko Galetin kaže kako se istina nalazi negdje na sredini te da je i jedna i druga cijena posljedica geopolitičkih odnosa dva velika proizvođača i izvoznika pšenice – Rusije i Ukrajine.

»Isplativost proizvodnje ove godine umanjile su i nepovoljne klimatske prilike koje su uvjetovale i dodatne agrotehničke mjere, što je poskupjelo i ovako skupu proizvodnju. Računica je takva da poljoprivrednici s prinosom manjim od 5 tona po hektaru pšenice ove godine posluju s gubitkom«, kaže Galetin.

Umjesto dvije, tri zaštite

Uslijed obilnih kiša ratari su umjesto uobičajene dvije radili najmanje tri zaštite pšenice kako bi izbjegli ili umanjili razne bolesti uvjetovane vlagom.

»Žito je obećavalo i svi smo prskali. Slame imam kao da je rodilo preko 5 tona po jutru, a imam nažalost 3,5 iako sam primijenio pune agrotehničke mjere«, kaže poljoprivrednik Tomica Vuković iz Gradine kraj Sombora.

Navodi on kako se repromaterijal za ovu sezonu kupovao po nevjerojatno visokim cijenama kreiranim na osnovu prošlogodišnje cijene žita od 40 dinara.

»Ljudi su se zadužili, kupovali su sjeme i kemiju na dug, sada od ove cijene od 20 dinara i još lošeg roda trebaju to vraćati. Znam čovjeka koji je nakon što je skinuo ječam od novca koji je dobio poplaćao repromaterijal i još je iz svog džepa morao dati za kombajnera«, priča Vuković.

U Banatu žetva još uvijek traje, a Nemanja Petrović iz Starčeva kaže kako je zadovoljan i prinosom i kvalitetom pšenice, ali da je za takav rezultat neke njive prskao i pet puta!

»Pšenica je polegla uslijed obilnih kiša pa kosidba ide sporije i više se troši nafte. Hektolitar mi je dobar, ali primijenio sam i punu agrotehničku mjeru. Sve usjeve pšenice sam prskao tri puta, a neke čak i pet što mi je poskupjelo proizvodnju jer kada je obična godina radim dva prskanja«, kaže Petrović.

I jedan i drugi poljoprivrednik urod su ostavili na lager jer se nadaju boljoj cijeni pa i zaradi.

Padaline izazvale brojne bolesti

Prema podacima Poljoprivredne stručne služe Subotica prosječan prinos pšenice po hektaru je 5,5 tona, dok je za ječam 5,2 tone. Na lošiji prinos i kvalitetu utjecale su obilne padaline u lipnju, pojašnjava predsjednik PSS-a Subotica Damir Varga.

»Prognoze do početka lipnja su bile da će rod biti daleko veći. Zbog padalina došlo je do razvoja bolesti kod pšenice. Javila se septorioza, žuta rđa, fusarijum, bakterioza... Čak i pored tri zaštite koje su poljoprivrednici radili kvaliteta pšenice je loša. U klasu imamo 25 do 30 zrna, a normalno bi bilo da je broj 40-50. Od tih zrna veliki je udio šturih što je posljedica bolesti i polijeganja.«

Zbog velikog udjela sitnog i šturog zrna hektolitar je ove godine loš, kaže Varga, nezapamćeno nizak. »Raspon hektolitra je veliki. Kreće od 62, što se ne sjećam da sam za 20 godina rada ikada zabilježio, pa sve do 80.«

Štetu su ove godine na usjevima žitarica pravili i glodavci.

»Negdje je bio i prepolovljen prinos zbog štete od miševa. Nije toga bilo puno, ali je bilo. Na usjevima naše stručne služe glodavci su pojeli čak 5% roda«, kaže Varga.

Direktor PSS-a Subotica primjećuje da su kasnije posijane pšenice dale veće prinose, u razlici od gotovo 800 kg, te preporučuje poljoprivrednicima da ne žure sa sjetvom ozimih kultura. Dodaje on i kako klimatske promjene stvaraju dosta neizvjesnosti u primarnoj ratarskoj proizvodnji.

»Imali smo 1. siječnja 17 stupnjeva, biljke su ušle u svjetlosni stadij i izgubile otpornost na niske temperature, a one su se kasnije javile u ožujku. Čak smo oko 10.-12. travnja imali mraz do -7 stupnjeva. Sve je to izazivalo stres kod biljaka što je rezultiralo prinosima kakvi jesu«, kaže Varga i navodi kako je moguće da će ekstremno visoke temperature kojima smo svjedoci ovih dana utjecati da prinos kukuruza ponovno bude ispod višegodišnjeg prosjeka.

»Ne možemo biti zadovoljni ni rodom, a ni cijenom pšenice«, zaključuje Varga.

Otvaranje izvoza Rusije i Ukrajine

Razlika u cijeni pšenice tijekom vršidbe prošle i obje godine iznosi čak 15 dinara! Agroanalitičar Žarko Galetin kaže kako je ipak prošlogodišnja cijena bila nerealno visoka spram proizvodno-potrošnih bilanca i u svijetu i kod nas, te da je iz istih razloga ovogodišnja cijena tako niska.

»Prošle godine smo imali situaciju da je sukob između najvećih svjetskih proizvođača pšenice eskalirao, blokirane su bile crnomorske luke i došlo je do nedostatka pšenice na svjetskom tržištu. Ove godine imamo nešto drukčiju situaciju. Svijet se privikao na neku uvjetno rečeno novu normalnost. Pronađene su alternativni načini opskrbe. Proizvodnja je na relativno visokoj razini ove godine, govorimo o svjetskim burzama i svjetskim prinosima, tako da je ta okolnost dovela do toga da se naglo odčepio ta crnomorska regija što se tiče protoka robe i dovelo do tog naglog pada cijene. To je posljedica rusko-ukrajinskog i turskog sporazuma o deblokadi crnomorskih luka«, kaže Galetin i pojašnjava kako je otvaranje Rusije i Ukrajine izvozu žitarica dovelo do ogromnih količina robe u ponudi i male potražnje što je dovelo do niskih cijena pšenice u cijelome svijetu, pa i u Srbiji.

J. D. B.